Upravo u trenutku u kojem se Europska investicijska banka priprema za raspravu o novoj potpori nuklearnoj energiji na sastanku koji će se održati 21. lipnja, objavljeno je najnovije međunarodno izvješće pod nazivom Fission for Funds:The Financing of Nuclear Power Plants (Lov na novac: financiranje nuklearnih elektrana).
Izvješće donosi pregled modela financiranja i otkriva kako profitabilnost nuklearnih elektrana uvelike ovisi o intervencijama vlada u smanjenju rizika ulaganja. Izvješće je naručio Greenpeace Njemačka, a izradili su ga Jens Weibezahn iz Instituta za energetsku infrastrukturu u Kopenhagenu i Björn Steigerwald s Tehničkog sveučilišta u Berlinu.
Nuklearna energija zapravo je rizično kockanje novcem poreznih obveznika, zaključuje se u sveobuhvatnom pregledu modela financiranja.
Izvještaj pokazuje da su projekti nuklearnih elektrana nepouzdani zbog probijanja budžeta, kašnjenja u izgradnji i problema s pouzdanošću u operativnoj fazi, te stoga više nisu poželjni za investitore. Osim toga, početni izračuni često ne uključuju skrivene troškove, kao što su osiguranje od odgovornosti, stavljanje izvan pogona i gospodarenje otpadom, koji onda postaju teret poreznim obveznicima u budućnosti. U izvješću se ističe da su troškovi solarne energije i energije vjetra već sada znatno niži u odnosu na nove nuklearne projekte.
-U našem pregledu aktualnih projekata nuklearnih elektrana utvrdili smo da se gotovo svi modeli financiranja, izravno ili neizravno, oslanjaju na državnu potporu kako bi bili održivi. Time se stavlja nerazumno opterećenje na porezne obveznike odnosno kupce električne energije, s obzirom na to da oni u konačnici snose velik dio povezanih financijskih rizika - istaknuo je koautor izvještaja Jens Weibezahn.
Iako se većina globalnih gospodarstava usredotočuje na obnovljive izvore energije kako bi postigli cilj nulte neto stope emisija, neke zemlje EU-a, kao što su Francuska, Nizozemska, Poljska, Švedska, Slovačka, Slovenija i Češka, klade se na nuklearnu energiju, unatoč velikim problemima u osiguravanju financiranja za nove projekte i održavanju postojećih zastarjelih postrojenja. U ovom se izvješću naglašava da je sve teže opravdati potporu vlada tim skupim, dugoročnim i visokorizičnim nuklearnim projektima, posebno u vrijeme visoke inflacije i rastućih troškova života.
- Nuklearna energija crna je rupa za porezne obveznike i potrošače. Visoki početni troškovi, dugotrajna izgradnja i spašavanje državnim novcem čine nuklearne projekte teretom za javni proračun i prijetnjom vjerodostojnom djelovanju u području zaštite klime. Energija vjetra i solarna energija već su sada mnogo jeftinije, a njihovi će se troškovi i dalje smanjivati. Niti jedan euro javnog novca EU-a ne bi trebao biti namijenjen nuklearnoj energiji. Vrijeme je da se potrebe ljudi stave ispred nuklearne pohlepe te da se ulaganja usmjere u sigurniju i jeftiniju budućnost - zaključila je Lorelei Limousin iz Greenpeace EU-a.
U protekla dva desetljeća Europska investicijska banka (EIB) uložila je 845 milijuna eura u aktivnosti povezane s nuklearnom energijom. Prema nacrtu strateškog plana koji će biti usvojen 21. lipnja, EIB prvi put namjerava podržati istraživanje i razvoj takozvanih malih modularnih reaktora. Međutim, i dalje postoje brojne neizvjesnosti u pogledu njihove ukupne gospodarske održivosti, među ostalim sigurnosni rizici i problem radioaktivnog otpada.
Greenpeace poziva ministre financija EU-a, koji upravljaju EIB-om, da se usprotive bilo kakvom financiranju nuklearne energije, uključujući male modularne reaktore.
* Više informacija o različitim modelima financiranja koji se upotrebljavaju u europskim zemljama možete pronaći u ovom sažetku ili pročitati u samom izvješću.
foto: Paul Langrock, Matthias Balk, Tomas Halasz i Guillaume Chauvin (Greenpeace)