Europa i Balkan ove će jeseni biti poprište niza izbora koji će oblikovati političku scenu regije. Od lokalnih do parlamentarnih i predsjedničkih izbora, građani će imati priliku izabrati svoje predstavnike i odrediti smjer svojih zemalja.
Slovačka: Parlamentarni izbori 30. rujna
Slovačka se priprema za parlamentarne izbore 30. rujna, a ankete predviđaju tijesnu utrku između ljevice i desnice. Glavne stranke koje sudjeluju na izborima su:
-
SMER – Socijalna demokracija (SMER-SD): predvođena bivšim premijerom Robertom Ficom, stranka se zalaže za socijalnu državu i kritizira liberalne politike.
-
Progresivna Slovačka (PS): liberalna stranka predvođena Mihalom Šimečkom, zalaže se za modernizaciju zemlje i jačanje europskih integracija.1
-
HLAS – Socijalna demokracija (HLAS-SD): predvođena Peterom Pellegrinijem, stranka se zalaže za umjerenu politiku i suradnju s drugim strankama.
-
OLANO i prijatelji: predvođena Igorom Matovićem, stranka se zalaže za borbu protiv korupcije i reformu pravosuđa.
-
Republika: predvođena Milanom Uhríkom, stranka se zalaže za nacionalističku politiku i protivi se europskim integracijama.
Očekuje se da će izbori biti neizvjesni, a rezultat bi mogao imati značajan utjecaj na budućnost Slovačke i njezinu ulogu u Europskoj uniji. Pobjeda SMER-a mogla bi dovesti do promjene vanjske politike Slovačke i udaljavanja od liberalnih vrijednosti EU.
Poljska: Parlamentarni izbori 15. listopada
Poljska će 15. listopada održati parlamentarne izbore koji se smatraju jednim od najvažnijih u posljednjih nekoliko godina. Vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) bori se za treći uzastopni mandat, dok oporbena Građanska koalicija (KO) predvođena Donaldom Tuskom nastoji preuzeti vlast. Glavne stranke i političari u utrci su:
-
Pravo i pravda (PiS): predvođena Jarosławom Kaczyńskim, stranka se zalaže za konzervativne vrijednosti, jačanje socijalne države i suverenitet Poljske. Premijer Mateusz Morawiecki predvodi vladu.
-
Građanska koalicija (KO): predvođena Donaldom Tuskom, koalicija liberalnih i centrističkih stranaka zalaže se za jačanje vladavine prava, poboljšanje odnosa s EU i gospodarske reforme.
-
Treći put: koalicija Poljske narodne stranke (PSL) i Poljske 2050 predvođena Szymonom Hołowniom i Władysławom Kosiniak-Kamyszom, predstavlja umjerenu alternativu dvjema najvećim strankama.
-
Ljevica: koalicija nekoliko lijevih stranaka, zalaže se za socijalnu pravdu, sekularnu državu i prava manjina.
Ankete pokazuju tijesnu utrku, a ishod izbora mogao bi značajno utjecati na odnose Poljske s Europskom unijom, posebno u pogledu vladavine prava i pravosudne reforme. Pobjeda oporbe mogla bi dovesti do zatopljenja odnosa s Bruxellesom.
Crna Gora: Lokalni izbori u više općina tijekom jeseni
Crna Gora će tijekom jeseni održati lokalne izbore u nekoliko općina, uključujući Podgoricu i Pljevlja. Ovi izbori bit će važan test za političke stranke uoči potencijalnih prijevremenih parlamentarnih izbora. Glavne političke snage uključuju:
-
Demokratska partija socijalista (DPS): predvođena Danijelom Živkovićem, stranka je godinama bila dominantna na crnogorskoj političkoj sceni.
-
Pokret Evropa sad!: predvođen Milojkom Spajićem, novi politički akter koji je ostvario značajan uspjeh na predsjedničkim izborima.
-
Demokratska Crna Gora: predvođena Aleksom Bečićem, stranka se zalaže za europske integracije i borbu protiv korupcije.
-
Građanski pokret URA: predvođen Dritanom Abazovićem, stranka je dio aktualne vlade.
-
Demokratski front (DF): koalicija nekoliko prosrpskih stranaka.
Rezultati lokalnih izbora pružit će uvid u trenutni odnos snaga i mogući ishod budućih parlamentarnih izbora, koji bi mogli dodatno preoblikovati političku scenu Crne Gore.
Što bi rezultati mogli promijeniti?
