Djeca više najviše ne stradavaju kao pješaci, kako je bilo prije, već kao putnici u vozilima, i to najčešće u vozilima svojih roditelja ili najbližih osoba, s kojima bi trebala biti i najsigurnija.
Na hrvatskim cestama su prošle godine su 273 osobe. Sa 69 poginulih godišnje na milijun stanovnika ponovno smo među tri prometno sigurnosno najlošijih zemalja u Europskoj uniji. Prometne nesreće i u Hrvatskoj predstavljaju značajan javnozdravstveni problem. Broj poginulih nam raste, jednako kao i broj teško ozlijeđenih osoba, ali i onih koji su prošli s lakšim ozljedama. Broj prometnih nesreća nam je u porastu i zastrašuje brojka od više od 31.000 prometnih nesreća koliko ih je bilo lani.
Djeca – najugroženija u prometu
Najviše prometnih nesreća dogodilo se na području PU Zagrebačke, a slijedi Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska. Na prometnicama u Hrvatskoj posljednjih godina, gubimo oko 250 ljudi godišnje, što je zastrašujući podatak i surovi podsjetnik na to da bismo se svi trebali odgovornije ponašati u prometu i usvojiti puno više prometne kulture no što je sada imamo.
U zadnjem desetogodišnjem razdoblju (2011. – 2020.) ukupno je u prometnim nesrećama u Hrvatskoj smrtno stradalo 3 324 osoba, a 144 708 osoba je ozlijeđeno.
U prometnim nesrećama, na globalnoj razini, godišnje život izgubi više od 1,3 milijuna ljudi. Prometne nesreće vodeći su uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina, a osmi uzročnik smrti na svijetu za osobe svih dobnih skupina. Posebno ugrožena skupina su pješaci, biciklisti i motociklisti koji čine više od polovice smrtno stradalih u prometu.
U RH je čovjek uzrok 57 posto teških prometnih nesreća. Brzina, alkohol i neoprezna vožnja te, naravno, kombinacije ovih triju čimbenika krivac su za najveći broj prometnih nesreća s poginulim i teže ozlijeđenim osobama.
Godišnje u svijetu u prometu pogiba 1,3 milijuna ljudi, a svaki sedmi stradali u prometu je maloljetnik. Djeca su najugroženiji sudionici prometa. Zato se i preventivne kampanje usmjerene zaštiti i edukacije djece u prometu javljaju istodobno s općim javnim kampanjama čiji je cilj podizanje opće razine sigurnosti prometa, odnosno promjena ponašanja sudionika u prometu.
Prometna preventiva za najmlađe
Kao i kod svih ostali kreativnih stvari, prvo je predhodila knjiga – Safety Town Stories, Priče iz sigurnog grada Mildred Miles Robertsa, iz 1929. godine. Bila je to knjiga koja je na djeci na primjeren način, crtežima i jednostavnim poučnim pričicama, približila problematiku i opasnosti s kojima se susreću u prometu, inspirirala je američkog prometnog policajca Ferenda Boalsa da osmisli prvi preventivni program sigurnosti cestovnog prometa namijenjen isključivo djeci. Na temelju te ideje niknuo je Sigurni grad u Mansfieldu u SAD-u, prvi dječji prometni poligon, a čitav se program raširio u nebrojenim inačicama širom svijeta.
Druga velika uspješnica je kandaski Elmerov program prometne sigurnosti koji je utemeljen 1946. godine, a funkcionira i danas. Simpatični slonić Elmer, koji je, usput rečeno, bio samo jedan od neuspješnih prethodnica Disneyeve maskote slonića Dumba, definirao je 6 osnovnih pravila za sigurnost djece u prometu, a njima je tek sedamdesetih prošlog stoljeća pridodan i sigurnosni pojas.
Likovi iz životinjskog svijeta često su polazište za maskote programa sigurnosti djece u prometu. Jedan ili jedna od najuspješnijih na svijetu je britanska vjeverica Tufty Fluffytall koji je 1953. narisala Elsie Mills. Osnovan je klub koji je imao fantastičan uspjeh – početkom šezdesetih u klubu je bilo 60.000 članova, da bi sedamdesetih klub imao više od 10.000 podružnica u Ujedinjenom kraljevstvu i Comonwelthu.
Prometna učilica
I Hrvatska svoje "mišiće" za utrku ima. Tako Hlapić, Gita i njihovi prijatelji, više od četvrt stoljeća daju savjete svu djecu koja su sudionici u prometu i pokazuju primjerima kako se sigurno kretati u prometu, a razvojem multimedije, 2007. godine krenula i Prometna učilica, platforma koja je po svojim tehnološkim standardima uz bok sličnim projektima u svijetu.
Uskoro započinje nova školska godina. Vozači, oprez, jer djeca na cesti su najugroženiji sudionici prometa, osobito prvaščići.
Živahni i uzbuđeni, kako i priliči početku tog važnog razdoblja, pozorno će upijati mnogobrojne novosti koje ih očekuju, što je pravi trenutak za usmjeravanje njihove pažnje i na vrlo bitan faktor sigurnosti u svemu tome, a posebice prometne sigurnosti.
