Načelo "kad se veliki dogovaraju, mali moraju šutiti" može biti privlačno za manje države poput Hrvatske u svijetu gdje velike sile dominiraju geopolitičkom scenom. Međutim, takav pristup nije dugoročno održiv niti koristan, posebno iz perspektive hrvatske države. Evo zašto:
Ako Hrvatska previše ovisi o odlukama velikih sila i ne izražava svoje interese, riskira gubitak suvereniteta. Države koje šute i ne aktivno sudjeluju u međunarodnim pregovorima često postaju igračke u rukama moćnijih, a njihovi interesi se zanemaruju. Hrvatska je mala država, ali ima svoje specifične interese, posebno u regiji jugoistočne Europe, koji se ne mogu zanemariti.
Iako su manje, države poput Hrvatske imaju važnu ulogu u oblikovanju međunarodnih odnosa, posebno unutar organizacija poput Europske unije i NATO-a. Aktivno sudjelovanje u tim organizacijama omogućuje Hrvatskoj da utječe na odluke koje se tiču njezine sigurnosti, ekonomskih interesa i vrijednosti. Primjerice, Hrvatska je koristila svoje članstvo u EU kako bi se zalagala za proširenje Unije na Zapadni Balkan, što je u njezinom strateškom interesu.
Ako Hrvatska šuti i ne izražava svoje stavove, riskira da bude marginalizirana u međunarodnim odnosima. Bez aktivnog angažmana, manje države postaju nevidljive, a njihovi problemi i interesi se ne uzimaju u obzir. Primjerice, pitanje zaštite hrvatske granice u kontekstu migracijskih kriza zahtijeva aktivno uključivanje u europske rasprave, a ne pasivno prihvaćanje odluka drugih.
Promicanje vrijednosti i identiteta
Hrvatska ima svoje vrijednosti, povijest i kulturni identitet koji treba braniti i promicati na međunarodnoj sceni. Ako šuti, riskira da joj se nametnu tuđi interesi koji mogu biti u suprotnosti s njezinim vrijednostima. Na primjer, Hrvatska je u EU aktivno zastupala prava manjina i zaštitu kršćanskih vrijednosti, što je važno za njezin nacionalni identitet.
Ekonomski interesi su, također, važni. Hrvatska ima važne ekonomske interese, posebno u turizmu, pomorstvu i energetici, koji zahtijevaju aktivno uključivanje u međunarodne pregovore. Ako šuti, riskira da joj se ekonomski interesi zanemare. Primjerice, pitanje energetske sigurnosti i razvoja plinskih polja u Jadranskom moru zahtijeva aktivno sudjelovanje Hrvatske u regionalnim i europskim raspravama.
Postoji i moralna odgovornost. Hrvatska, kao država s iskustvom rata i borbe za neovisnost, ima moralnu odgovornost da se zalaže za pravdu, mir i poštovanje međunarodnog prava. Šutnja u trenucima kada velike sile krše te principe može biti shvaćena kao suglasje s nepravdom. Na primjer, Hrvatska je imala važnu ulogu u promicanju priznanja neovisnosti Kosova, što je bio akt podrške pravima naroda na samoodređenje.
Hrvatska ima strateške partnere i saveznike, poput SAD-a, Njemačke i drugih članica EU. Aktivno sudjelovanje u međunarodnim odnosima omogućuje joj jačanje tih veza i osiguravanje podrške za svoje interese. Ako Hrvatska šuti, riskira da joj se saveznici okrenu leđa ili da postane ovisna o odlukama drugih.
Umjesto pasivnog prihvaćanja načela "kad se veliki dogovaraju, mali moraju šutiti", Hrvatska treba biti aktivni sudionik u međunarodnim odnosima. Kroz aktivno sudjelovanje u organizacijama poput EU i NATO-a, promicanje svojih interesa i vrijednosti te kroz strateško partnerstvo s drugim državama, Hrvatska može osigurati svoj glas na globalnoj sceni. Šutnja nije opcija jer vodi marginalizaciji, gubitku suvereniteta i zanemarivanju ključnih nacionalnih interesa. Umjesto toga, Hrvatska treba biti pametna, proaktivna i hrabra u zastupanju svojih stavova.
Priredio: Petar Kolovrat
Ilustracija: AI model Gemini 2.0/ Generirano umjetnom inteligencijom