Povratak Donalda Trumpa na čelo Sjedinjenih Američkih Država ponovno otvara ključna pitanja za budućnost transatlantskih odnosa, sigurnost Europe i ulogu NATO saveza u globalnom sigurnosnom poretku. Njegova prethodna administracija bila je obilježena skepticizmom prema multilateralnim savezima, pritiscima na europske članice zbog niskih izdataka za obranu i prijetnjama povlačenja američke potpore ako saveznici ne ispune svoje obveze. Nova administracija pokazuje slične tendencije, što izaziva zabrinutost, ali i potiče na preispitivanje dugoročnih sigurnosnih strategija unutar Europske unije.
Trumpova politika i NATO savez
Tijekom svog prethodnog mandata, Trump je često dovodio u pitanje temeljne principe NATO saveza, posebice članak 5., koji propisuje kolektivnu obranu. Njegova administracija inzistirala je na povećanju obrambenih izdataka europskih saveznika, što je i dovelo do pomaka – više članica počelo je ulagati 2% BDP-a u obranu, što je dugo bila zapostavljena obveza.
U novom mandatu Trump najavljuje još odlučniji pristup – "Amerika na prvom mjestu" i dalje je njegova mantra. Takav stav može značiti daljnje povlačenje SAD-a iz pozicije "jamca" europske sigurnosti, posebice u kontekstu rata u Ukrajini i jačanja prijetnji sa strane Rusije. Iako NATO ostaje temelj europske obrane, sve više se postavlja pitanje koliko je savez otporan na unutarnje političke promjene i neizvjesnosti u Washingtonu.
Europa pred izazovima
Za europske zemlje, ovo je prilika, ali i nužnost, da ozbiljno razmotre mogućnost snažnije zajedničke sigurnosne politike. Inicijative poput Europske obrambene unije, PESCO-a i Europskog obrambenog fonda već postoje, ali još uvijek nisu u potpunosti razvijene ni funkcionalne. Potencijalno oslabljena američka potpora unutar NATO-a mogla bi biti okidač za dublju integraciju europske obrane.
Upravo se to odražava i u sve češćim raspravama o "strateškoj autonomiji" Europe – ideji da europske države trebaju biti sposobne zajednički odgovoriti na krize bez oslanjanja na vanjske sile. No, unatoč političkoj volji, Europa je još daleko od stvarne obrambene samostalnosti – kako logistički, tako i politički.
Što budućnost nosi?
Povratak Trumpa ne mora nužno značiti raspad saveza, ali svakako otkriva njegovu ranjivost. NATO, kao savez koji već 75 godina jamči stabilnost transatlantskog prostora, danas se mora prilagoditi novim geopolitičkim i unutarnjim izazovima. S jedne strane, suočen je s agresivnom Rusijom, rastućom Kinom i nestabilnostima u globalnom Jugu. S druge strane, mora redefinirati unutarnje odnose i povjerenje među članicama.
Za europske zemlje, uključujući i Hrvatsku, ovo je trenutak strateškog promišljanja. Jačanje vlastitih obrambenih sposobnosti, dublja europska integracija i redefiniranje odnosa sa SAD-om na ravnopravnijim osnovama čine temelj za dugoročnu sigurnost. Amerika će ostati ključan partner, ali Europa mora biti spremna preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost.
Pripremio: Petar Kolovrat
Ilustracija: AI model Gemini 2.0/ Generirano umjetnom inteligencijom