Stoga s prvim danima nove školske godine, Ministarstvo unutarnjih poslova i hrvatska policija po 29 puta zaredom (od 1995. godine) započinju svima poznatu akciju „Poštujte naše znakove“, s ciljem učenja mališana i prevencije potencijalnih neželjenih događaja u trenutcima njihovih velikih radosti. Osim podučavanja naših najmanjih, ujedno i najranjivijih sudionika u prometu, akcija se provodi i s ciljem podsjećanja odraslih, prvenstveno vozača i roditelja, o važnosti smirenog i sigurnog sudjelovanja u prometu, te beskompromisnog pridržavanja svih prometnih propisa.
Savjeti za roditelje i vozače
Prema prometnoj statistici pomaci su pozitivni, smanjen je broja najtežih stradavanja djece u prometu, no ove je godine u prometu ukupno nastradalo 631 dijete, od toga pet smrtno, 536 ih je lakše, a 90 teže ozlijeđeno. U usporedbi s istim razdobljem lani poginulo je dvoje djece manje, a bilježi se i smanjenje teških ozljeda, Djeca više najviše ne stradavaju kao pješaci, kako je bilo prije, već kao putnici u vozilima, i to najčešće u vozilima svojih roditelja ili najbližih osoba, s kojima bi trebala biti i najsigurnija.
Savjeti za roditelje djece koja idu u vrtić (samostalno) i školu (niži razredi):
- Objasnite djeci osnovne znakove poput stop, zebra, zeleno svjetlo za pješake, crveno svjetlo za pješake;
- Ako pokazujete djeci put do škole ne pokazuju onaj najkraći već onaj najsigurniji koji uključuje prijelaz preko „zebre“ te siguran prolaz kroz raskrižje (na zeleno svijetlo, pogledom lijevo - desno bez obzira na boju na semaforu, korištenje pothodnika ako postoji);
- Objasnite djeci opasnosti koje im prijete kroz igru kako bi im usadili ozbiljnost pristupa prometnici a ne strah od iste jer ako ste im usadili strah -pretrčavati će cestu što nije dobro;
- Obucite djecu u svjetlije boje
- Toorbe i vrećice nastojte da imaju barem malo florescentnog reflektirajućeg materijala:
- Ako idete po dijete u školu, pokušajte prići školi na način da ne stanete nasuprot djetetu. Kad vas vaše dijete ugleda potrčati će Vam u zagrljaj a da pritom neće uopće mariti za semafor i automobile - izbjegnite to!
- Nikada neka vam se ne „žuri na posao“, krenite ranije! Zašto? Jer ćete u tom slučaju dijete ostaviti na cesti ispred škole, dozvoliti mu da samo izađe iz automobila i kad vi krenete nitko, baš nitko mu neće garantirati sigurnost. Ostavite dijete na parkiralištu ispred škole, izađite, otvorite mu vrata, osigurajte mu siguran put do škole i svaki put mu pojasnite zašto to radite.
Savjeti za vozače:
- Prilagodite brzinu kod prometovanja pored škola i vrtića na maksimalno 30-40 km/h
- Bez obzira da li vam je za vaš smjer upaljeno zeleno svijetlo, usporite kod škola i vrtića
- Ako vidite da se vozilo zaustavilo na pješačkom prijelazu STANITE. Djecu nećete vidjeti kroz automobil (osobito kombi vozila) i vrlo često je već kasno ako je drugo vozilo stalo da ga propusti.
- Kod škola i vrtića ali i inače uz prometnicu, kada ugledate djecu budite iznimno oprezni, nikada ne znate u kojem smjeru će djete krenuti.
- Ako vidite loptu ili igračku koja je doletjela na prometnicu STANITE jer u 99% slučajeva dijete dotrči bez da prije provjeri dolazi li automobil ili ne.
- NE PROPUŠTAJTE djecu dok je za njih upaljeno crveno svjetlo. Vi ćete stati i možda želite dobro ali drugi vozač nezna vaše namjere.
- Iako zakonski nije obvezno (osim za motocikle) preporučamo konstantnu uporebu oborenih tzv.kratkih svjetala.
- Slalom vožnja je zabranjena. Ne izvodite ju nikada, naročito uz škole i vrtiće.
- Znamo svi koliko nam djeca znače, ne trebamo to pisati. Svi volimo djecu, znamo koliko su zaigrani i nepredvidljivi. Zadatak roditelja je od djece napraviti ljude, omogućiti im siguran život, sretno djetinjstvo i mladost.
Teško je živjeti i odgajati ih i bez prometa. Promet je još jedna u nizu životnih opasnosti koje im prijete. Omogućimo im da dožive duboku starost, sretno i sigurno a svim roditeljima želimo da uživaju u zagrljaju svoje djece. A djeci? Što reći osim - neka Vam je sa srećom uz ljubav vaših roditelja i sretno im se vratite u zagrljaj iz vašeg „drugog doma“- vrtića ili škole!
tekst: Vidmir Raič
....
fotografije: Pixbay, uredništvo MojZagreb.info
Ovaj prilog je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.