Pitanje kršenja autorskih prava u vezi s generatorima slika umjetnom inteligencijom kompleksno je i ovisi o više čimbenika, uključujući zakonodavstvo pojedine zemlje, način korištenja AI alata te prirodu i izvor podataka korištenih za obuku modela. Donosimo nekoliko ključnih aspekata koje treba razmotriti.
Prvo se postavlja pitanje tko posjeduje autorska prava na AI-generirane slike? U većini pravnih sustava, autorska prava se dodjeljuju isključivo ljudima, a ne umjetnoj inteligenciji. Ako AI potpuno samostalno generira sliku, ta slika najčešće nije zaštićena autorskim pravima. Ako je sliku generirao čovjek koristeći AI alat uz značajan kreativni doprinos (npr. složeno promptiranje i uređivanje), mogu postojati argumenti za autorska prava.
Druga je dvojba vezana za samu umjetnu inteligenciju, odnosno način na koji ona prima podatke (slike), koje će kasnije procsirati i interpretirati. Naime, je li kršenje autorskih prava u smomom pojmu stvaranja AI modela. Većina AI modela za generiranje slika (npr. Stable Diffusion, MidJourney, DALL·E) trenirana je na velikim količinama slika, često preuzetih s interneta bez eksplicitnog pristanka autora, što dovodi do pravnih tužbi, primjerice, umjetnici su tužili AI kompanije jer koriste njihove radove za treniranje AI modela na njihovim radovima bez dopuštenja samih umjetnika.
Autorstvo nad AI slikama
Generatori UI slika obučavaju se na velikim skupovima podataka koji često sadrže slike zaštićene autorskim pravima. Autorska prava na ulazne podatke su ugrožena jer mnogi generatori slika. AI generatori vizualnih sadržaja kao što su to, primjerice, DALL-E, MidJourney, Stable Diffusion itd, trenirani su na velikim skupovima podataka koji uključuju slike zaštićene autorskim pravima. Ako su te slike korištene bez dopuštenja vlasnika autorskih prava, što je ekspicitno kršenje autorskih prava.
Međutim, u nekim slučajevima, korištenje podataka za obuku AI može biti opravdano pravnim izuzecima poput "fair use" (SAD) ili "text and data mining exceptions" (EU). Zato s razlogom postoji zabrinutost da bi samo „učenje” umjetne inteligencije predstavlja kršenje autorskih prava ako se slike koriste bez dopuštenja vlasnika autorskih prava. S druge. Pak strane, neki tvrde da je obuka UI modela poštena upotreba, slično načinu na koji ljudski umjetnici uče iz postojećih djela.
Drugu pravnu dvojbu otvara pitanje autorskih prava na izlazne slike. Jer, ako AI generira sliku na temelju korisnikovog upita, pitanje je tko ima autorska prava na tu sliku. U većini zemalja, autorska prava pripadaju stvaratelju djela, ali AI sam po sebi ne može biti smatran autorom jer nije fizička osoba. Ako korisnik unese specifične upute ili prilagodi rezultate, on može imati prava na konačnu sliku, ali i to ovisi o lokalnim zakonima. Očito, pravni status slika generiranih UI-jem nije jasan.
Neki tvrde da slike generirane UI-jem nisu zaštićene autorskim pravima jer ih nije stvorio čovjek.
Drugi tvrde da bi korisnici koji unose upute u generatore UI slika trebali posjedovati autorska prava na izlaz. Pravni stručnjaci širom svijeta raspravljaju o tome tko je vlasnik autorskih prava na generirane slike.
UI plagijati komercijalizacija
Ako AI generira sliku koja je vrlo slična postojećem autorskom djelu, može doći do povrede autorskih prava. Neki UI alati čak mogu replicirati stil određenih umjetnika, što pokreće etička i pravna pitanja. Ako UI generira sliku koja sadrži prepoznatljive elemente zaštićenih djela (npr. likovi iz filmova, logotipi), to može predstavljati kršenje autorskih prava ili zaštitnih znakova. Postoji zabrinutost da bi generatori UI slika mogli reproducirati stilove živih umjetnika ili stvarati slike koje su previše slične postojećim djelima zaštićenim autorskim pravima. Ovo bi moglo predstavljati kršenje autorskih prava ako se smatra da UI generira izvedena djela bez dopuštenja.
Pravila variraju ovisno o platformi, tako, primjerice, MidJourney dopušta komercijalnu upotrebu u plaćenim planovima, dok DALL·E od OpenAI-a daje korisnicima sva prava na slike koje generiraju. Međutim, ako UI slika sadrži elemente zaštićene autorskim pravima to neumitno dovodi pravnih problema. Isto je s kreiranjem slika od fotografija postojećih ljudi.
Zakonski okvir u EU i Hrvatskoj
EU Akt o umjetnoj inteligenciji (UIAct) nastoji regulirati korištenje UI modela, ali ne donosi jasne odredbe o autorskim pravima. Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU traži da UI kompanije budu transparentne o korištenju podataka za treniranje. U Hrvatskoj autorska prava regulira Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, ali još nema konkretnih odredbi za UI generirana djela.
Pravila oko autorskih prava i UI slika još su nejasna i razlikuju se od države do države. Ako rabimo AI-generirane slike za poslovne ili umjetničke projekte, najbolje je rabiti alate UI koji daju jasna prava na slike (npr. DALL·E), izbjegavati generiranje sadržaja koji može nalikovati postojećim zaštićenim djelima i pratiti pravne promjene, jer se zakonodavstvo ubrzano razvija.
Važno je biti svjestan potencijalnih problema s autorskim pravima pri korištenju ovih alata.
Preporučuje se da se korisnici upoznaju s uvjetima korištenja generatora UI slika i da se posavjetuju s pravnim stručnjakom ako imaju bilo kakvih nedoumica.
Za kraj, par praktičnih savjeta. Provjerite izvor podataka, ako koristite UI alat, provjerite je li obučen na podacima koji su legalno prikupljeni. Budite oprezni s komercijalnom uporabom, ako planirate koristiti generirane slike u komercijalne svrhe, provjerite jesu li slike dovoljno originalne da izbjegnu kršenje autorskih prava. Ako ste u nedoumici, savjetujte se s pravnikom specijaliziranim za intelektualno vlasništvo. Zakoni o autorskim pravima i AI još uvijek se razvijaju, pa je važno pratiti promjene u zakonodavstvu i sudsku praksu.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: Vidmir Raič