Nedavno je u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića predstavljena nova knjiga poznatog novinara, publicista, povjesničara i sveučilišnog profesora na Sveučilištu Sjever dr. sc. Željka Krušelja “Polet: Zlatno doba raspada komunizma”. Pred više desetaka okupljenih, među kojima je bilo puno poznatih novinara, o knjizi i o dosezima tog kultnog omladinskog lista u domeni ljudskih i manjinskih prava, medijskih sloboda i alternativne kulture su uz njenog autora govorili nekadašnji poletovci: novinarka i predavačica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta hrvatskih studija Nina Ožegović, režiser, pisac i novinar Zoran Pezo, novinar i urednik Goran Gazdek i Petar Miljković, urednik knjige i direktor njenog nakladnika - zagrebačke tvrtke EDIT.
Naslovnica nove Krušeljeve knjige o Poletu
„Knjiga sveobuhvatno i slojevito prikazuje nastanak, uspon, vrhunac, posrtanje i gašenje jedne od najistaknutijih tiskovina svoga doba, stavljajući sve to u kontekst raspada države i sustava u kojemu je ona djelovala. Njezin autor objašnjava kako je Polet, koji je bio dotirano glasilo tadašnje omladine, prerastao u medij koji ne samo da je u naturalističkoj maniri prikazivao i objašnjavao nastale promjene u društvu nego je bio prepoznat kao glas obespravljenih i nezadovoljnih tadašnjim sustavom te predvodnik u mukotrpnoj borbi za ljudska, manjinska i medijska prava“, navodi recenzent doc.dr. sc. Krešimir Lacković.
Zato se Polet, prema njegovim riječima, može proučavati kao društveni, kulturni, politički i medijski fenomen, a posebice ga je moguće izučavati u različitim društvenim i humanističkim znanstvenim poljima i granama, što autor i čini kroz svoj dugogodišnji znanstveni rad. Knjiga može odlično poslužiti svima onima koji žele shvatiti funkcioniranje medija u socijalističkom razdoblju, pogotovo u njihovoj opreci prema nedemokratskoj političkoj praksi. Ona uočava bezbrojne kontroverzije i apsurde onoga doba te potpuni nesklad između ideoloških floskula i životne realnosti. Polet je u tom kontekstu bio najbolji primjer društvenog aktivizma i reformizma, protkan neizbježnim idealizmom, koji bi i sadašnje generacije novinara mogao voditi prema stvaranju medija prepoznatih kao glasova nezadovoljne javnosti. Autor je naglasio da se fenomen Poleta u parlamentarnoj demokraciji i tržišnom gospodarstvu ne može ponoviti, niti ga se može simulirati, ali je i danas ostao poželjnim putokazom kako na najbolji način usmjeravati mladalačku kreativnu energiju, zaključuje Lacković.
A druga recenzentica prof. dr.sc. Magdalena Najbar-Agičić navodi da Polet nije samo uspomena cijele generacije već i znak jednog vremena koje je bilo iznimno važno i koje je formiralo mnoge, pogotovo one koji su imali potrebu za bilo kojim oblikom društvenog angažmana. Omladinski je list nastao kao izdanak samoupravnog sustava koji je na svojim stranicama odražavao i njegovu propast. Taj kultni novinski naslov zavrjeđuje svu pažnju koju mu je posvetio Željko Krušelj na stranicama ove knjige koja je temeljena na opsežnom znanstvenom istraživanju za potrebe izrade njegovog doktorata ali zbog svoje slikovitosti u opisima burnih događanja nije tipično povijesno djelo. Krušelj crta portret Poleta, a pri tome ruši i razne mitove. Njegova slika je nijansirana, produbljena i provokativna. Zasigurno će neke čitatelje vratiti u mladost, a svima će olakšati razumijevanje onog razdoblja hrvatske povijesti. O tome dovoljno govori i naslov, koji u sebi sadržava prividnu kontradikciju, ali je upravo to i karakteristika komunizma, gdje je sve, kako to autor posebno naglašava, bilo suprotno od onoga što se službeno tvrdilo, ističe prof. Najbar-Agičić.
Krušelj u knjizi navodi da je realnost komunističkog sustava u posljednje desetljeće i pol njegova opstojanja bila toliko kompleksna i slojevita da je sve, baš sve bilo moguće. Najčešće je i gotovo sve bilo suprotno od onog što je bila službena verzija. Ukratko, živjelo se i radilo jedno, javno se zaklinjalo u nešto sasvim drugo, a razmišljalo o nečem sasvim trećem. Tako je to u svakom totalitarnom sustavu, pogotovo u onome koji je već tada pucao po svim šavovima, ističe autor te zanimljive knjige.
