Upoznati prirodne ljepote svoga najbližeg zavičaja uvijek je bilo najteže jer su nas više privlačili daleki krajevi. Mislili smo da je drugdje sve ljepše. Želja nam je ukazati na sve prirodne i kulturne ljepote našega zavičaja kako bi ih više mogli cijeniti i njima se ponositi. Želimo vas odvesti ne tako daleko, ali ipak da vam bude lijepo i nezaboravno. Za prvo putovanje odabrali smo izvor rijeke Cetine i Peručko jezero. U jednom danu možete uživati u bezbroj sadržaja, a sve je to na manje od sat vožnje od Splita. Krenite cestom u pravcu Vrlike, a kada ste prošli Vrliku ubrzo skrenete desno i nastavite u pravcu sjevera još nekih 7 km i doći ćete do izvora naše najduže zavičajne rijeke koja svojim tokom vijuga preko 100 km prije nego završi svoje putovanje u Jadranskom moru.
Izvor rijeke Cetine
Kada dođete do izvora ostat ćete zapanjeni pri pomisli da tako moćna rijeka nastaje na naizgled mirnom izvoru. Ali kada malo-pomalo otkrijete tajne njenih izvora, pritoka i svih onih voda koje se na ovaj ili onaj način uliju u njeno korito, bit će vam jasno odakle snaga i silina Cetini i kako je mogla probiti snagu kamena da se poljubi s plavetnim morem u kojemu pronalazi konačni smiraj nakon začuđujućeg putovanja, što kroz zemlju, što po površini zemlje.
Ribič na Cetini u ljeto neposredno gdje počinje Peručko jezero
Nakon izvora Cetine naš je prijedlog da odete do Vukovića vrela odakle odlaze vode u lokalni vrlički vodovod. Dubina vrela je 128 metara. Na ovom vrelu se nalaze još uvijek slikovite mlinice koje više ne melju žito, ali stoje kao svjedoci idiličnih vremena, kada je oko mlinice sve vrvjelo od stanovnika koji su dovozili ili odvozili toplo i mirišljavo brašno. Ova je mlinica dala nadahnuće Jakovu Gotovcu da sklada operu «Ero s onoga svijeta» dok je boravio ispred nje i slušao mladost kako zbori o zgodama, ali koja i zapjeva i zapleše. Zato je ta opera i prihvaćena od publike jer je puna živosti, a završno kolo je nešto najljepše što je uopće skladano u hrvatskoj glazbi. Nedaleko od mlinice ima dosta livada koje su idealne za igru i zato nemojte zaboraviti ponijeti loptu, rekete i druge rekvizite za zabavu i rekreaciju. Uživajte u hladovini topola, slušajući kako lišće šušti na vjetru.
Crkva sv. Spasa jedna od najvećih starohrvatskih nekropola
Kada se planira izlet do izvora Cetine onda svakako treba planirati i posjet crkvi sv. Spasa koja potječe iz 9. stoljeća, a koju je dao sagraditi kninski župan Gastika, majka Nemira i sinovi. Da li su i oni pokopani u ovoj crkvi još nije utvrđeno, ali je poznato da je oko crkve pronađena jedna od najvećih starohrvatskih nekropola. Oko crkve je sačuvano više od 800 stećaka raznih veličina i oblika, a istraženo je oko 1200 grobova u kojima je su pronađeni vrijedni nalazi. Uglavnom je riječ o naušnicama, dugmadi, prstenima, a nađene su i željezne strijele i nekoliko ostruga sa garniturom za zakopčavanje. Pronađeni nalazi se čuvaju u Muzeju arheoloških spomenika u Splitu.
Peručko jezero na putu prema Vrlci
Nakon posjete najvrednijeg hrvatskog spomenika iz vremena vladavine domaćih vladara najbolje je nastaviti sa istraživanjem ljepota najvećeg umjetnog jezera. Par stotina metara od mosta u Baleku, već počinje Peručko jezero. Tu susrećem gospodina Antu i njegova unuka koji neumorno vježba skokove u hladnu rijeku.
