Na izvanredno važnom i simbolički snažnom samitu održanom 25. lipnja 2025. u Den Haagu, čelnici 32 članice Sjevernoatlantskog saveza (NATO) usuglasili su povijesnu odluku: povećanje obrambene potrošnje na 5 % bruto domaćeg proizvoda do 2035. godine. Ova odluka označava strateški zaokret u obrambenoj i sigurnosnoj politici Saveza u vremenu ponovne globalne neizvjesnosti i fragmentacije međunarodnog poretka.
Samit dolazi u trenutku kada se europski sigurnosni arhitektonski model suočava s višestrukim izazovima: ruskom agresijom u Ukrajini, promjenjivom ulogom SAD-a u globalnim poslovima, intenziviranjem sukoba na Bliskom istoku i slabljenjem povjerenja u multilateralne institucije. Povećanje obrambene potrošnje nije tek fiskalna mjera, već poruka strateške kohezije, odlučnosti i spremnosti za odvraćanje svih oblika prijetnji, uključujući i nevojne (hibridne) oblike sukoba.
Odluka o izdvajanjima od 5 % BDP-a predstavlja kvantni skok u odnosu na prethodni cilj iz Walesa 2014., kada je dogovoreno 2 % BDP-a. Premda je riječ o dugoročnom cilju (do 2035.), on implicira snažnu vojno-industrijsku transformaciju članica, redefiniciju nacionalnih proračuna te razvoj domaće obrambene industrije i otpornosti.
Stavovi ključnih aktera: Kontinuiteti i disonance
Samit je ujedno poslužio kao prostor političkog pozicioniranja lidera unutar NATO-a.
Predsjednik SAD-a Donald Trump iskoristio je priliku za javno reafirmiranje predanosti Članku 5 Sjevernoatlantskog ugovora – temelju kolektivne obrane – naglasivši: "Zato sam ovdje." Istodobno, njegov ton bio je neuobičajeno pomirljiv, čak i duhovit, što se očituje u opaskama poput one o iranskom napadu: "Bili su jako ljubazni. Pitali su: 'Je li 13 sati u redu?'"
Trump je ponovno stavio naglasak na svoj navodni doprinos smirivanju tenzija na Balkanu: "Zaustavili smo sukob Srbije i Kosova." Iako upitno utemeljene, takve izjave dodatno kompliciraju odnose unutar regije i otvaraju prostor za revizionističke interpretacije nedavne prošlosti.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron iskazao je skepticizam: "Apsurd je tražiti od Europe da troši više dok je u trgovinskom ratu." Ova izjava reflektira tenziju između fiskalnih ograničenja i obrambenih ambicija, ali i latentne napetosti između Pariza i Washingtona oko globalnog ekonomskog poretka.
Španjolska je izrazila neslaganje sa zadanim ciljem, ističući da njihova trenutna razina izdvajanja zadovoljava potrebe – što otkriva heterogenost unutar Saveza glede percepcije prijetnji i fiskalne sposobnosti članica.
Sastanak Trumpa i ukrajinskog predsjednika Zelenskog, koji je trajao 50 minuta, dodatno je privukao pozornost. Zelenski ga je opisao kao “sadržajan”, a Trump izrazio nadu u skoro rješenje sukoba. Iako bez konkretnih najava, susret može signalizirati buduće promjene u američkom pristupu ratu u Ukrajini, osobito ako Trump potvrdi kandidaturu na predsjedničkim izborima krajem godine.
Uloga i pozicioniranje Hrvatske
Hrvatsku je na samitu predstavljao predsjednik Zoran Milanović, uz ministre vanjskih i obrane, Zoran Milanović i Ivana Anušića. Milanović se, u skladu sa svojim političkim stilom, distancirao od euforije, izjavivši: "Nisam ja NATO-ov cheerleader." Time je implicitno kritizirao percepciju Saveza kao nedodirljive vojne hegemonije, ali i zadržao svoju već uobičajenu rezerviranost prema nekim saveznicima.
Ipak, samo prisustvo visoke delegacije i sudjelovanje u donošenju zajedničke odluke potvrđuje hrvatsku predanost obrambenim ciljevima Saveza. No, s obzirom na strukturu hrvatskog BDP-a i aktualna proračunska ograničenja, postavlja se pitanje izvedivosti postizanja 5 % do 2035. bez značajnijeg redefiniranja fiskalne politike.
Značenje odluka i mogući smjerovi razvoja
Usvojena deklaracija o 5 % BDP-a za obranu do 2035. nije samo fiskalni plan, već strateška vizija otpornosti, interoperabilnosti i autonomije Saveza. Ona signalizira: pripremu za dugotrajnu konfrontaciju s Rusijom; potencijalno jačanje europskog obrambenog stupa unutar NATO-a; mogućnosti rasta obrambene industrije, tehnološke suradnje i modernizacije. No i rizik fragmentacije unutar Saveza ako fiskalni teret postane politički neodrživ za manje članice.
Kako god bilo, Samit u Den Haagu upisuje se u povijest NATO-a kao trenutak radikalizacije obrambene politike uoči nove globalne sigurnosne paradigme. Hrvatska se, premda s političkim razlikama unutar vlastitog vodstva, pozicionirala kao odgovoran član Saveza. No izazovi provedbe novousvojenih ciljeva tražit će dosad neviđenu razinu političkog konsenzusa, strateškog planiranja i ekonomske transformacije – kako u Hrvatskoj, tako i u ostatku Europe.
....
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: desk Adriapress.hr