Rezultati ovih izbora mogli bi imati različite implikacije na razini Europske unije, Europe i Balkana:
-
Europska unija: Ishod izbora u Slovačkoj i Poljskoj mogao bi utjecati na dinamiku unutar EU. Pobjeda stranaka koje su kritične prema Bruxellesu mogla bi dovesti do dodatnih tenzija i otežati donošenje odluka o ključnim pitanjima poput vladavine prava, migracija i klimatskih promjena. S druge strane, pobjeda proeuropskih snaga mogla bi ojačati jedinstvo i suradnju unutar Unije.
-
Europa: Promjene vlasti u Poljskoj, kao jednoj od najvećih zemalja EU, mogle bi utjecati na geopolitičku ravnotežu u Europi, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i odnosa s Rusijom.
-
Balkan: Lokalni izbori u Crnoj Gori važni su za unutarnju političku stabilnost zemlje i njezin put prema europskim integracijama. Rezultati bi mogli utjecati na tempo reformi i odnose sa susjednim zemljama.
Ova izborna jesen bit će ključna za razumijevanje budućeg smjera Europe i Balkana. Građani će imati priliku izraziti svoju volju i utjecati na političke procese u svojim zemljama, čiji će se odjeci osjetiti i na regionalnoj i europskoj razini.
Što se tiče Albanije, važno je napomenuti da su u 2023. godini održani lokalni izbori, koji su bili značajan politički događaj.1 Evo nekoliko ključnih informacija:
-
Lokalni izbori 2023.:
-
Ovi izbori bili su važan test za političke stranke u Albaniji.
-
Premijer Edi Rama i njegova Socijalistička partija ostvarili su značajnu pobjedu, osvojivši većinu općina.
-
Opozicija, predvođena bivšim premijerom Salijem Berishom, iznijela je optužbe o nepravilnostima i dovela u pitanje legitimitet izbora.2
-
Rezultati tih lokalnih izbora su dodatno učvrstili poziciju Edi Rame i njegove stranke na Albanskoj političkoj sceni.3
-
Politička scena:
-
Albanskom političkom scenom dominiraju Socijalistička partija (PS) predvođena Edijem Ramom i Demokratska stranka (PD), koja je imala unutar stranačkih problema.
-
Odnos između ove dvije stranke često je obilježen napetostima i optužbama.
-
Albanski politički prostor je opterećen i pitanjima korupcije i organiziranog kriminala.
Važno je pratiti politička događanja u Albaniji, posebno u kontekstu njezinih ambicija za pristupanje Europskoj uniji. Politička stabilnost i provedba reformi ključni su za napredak Albanije prema članstvu u EU.
Srbija: Neizvjesnost
U Srbiji su krajem 2023. godine održani vanredni parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori, točnije 17. prosinca. Ovi izbori su bili značajni, a evo ključnih informacija:
-
Parlamentarni izbori:
-
Raspisani su kao vanredni izbori.
-
Glavna borba vodila se između Srpske napredne stranke (SNS), predvođene tadašnjim predsjednikom Aleksandrom Vučićem (iako on nije bio kandidat), i oporbene koalicije "Srbija protiv nasilja", koju su činile različite proeuropske stranke.
-
Izbori su održani u atmosferi povišenih političkih tenzija i optužbi za nepravilnosti.
-
Rezultat: SNS je proglasila pobjedu i osvojila većinu mandata u Narodnoj skupštini. Koalicija "Srbija protiv nasilja" osvojila je značajan broj glasova, ali nedovoljno za preuzimanje vlasti. U parlament su ušle i druge stranke i koalicije poput Socijalističke partije Srbije (SPS), NADA koalicije, i "Mi - Glas iz naroda" Branislava Nestorovića.
-
Oporba je osporila rezultate izbora, tvrdeći da je bilo izbornih krađa i neregularnosti, posebno u Beogradu, što je dovelo do prosvjeda nakon izbora. Domaće i međunarodne promatračke misije također su ukazale na određene nepravilnosti.
-
Pokrajinski izbori:
-
Održani su istovremeno s parlamentarnim i lokalnim izborima u Vojvodini.
-
Očekivano, SNS je odnijela pobjedu i u Vojvodini.
-
Lokalni izbori:
-
Održani su u 65 gradova i općina diljem Srbije, uključujući i Beograd.
-
Beogradski izbori bili su posebno u fokusu zbog optužbi za nepravilnosti i tijesnog rezultata između SNS-a i "Srbije protiv nasilja".
