Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), službena godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u svibnju 2025. iznosila je 3,5 posto, što predstavlja blagi porast u odnosu na travanj, kada je iznosila 3,2 posto. Još indikativnija je harmonizirana godišnja stopa inflacije – koju prema jedinstvenoj metodologiji izračunava Eurostat radi usporedbe među članicama – a koja u hrvatskom slučaju iznosi 4,3 posto, naspram 4 posto prethodnog mjeseca. Ovaj porast inflacije dolazi u trenutku kada inflacija u ostatku eurozone pada ispod simbolične granice od 2 posto, konkretno na 1,9 posto, što implicira značajnu makroekonomsku divergenciju između Hrvatske i većine članica monetarne unije.
Hrvatska među "najtoplijim" inflacijskim točkama eurozone
Unatoč tomu što Hrvatska više nije zemlja s najvišom inflacijom unutar eurozone – tu poziciju trenutno drži Estonija s godišnjim rastom cijena od 4,6 posto – činjenica da je stopa inflacije u Hrvatskoj gotovo dvostruko viša od prosjeka eurozone zahtijeva dubinsku analizu. Osim Estonije, i Slovačka dijeli isti inflacijski pritisak kao Hrvatska (4,3 posto), no većina članica eurozone, uključujući Njemačku, Francusku i Italiju, bilježe stabilizaciju i pad cijena, djelomice kao rezultat restriktivne monetarne politike Europske središnje banke (ESB).
Zašto Hrvatska ne uspijeva obuzdati inflaciju? U potrazi za odgovorima, važno je istaknuti kako trenutačni rast inflacije u Hrvatskoj ne može biti objašnjen vanjskim faktorima niti monetarnom politikom ESB-a. Kamate su u cijeloj eurozoni visoke već više od godinu dana, a gospodarska aktivnost usporena. Međutim, inflacijski pritisci u Hrvatskoj pokazuju otpornost na takve standardne kontrakcijske mjere.
Niska tržišna konkurencija i inercija cijena
Strukturne specifičnosti hrvatskog gospodarstva samo su dio odgovora. Hrvatsko gospodarstvo je visoko ovisno o uslugama, osobito turizmu, koji snažno utječe na cjenovne pritiske u mjesecima uoči i tijekom sezone. Povećana potražnja za smještajem, transportom i ugostiteljskim uslugama u svibnju je najvjerojatnije imala inflatorni efekt. Cijene u uslužnom sektoru u pravilu sporije reagiraju na monetarnu kontrakciju jer su formirane lokalno, a ne na globalnim tržištima.
Politike fiskalne ekspanzije i povećanje plaća
Hrvatsko tržište karakterizira nizak stupanj konkurencije u određenim sektorima – od maloprodaje do energetike i financijskih usluga – što omogućava proizvođačima i distributerima da zadrže ili čak povećaju cijene, čak i kada inputni troškovi padaju. Ova “cjenovna rigidnost” predstavlja ozbiljan izazov za učinkovitost monetarnih instrumenata.
Cijene u Hrvatskoj možda i dalje reflektiraju odgođene učinke prethodnih vanjskih šokova – uključujući rast cijena energije i hrane iz 2022. i 2023. – koji su se u domaćem lancu distribucije prelijevali sporije. U nekim slučajevima, lokalni distributeri nisu odmah prenijeli poskupljenja na krajnje korisnike, već su ih postupno ugrađivali u cijene tijekom 2024. i 2025.
Rast plaća u javnom sektoru, u kombinaciji s mjerama državne potpore (posebno energetskim subvencijama i socijalnim transferima), povećao je potrošačku potražnju i amortizirao efekte visokih kamatnih stopa. To je, uz rast BDP-a i rastuću zaposlenost, pridonijelo inflacijskim pritiscima u unutarnjem gospodarstvu.
U Eurozoni inflacija je pod kontrolom, ali ne bez posljedica. U kontrastu s hrvatskom situacijom, većina zemalja eurozone bilježi pad inflacije zahvaljujući restriktivnoj monetarnoj politici ESB-a, smanjenju cijena energije i osnovnih sirovina te smanjenju potražnje kao posljedici usporavanja gospodarskog rasta. No, to nije bez troška – rast europske ekonomije je stagnirao, a rizik od recesije u nekim državama nije isključen. Stoga se inflacijska stabilnost u eurozoni kupuje uz znatnu ekonomsku cijenu, što otvara pitanja održivosti takvog pristupa.
Potrebna je ciljana fiskalna i strukturna politika
Rastuća inflacija u Hrvatskoj, u kontekstu općeg europskog pada inflacije, jasno ukazuje na to da ključ problema leži unutar domaće ekonomske strukture i politike. U ovom trenutku, Hrvatska treba provesti ciljani skup fiskalnih i regulatornih mjera usmjerenih na povećanje tržišne konkurencije u ključnim sektorima, suzbijanje cjenovne netransparentnosti, bolju koordinaciju fiskalne i monetarne politike i jačanje produktivne strane gospodarstva, primjerice, osnažiti ulaganja u domaću proizvodnju hrane i energije.
U suprotnom, inflacija bi mogla ostati tvrdoglavo visoka čak i u okolnostima kada sve druge članice eurozone uspješno izlaze iz inflacijske spirale.
....
Tekst: Petar Kolovrat
Fotografija: Petar Kolovrat
Ilustracija: Adraipress.hr