Pikettyjev argument o prestanku rasprave o ekonomskim transformacijama najbolje se razumije kroz prizmu onoga što Colin Crouch naziva "postdemokracijom" - stanja u kojem demokratske institucije formalno postoje, ali su stvarne političke mogućnosti značajno ograničene neoliberalnim konsenzusom. Ova globalna hegemonija tržišnih rješenja, koju je Mark Fisher opisao kao "kapitalistički realizam", stvara ono što Margaret Thatcher slavno nazvala "nema alternative" (TINA) sindrom.
Globalno širenje neoliberalne ortodoksije nakon 1989. godine nije bilo samo ekonomski fenomen, već i duboko politički projekt. Kako pokazuje Naomi Klein u "Doktrini šoka", strukturalne prilagodbe Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u post-komunističkim zemljama, Latinskoj Americi i Africi sistematски su ograničavale demokratsku debatu o ekonomskim alternativama. Wolfgang Streeck u "Kupljenom vremenu" argumentira da je ovaj proces doveo do onoga što naziva "dlužničkim stanjem" - situacije u kojoj demokratske vlade postaju primarno odgovorne financijskim tržištima, a ne svojim građanima.
Uvid o tome kako se politička rasprava prebacuje na identitet i granice odražava ono što Chantal Mouffe naziva "postpolitičkim konsenzusom". Kada se ekonomske alternative predstavljaju kao tehnokratska pitanja, a ne kao fundamentalne političke izbore, demokratska politika gubi svoju suštinu - mogućnost biranja između različitih vizija društva. Umjesto toga, politika postaje "performans razlike" oko kulturnih simbola, dok strukturalne nejednakosti ostaju netaknute.
Globalna financijska kriza 2008. godine predstavlja turning point u ovom narativu. Kako pokazuje Adam Tooze u "Crashed", kriza je razotkrila krhkost neoliberalnog modela, ali paradoksalno je pojačala njegovu hegemoniju kroz politike "kvantitativnog popuštanja" koje su dodatno povećale bogatstvo već bogatih. Ova situacija stvara ono što Piketty naziva "brahmanskom ljevicom" - progresivne elite koje se fokusiraju na kulturne i identitetske probleme, dok zanemaruju ekonomske uzroke nejednakosti.
Rezultat je politička polarizacija koja slijedi globalne obrasce. Od Brexita u Velikoj Britaniji, preko izbora Trumpa u SAD-u, do uspona Alternative für Deutschland u Njemačkoj - populistički pokreti uspješno mobiliziraju nezadovoljstvo ekonomskim statusom quo kroz nacionalistički i ksenofobni diskurs. Pikettyjev argument sugerira da je ovaj obrazac neizbježan sve dok ne obnovimo demokratsku debatu o ekonomskim alternativama.
...
Piketty [pikɛti'], Thomas, francuski ekonomist (Clichy, 7. V. 1971). Studirao matematiku i ekonomiju na École normale supérieure (ENS), doktorirao zajedničkom disertacijom na Londonskoj ekonomskoj školi (LSE) i Školi za napredne studije u društvenim znanostima u Parizu (EHESS). Od 1993. docent na ekonomskom odjelu Massachusettskoga tehnološkog instituta (MIT), od 1995. istraživač u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja u Parizu, a od 2000. profesor na EHESS-u. Suosnivač (2006) i prvi ravnatelj Pariške ekonomske škole. Od 2015. predaje i na LSE. Angažirani intelektualac socijalističke orijentacije. Stalni kolumnist lista Libération, piše komentare i u listu Le Monde. Usredotočen na istraživanje nejednakosti u Francuskoj i svijetu. U djelu Kapital u 21. stoljeću (Le Capital au XXIe siècle, 2013; hrvatski prijevod 2014) pokazuje promjenu trendova nejednakosti u svijetu u XX. st.: trend smanjenja nejednakosti od kraja I. svjetskog rata do 1970-ih, te trend povećanja nejednakosti od 1980-ih. Prvi trend bio je posljedica dvaju svjetskih ratova, utjecaja socijalističkoga pokreta te politike koja je održavala rast plaća iznad rasta dohotka od imovine. Suvremeni trend posljedica je političkih kretanja i porezne politike te uloge financijskoga kapitala, a izražava se u eksploziji dohodaka vrhunskih menadžera i bržem rastu vrijednosti kapitala od vrijednosti dohodaka od rada. Druga važnija djela: Vrhunski dohoci u Francuskoj u XX. stoljeću: nejednakost i redistribucija 1901–1998 (Les Hauts Revenus en France au XXe siècle: inégalites et redistributions, 1901–1998, 2001), Kapital i ideologija (Capital et Idéologie, 2019; hrvatski prijevod 2020) i dr.
izvor biografije: Piketty, Thomas. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 19.6.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/piketty-thomas>.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: Vidmir Raič / AI generirano