Političke stranke i političari:
-
Aleksandar Vučić (SNS): Iako formalno nije bio kandidat za parlamentarne izbore, imao je ključnu ulogu u kampanji SNS-a i smatra se najutjecajnijom političkom figurom u Srbiji.
-
Marinika Tepić i Dragan Đilas (Srbija protiv nasilja): Bili su istaknuti lideri oporbene koalicije koja je nastojala osporiti vlast SNS-a.
-
Ivica Dačić (SPS): Lider Socijalističke partije Srbije, dugogodišnji koalicijski partner SNS-a.
-
Miloš Jovanović (NADA): Predvodnik koalicije NADA, koja okuplja stranke desnog centra.
-
Branimir Nestorović ("Mi - Glas iz naroda"): Predvodnik nove političke opcije koja je osvojila značajan broj glasova.
Očekivanja prije izbora i mogući utjecaj rezultata:
Prije izbora, ankete su sugerirale prednost SNS-a, ali se očekivala značajna podrška opoziciji. Rezultat je potvrdio dominaciju SNS-a na nacionalnoj razini, ali je također pokazao da oporba ima značajan broj pristaša, posebno u urbanim sredinama.
Što se tiče utjecaja rezultata:
-
Na razini Srbije: Izbori su učvrstili vlast SNS-a, ali su i produbili političku polarizaciju u zemlji zbog optužbi za izborne nepravilnosti i prosvjeda oporbe. Pitanje daljnjeg demokratskog razvoja i vladavine prava ostaje ključno.
-
Na razini Balkana: Stabilnost Srbije je važna za regionalnu stabilnost. Unutarnja politička previranja u Srbiji mogu imati odjeka u susjednim zemljama. Pitanje odnosa s Kosovom ostaje prioritet, a unutarnja politička dinamika u Srbiji može utjecati na proces dijaloga pod okriljem EU.
-
Na razini Europe i Europske unije: EU pozorno prati politička zbivanja u Srbiji, posebno u kontekstu pregovora o pristupanju. Optužbe za izborne nepravilnosti i stanje demokracije u Srbiji su važni čimbenici u ocjeni napretka zemlje prema članstvu u EU. Stabilna i demokratska Srbija u interesu je cijele Europe.
Važno je napomenuti da je od prosinca 2023. prošlo neko vrijeme i da se politička situacija u Srbiji i regiji nastavlja razvijati. Međutim, izbori krajem 2023. bili su ključan trenutak u suvremenoj političkoj povijesti Srbije.
U Hrvatskoj se redoviti lokalni izbori održavaju svake četvrte godine, treće nedjelje u svibnju. Tako će se i 2025.1 godine lokalni izbori održati 18. svibnja.2 Ovi izbori su značajni jer direktno utječu na svakodnevni život građana u njihovim općinama, gradovima i županijama. Evo nekoliko ključnih aspekata:
Što se bira?
-
Općinski načelnici, gradonačelnici i župani: Izvršna vlast na lokalnoj razini.
-
Članovi općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština: Predstavnička tijela koja donose odluke o lokalnim pitanjima.
Potencijalni utjecaj na politički krajolik:
-
Lokalni izbori često služe kao barometar raspoloženja birača i mogu predvidjeti trendove za nacionalne izbore.
-
Rezultati mogu ojačati ili oslabiti pozicije pojedinih političkih stranaka na nacionalnoj razini.
-
Pobjede nezavisnih kandidata ili manjih stranaka mogu ukazivati na promjene u političkim preferencijama građana.
-
Posebno su interesantni izbori u velikim gradovima, kao što je Zagreb, gdje se često vodi velika politička borba, te rezultati tih izbora imaju veliki medijski i politički odjek.
-
Lokalni izbori mogu utjecati na raspodjelu moći i resursa na regionalnoj razini, što može imati dugoročne posljedice za razvoj pojedinih područja.
Ključni faktori:
-
Lokalni problemi i pitanja (infrastruktura, komunalne usluge, gospodarski razvoj) često imaju veći utjecaj na birače nego nacionalna politika.
-
Popularnost lokalnih političara i njihova sposobnost da riješe probleme od ključne su važnosti.
-
Koalicije i savezi između političkih stranaka često igraju važnu ulogu u lokalnim izborima.
Lokalni izbori u Hrvatskoj su važan dio demokratskog procesa i pružaju građanima priliku da izravno utječu na svoju lokalnu zajednicu.
...
Pripremio: Petar Kolovrat
Ilustracija: Generirano umjetnom inteligencijom AI Germini 2.0