Hrvatska informacijsko-komunikacijska (IKT) industrija tijekom 2024. godine prošla je kroz dinamično razdoblje obilježeno prilagodbama, redefiniranjem tržišnih prioriteta i suočavanjem s globalnim izazovima, ali i nastavkom rasta u gotovo svim ključnim pokazateljima. Iako je sredinom godine došlo do stagnacije aktivnosti, posebice u segmentima izvoza i novih zapošljavanja, kraj godine donio je povratak optimizma i snažnije tržišne dinamike.
Stabilan rast, ali usporen ritam
Analiza sektora pokazuje da su prihodi, broj aktivnih poduzeća, izvoz IT usluga, investicije, EBITDA marža i broj zaposlenih i dalje u porastu u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, tempo tog rasta bio je umjereniji u usporedbi s rekordnim godinama poput 2021. i 2022., a kod većine pokazatelja i ispod srednjoročnog prosjeka.
Iznimka su plaće zaposlenih u IT sektoru, koje su zadržale visoku dinamiku rasta — gotovo istovjetnu onoj iz 2023. godine — te su rasle iznad srednjoročnog prosjeka. To potvrđuje kontinuitet u visokoj potražnji za specijaliziranim IT kadrom, ali i sve izraženiju borbu za talente na domaćem tržištu.
Strukturni izazovi: disperzija i prevelik fokus na softver
Unatoč ukupno pozitivnim kretanjima, hrvatska IT industrija i dalje se suočava s nekoliko strukturnih problema. Među najozbiljnijima su izrazita disperzija poslovanja kroz veliki broj malih i mikro poduzeća te snažna koncentracija aktivnosti u području razvoja softvera.
Takva struktura otežava skaliranje poslovanja, smanjuje efikasnost kapitalnih ulaganja i umanjuje međunarodnu konkurentnost sektora. Iako mali timovi i agilne kompanije nose značajnu inovacijsku snagu, nedostatak konsolidacije i sustavnog razvoja proizvoda i usluga s dodanom vrijednošću ograničava ukupni potencijal industrije.
Globalni trendovi oblikuju domaće tržište
Kao i prethodnih godina, hrvatski IT sektor snažno odražava globalne tehnološke i tržišne trendove. U 2024. godini posebno su se istaknula četiri područja:
-
Kibernetička sigurnost: U ovom segmentu posebno se istaknula tvrtka Span d.d., koja je dodatno proširila svoje usluge upravljanja sigurnosnim operacijama (SOC) za klijente u Hrvatskoj i inozemstvu, a intenzivirala je i suradnju s Microsoftom na području zaštite hibridnih okruženja.
-
Umjetna inteligencija (AI): Mindsmiths, zagrebački startup koji razvija AI platformu za donošenje automatiziranih odluka u složenim sustavima (npr. zdravstvo i financije), uspješno je zatvorio novu rundu investicija i nastavlja širenje na tržišta zapadne Europe. Njihov AI agent za podršku pacijentima koristi se već u nekoliko zdravstvenih ustanova.
-
Podatkovni centri i cloud infrastruktura: Tvrtka Sedam IT značajno je uložila u proširenje vlastitih podatkovnih kapaciteta u Zagrebu, a Combis (u vlasništvu HT-a) dodatno je diverzificirao ponudu hibridnih cloud rješenja za velike klijente, uključujući banke i državnu upravu.
-
Digitalna transformacija: Infinum, jedan od najprepoznatljivijih izvoznika hrvatskog IT znanja, nastavlja s internacionalizacijom poslovanja te u 2024. ulazi na tržište Bliskog istoka s projektima digitalne transformacije u logistici i financijskom sektoru. Tvrtka je također pokrenula novu suradnju s akademskom zajednicom kroz Infinum Academy.
Perspektive za 2025.: Konsolidacija i specijalizacija kao ključni pravci
U 2025. godini očekuje se nastavak rasta, ali i postupna konsolidacija tržišta. Uspješnija i kapitalno jača poduzeća imat će sve veću priliku za preuzimanje manjih konkurenata, dok će međunarodna tržišta i dalje biti glavni motor ekspanzije. Ključni izazovi ostat će isti: nedostatak kvalificirane radne snage, potreba za većom vertikalnom specijalizacijom i nužnost jačanja istraživačko-razvojne komponente.
Za dugoročno održiv razvoj nužno je strateški usmjeriti industriju prema sofisticiranijim oblicima poslovanja — razvoju platformi, vlasničkih proizvoda i ulaganju u znanje — kako bi Hrvatska iz pozicije izvoznika radne snage i usluga ušla u ligu proizvođača tehnologija.
Stalan rast prihoda hrvatskog IT sektora (mil. €)
Prihodi IT sektora rasli su iz godine u godinu, s posebno snažnim skokom tijekom 2021. i 2022., što je bilo potaknuto povećanom digitalizacijom tijekom pandemije i rastom izvoza. U 2023. i 2024. dinamika je usporena, dijelom zbog globalne ekonomske neizvjesnosti i stabilizacije potražnje. Ipak, sektor i dalje bilježi rast iznad 6% godišnje, što ukazuje na otpornost i zrelost industrije.
Izvoz IT usluga (mil. €), postupan rast, uz blago usporenje u 2023.–2024.
Izvoz IT usluga jedan je od ključnih pokretača sektora, s rastom od gotovo 90% u šest godina. Rast izvoza pokazuje da su hrvatske tvrtke konkurentne na globalnom tržištu, osobito u razvoju softvera i integracijskim rješenjima. Usporavanje u zadnje dvije godine može se pripisati zasićenju nekih tržišta, ali i sve većoj konkurenciji iz istočne Europe i Azije.
Kontinuiran rast broja zaposlenih
Broj zaposlenih raste stabilno, ali je vidljivo usporenje nakon 2021., što ukazuje na sve težu dostupnost kvalificirane radne snage. Iako su tvrtke i dalje u ekspanziji, tržište rada ne može pratiti potrebe sektora, što će dugoročno ograničavati rast bez dodatnih ulaganja u obrazovanje, prekvalifikacije i zadržavanje talenata.
EBITDA marža hrvatski IT tvrtki
Dobitna marža postupno se poboljšava, što upućuje na sve veću efikasnost poslovanja i bolju kontrolu troškova. Porast u 2024. godini dolazi usprkos usporenom rastu prihoda, što sugerira zrelije poslovne modele i veći udio usluga s visokom dodanom vrijednošću.
Uzlazni trend u plaćama IT sektora
Plaće u IT sektoru rastu kontinuirano i iznad inflacije, s prosjekom koji u 2024. prelazi 2400 € bruto. Ovo potvrđuje da sektor ostaje među najatraktivnijima za zapošljavanje u Hrvatskoj. Visoke plaće su rezultat velike potražnje za stručnjacima, konkurencije među poslodavcima i globalne otvorenosti tržišta rada.
Stabilan rast broja poduzeća
Broj IT poduzeća raste iz godine u godinu, uz prosječan prirast od oko 150 do 200 tvrtki godišnje. Taj trend ukazuje na nisku barijeru ulaska i kontinuiranu aktivnost domaće startup scene. Međutim, velik dio tih poduzeća čine mikro i mala poduzeća, što potvrđuje problem disperziranosti i otežava skalabilnost sektora bez poticaja na konsolidaciju.
...
Tekst: Vidmir Raič
Fotografije i grafikoni: Petar Kolovrat