Autor knjige Željko Krušelj
Napominje da je knjigu pisao kao povjesničar, pokušavajući se držati temeljnih pravila svoga zanata pa su provjerljive činjenice njegova svetinja. To je objašnjenje zašto nitko u knjizi nije ni crn ni bijel, ni heroj ni luzer, ni „faca“ ni „nakaza“. Poletovci su tu upravo onakvi kakvi su i bili, radeći svoj nezahvalni posao u iznimno teškim političkim okolnostima, suočeni s bezbroj ideoloških i svjetonazorskih barijera. Svi su opisani u nijansama sivog. U borbi za samoodržavanje svatko je na neki način bio umrljan, ali oni koji su u tom „hrvanju u blatu“ barem u metaforičkom smislu sačuvali čisti obraz, zaslužuju svako poštovanje. Oni su pravi heroji svog vremena, koliko god se zalagali i za ideje koje su u demokratskim sustavima odavno odbačene, čak i neprihvatljive. Neki su od njih i „izgorjeli“ u tome, ističe Krušelj.
Kako je u redakciji Poleta proveo pet godina, od proljeća 1977. kada je postao golobradi dopisnik koji je napredovao u hijerarhiji do uredničkog mjesta, a kraće je vrijeme u tom listu bio i zaposlen, opsežno istraživanje koje je prethodilo pisanju knjige od 580 stranica za njega je bilo i neki oblik proustovske „potrage za izgubljenim vremenom“, u kojem je ponekad bio nemalo iznenađen onim što je pronalazio u arhivskim kutijama. S razmakom od tri desetljeća shvatio je koliko je malo znao o institucijama i političkim dužnosnicima koji su se tada poigravali njihovim sudbinama, ponekad i o stvarnim ambicijama nekih svojih kolega.
Predstavljanje knjige u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića
Unatoč toga Polet je, prema njegovim riječima, tijekom desetljeća i pol izlaženja (objavljeno je 426 brojeva lista) odigrao nemjerljivu ulogu u pomicanju granica medijskih i svjetonazorskih sloboda. U hrvatskim je okvirima mahom bio predvodnik u skidanju seksualnih tabua te borbe za prava žena, LGTB osoba te ostalih manjinskih zajednica i ranjivih skupina. Vrlo se aktivno zalagao za poboljšanje statusa najugroženijih socijalnih skupina, pogotovo mladih u dječjim te odgojno-obrazovnim i zdravstvenim institucijama. Pokazivao je razumijevanje i za delikvente i ovisnike, dokazujući svu surovost i bezobzirnost sustava socijalne skrbi. Među prvima je oštro skretao pozornost na posvemašnju birokratiziranost i korumpiranost sustava, pljačku društvene imovine i, što je bilo posebno važno i s dugoročnim posljedicama, nedostatak pravne države, navodi Krušelj.
Nakon odlaska iz Poleta novinarsku je karijeru kraće vrijeme nastavio u redakciji obiteljskog tjednika Arena, odakle je ubrzo prešao u politički tjednik Danas, gdje je stekao status komentatora. U list Vjesnik prešao je 1991., a krajem 1992. i u politički tjednik Nedjeljna Dalmacija. Bio je kolumnist i politički analitičar Večernjeg lista od 1994. do 2004. nakon čega se vraća u svoju Koprivnicu na poslove glavnog urednika, kolumnista i direktora u dvjema lokalnim medijskim kućama. Svih tih godina bio je i suradnik cijelog niza tiskovina i radijskih postaja.
Od 2012. predavač je na Medijskom sveučilištu u Koprivnici, koje ubrzo prerasta u javno Sveučilište Sjever. Doktorirao je 2015. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta, temom o genezi Poleta, što je bila osnova njegove te godine objavljene knjige „Igraonica za odrasle: Polet 1976.-1990.“ Na tom je Sveučilištu 2017. postao docent, zatim i pročelnik tadašnjeg Odsjeka za komunikologiju, medije i novinarstvo. Trenutačno je naslovni izvanredni profesor na toj visokoškolskoj ustanovi.
Dio naslovnica Poleta iz njegove početne i završne faze
A knjigu je posvetio svojim kćerima Tei i Ani kao i svim generacijama koje su počele razumijevati hrvatsku zbilju nakon Poletova nestanka, kako bi im pokazao da se u nedemokratskim društvima prostori medijske slobode ne osvajaju samo trajnim humanističkim idealima, već i silnom upornošću, hrabrošću, prkosom, svadljivošću, uličnim izričajima, primanjem udaraca i porazima.
Ova knjiga je u znatno izmijenjeno, dopunjeno i dijelom skraćeno izdanje u odnosu na njegovu prvu knjigu o Poletu "Igraonica za odrasle: Polet 1976.-1990." objavljenu 2015. U potpunosti su promijenjene fotografije koje je osigurao jedan od poznatih Poletovih fotoreportera Ivan Posavec, a sadržaju je dodano svih 426 Poletovih naslovnica i opsežno zanimljivo poglavlje pod nazivom „Poletovci nakon Poleta: karijere koje fasciniraju“, u kojem je na 80 stranica autor obradio što su ostvarili neki od 2.100 bivših Poletovaca nakon odlaska iz tog lista i njegovog gašenja krajem ožujka 1990. godine. Naime, velik broj mladih novinara i urednika Poleta napravio je kasnije uspješne novinarske i poslovne karijere u osamostaljenoj Hrvatskoj. Pojedini i iznimno uspješne.
Napisao: Željko Bukša
Foto: Željko Krušelj, Darko Marić i Željko Bukša