- Ovakve ljepote nema nigdje i zato mi je drago da mogu svoga unuka dovesti ovdje. Vidite da se i pastrve dobro love. Peručko jezero je podjednako lijepo tijekom cijele godine i zato sam često na njegovim obalama, a povedem i unuka, kada ne ide u školu.
Mali kupač u Cetini na mjestu gdje počinje Peručko jezero
U ljepote Cetine i Peručkog jezera mogu se uvjeriti svi turisti koji posjete vilu Barbara, koja se nalazi na samoj obali jezera u Garjaku. Ime je dobila po vlasnikovoj punici koji sa ponosom ističe koliko je sebe unio u ambijent vile. Tu su stari predmeti, kamene stepenice i puno drugih sitnih detalja, koji ovu vilu čine jedinstvenom. Ako se poželite napiti prave hladne izvorske vode, dovoljno je spustiti se par metara ispod vile, gdje iz stijene stalno teče hladna voda. Planovi vlasnika vile idu i prema izgradnji velikog etno sela za koji već postoje nacrti, jer on smatra da jedino izvorne vrijednosti mogu biti garancija razvoja turizma koji sve više kuca na vrata ovog kraja.
Pravoslavna zadužbina kod izvora Cetine
Voziti se, na povratku, pored Peručkoga jezera, a ne posjetiti branu bio bi grijeh i zato skrenite sa ceste prema Donjem Biteliću i nakon par minuta naći ćete se na velikoj i moćnoj brani, čija visina prelazi 60 metara. Peručko jezero je površinom veliko oko 20 km², proteže se dužinom gotovo 20 km. To je najveća nakupina vode u Dalmaciji u koju može stati 500 milijuna m³vode.Vode jezera su prekrile Koljansko i Ribarićko polje na kojima se nalazilo desetak jakih izvora, koji danas pune vodom ovu veliku akumulaciju. Najveća dubina jezera iznosi 64 metra. Jezero privlači tijekom cijele godine ribiče, različite rekreativce, ali i jedriličare i veslače koji na vodama jezera održavaju regate. U ljetnim mjesecima na obale dolaze kupači uživajući u čistoj, ali nešto hladnijoj vodi. Ovaj dio našeg zavičaja privlači ljepotom kroz sva godišnja doba i zato ne razmišljajte kada je najbolje otići već otiđite što prije i uživajte.
|
Cetina
|
|
Duljina 100 km
Izvor kod sela Cetina
Nadmorska visina izvora 385 m
Ušće u Omišu
|
|
Peručko jezero
|
|
Površina oko 20 km²
Dužina oko 20km
Volumen oko 500 milijuna m³
Najveća dubina 64 m
|
|
Brana
|
|
Visina 67 m
Dužina 467 m
|
|
Vila Barbara
|
|
Adresa Vrlika, Garjak bb
Tel: 021/827 – 354
021/827 – 061
Mob: 098/92 33 992
E-mail: info@vila-barbara.hr
|
napisao i fotografirao: Bože Ujević
Bože Ujević rođen je 18. siječnja 1967. godine u Splitu. Diplomirao je povijest i geografiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekao zvanje profesora povijesti i geografije koje je kasnije predavao u nekoliko splitskih osnovnih i srednjih škola. Trenutno radi na mjestu ravnatelja OŠ Kamen-Šine u Splitu. Oženjen, otac troje djece. Objavio je: Priča o Splitu (2001), Moj Split (2003), Sveti Duje (2006), Priča o caru Dioklecijanu (2006), Priča o Hajduku (2006), Priča o dalmatinskom psu (2007), Obojimo Split (2007), Godine u Kadinoj Glavici i Parčiću (2016), Karinski slučaj (2017). Autor je priručnika za učenike 3. razreda osnovne škole Moj Split (2016), te suautor zavičajnog priručnika za učenike 3. razreda osnovne škole Splitsko-dalmatinska županija (2018). Urednik je knjige Fra Vjekin vijek (2013). Autor je fotografija monografije Lokvičići (2013). Autor je i knjige Vječni derbi. Novinske je tekstove i fotografije objavljivao u više hrvatskih novina te internetskih portala.