Za mnoge ljude diljem svijeta religija igra istaknutu ulogu u svakodnevnom životu, dok drugi prihvaćaju svjetovne ideje. Prema istraživanju Statista Consumer Insights, provedenom između travnja 2022. i ožujka 2023., mnoge od najreligioznijih zemalja na svijetu nalaze se u Africi i na Bliskom istoku. Ipak, od zemalja uključenih u istraživanje, azijske nacije Pakistan i Indonezija zajedno s Egiptom postigle su najveću ocjenu s 99 posto svih odraslih u ispitivanoj dobnoj skupini koji ispovijedaju neku religiju.
Najsekularnija zemlja u istraživanju bila je Kina, gdje samo 22 posto odrasle populacije tvrdi da slijedi neku religiju. Taj broj ne iznenađuje s obzirom na činjenicu da je religija bila marginalizirana pod komunizmom u zemlji. Druga relativno sekularna mjesta u Aziji su Vijetnam, Japan, Južna Koreja i Hong Kong.
U Europi je Češka, u kojoj 27 posto pripada nekoj vjeri, zemlja s najmanje ljudi koji se izjašnjavaju vjernicima – činjenica koja je dijelom povezana s komunističkom prošlošću zemlje, dok su napetosti s Katoličkom crkvom i odbacivanje Katoličke crkve u zemlji započeli mnogo ranije. Podaci istraživanja govore ga na istoku Europe, religija nije toliko gušena unatoč socijalističkoj prošlosti, primjerice u Rumunjskoj, Srbiji ili Litvi, pa i Hrvatskoj, a osobito u Rusiji. Poljska, domovina slavnog pape Ivana Pavla II., također je pokazala više vjerskih tendencija od mnogih svojih zapadnoeuropskih susjeda. Na zapadu kontinenta najreligioznija je Irska, dok je u južnoj Europi vjera bila najraširenija u Grčkoj, Italiji i Portugalu.
Hrvatska – vjernička zemlja
Prema podacima Popisa stanovništva iz 2021. godine, približno 91,4 posto stanovništva Hrvatske slijedi neku religiju. Najveći broj vjernika pripada Katoličkoj Crkvi, koja čini oko 79 posto stanovništva, dok manji postotci pripadaju drugim religijskim zajednicama. To uključuje vjernike različitih religijskih zajednica, kao što su pravoslavci, muslimani i drugi. Točan broj osoba koje se izjašnjavaju kao vjernici, bez obzira na specifičnu vjeru, temelji se na postotnom udjelu svih onih koji su se izjasnili kao pripadnici religijskih zajednica.
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, vjerska pripadnost stanovništva Hrvatske raspodijeljena je na sljedeći način: Dominiraju katolici kojih je 3.057.735 osoba, što čini 78,97 posto stanovništva. To je pad u odnosu na Popis iz 2011. godine, kada je udio katolika bio 86,28 posto. Slijede pravoslavci s 128.395 vjernika, odnosno 3,32 posto stanovništva, zatim muslimani s 50.981 registriranih vjerskih sljedbenika, što predstavlja 1,32 posto stanovništva, te agnostici i skeptici kojih je, prema statističkim evidencijama u Hrvatskoj 64.961, odnosno 1,68 posto stanovništva.
Ateisti su uvjerljiva manjina u hrvatskom društvu, njih je 182.188 osoba, što je 4,71 posto stanovništva, manje od ostalih kršćana, grupu u koju ne ulaze katolici i pravoslavci kojih je 186.960 osoba ili 4,83 posto stanovništva. Protestanta ima 9.956 osoba, Židova 573 osobe, dok su istodobno u hrvatskoj registrirane 3.392 osobe koje slijede istočne religije. Preostalih jedan posto populacije su ostale religije, pokreti i svjetonazori.
Ovi podaci ukazuju na trend smanjenja broja vjernika općenito, s posebnim padom broja katolika, dok je zabilježen blagi porast broja agnostika, skeptika i ateista u Hrvatskoj.
Peru je jedina ispitana zemlja na američkom kontinentu s više od 80 posto ispitanika koji su rekli da slijede neku religiju. Većina drugih zemalja ovdje – s iznimkom Kanade – ipak je imala konstantno visoke rezultate u religijskim osjećajima stanovnika s malom razlikom između Sjevera i Juga.
Tekst: Petar Kolovrat
Izvori: Statista Consumer Insights, Državni zavod za statistiku RH
Fotogafija: Nives Nela Hršak
Ilustracija: AdriaPress.hr