IEP postiže svoje ciljeve razvijanjem novih konceptualnih okvira za definiranje miroljubivosti; pružanje metrika za mjerenje mira; i otkrivanje odnosa između poslovanja, mira i prosperiteta kao i promicanje boljeg razumijevanja kulturnih, ekonomskih i političkih čimbenika koji stvaraju mir. Sjedište IEP-a je u Sydneyu, s uredima u New Yorku, Bruxellesu, Haagu, Mexico Cityju i Nairobiju. Surađuje sa širokim spektrom međunarodnih partnera i surađuje s međuvladinim organizacijama na mjerenju i komuniciranju ekonomske vrijednosti mira.
Aktualno je 18. izdanje Globalnog indeksa mira (GPI), koji rangira 163 nezavisne države i teritorije prema njihovoj razini mirnoće, pokrivajući 99,7 posto svjetske populacije. Izradio ga je Zavod za Ekonomija i mir (IEP), GPI je vodeći u svijetu mjera globalnog miroljubivosti. To izvješće predstavlja najopsežniju analizu trendova temeljenih na podacima do danas u miru, njegovoj ekonomskoj vrijednosti i predstavlja veliki prilog nastojanjima kako razviti mir u suvremenim društvima.
GPI koristi 23 kvalitativna i kvantitativna pokazatelja iz visoko cijenjenih izvora i mjeri stanje mira kroz tri domene. Prva je razinu društvene sigurnosti i međunarodnu sigurnost, kontinuirano mjereći stanje sigurnosti na nacionalnoj, domaćoj razini i u međunarodnom okružju. Zatim sukobe i stupanj militarizacije. Od 2024. tom parametru je pridodan i parametar globalne vojne sposobnosti koji uključuje vojnu sofisticiranost oružanih snaga države, tehnologiju i pripravnost za vojne sukobe.
Izvješće utvrđuje da mnogi uvjeti koji prethode velikim sukobima su veći nego što su bili od kraj Drugog svjetskog rata. Trenutno je 56 aktivnih ratova u svijetu međunarodnih sukoba, najviše od kraja Drugog svjetskog rata, uz zamjetan trend da je manje sukoba koji se rješavaju, bilo vojno ili kroz mirovne sporazume. Broj sukoba koji završio odlučujućom pobjedom pao s 49 posto u 1970-tih na samo 9 posto u 2010-ima. Istodobno, broj ratnih sukoba okončanih mirovnim sporazumima pao je s 23 posto na svega 4 posto u istom razdoblju.
Sukobi također postaju sve više internacionalizirani. Trenutačno su 92 zemlje uključene u sukobe koji nadilaze njihove granica, najviše od početka mjerenja GPI-ja 2008. godine. Kompliciranje pregovaračkih procesa za trajni mir i produljenje trajanja sukoba je očito. Internacionalizacija sukoba je potaknuta povećanom konkurencijom velikih sila i usponom zemalja srednje razine moći, koje postaju sve aktivniji u svojim regijama. Iako su mjere militarizacije društava bile poboljšanje za prvih 16 godina GPI-a, trend je sada obrnut i 2024. militarizacija je povećana čak u 108 država svijeta.
Kombinacija ovih faktora znači da je vjerojatnost drugog velikog sukoba je veći nego u bilo kojem trenutku od početaka mjerenja indeksa svjetskog mira. Ovogodišnji rezultati pokazuju da je prosječna razina globalne miroljubivosti smanjena za dodatnih 0,56 posto. To je 12 pogoršanje miroljubivosti u posljednjih 16 godina, sa 65 zemlje koje se poboljšavaju i njih 97 pogoršavaju razinu miroljubivosti u međunarodnoj zajednici. Ujedno, činjenica da najveći broj zemalja u kojima se stanje miroljubivosti pogoršalo, što je najveća razina od kad se indeks globalnog mira mjeri, pokazuje da je stanje svjetskog mira itekako pogoršano.
Island ostaje najmiroljubivija zemlja na svijetu, a poziciju koju drži od 2008. Grupi mirobljubiih zemalja pridružuje se i Irska, Austrija, Novi Zeland i Singapuru. Sve ove zemlje, osim Singapura, također je rangirano među deset najmiroljubivijih zemalja u prvoj godini utemeljena indeksa svjetskog mira.
S druge strane Jemen je najmanje mirna zemlja na svijetu. Slijede Sudan, Južni Sudan, Afganistan i Ukrajina. To je prvi put da je Jemen (pad za 24. mjesta od početka mjerenja) rangiran kao najmanje mirna zemlja na svijetu. Jaz između najmirnijih i najmanje mirnih zemalja u svijetu je sada širi nego što je bio u bilo kojem trenutku zadnjih 16 godina. U odnosu na 2008. 25 najmirnijih država je jedan posto mirnije, dok 25 najmanje mirnih zemalja 7,5 posto manje miran.
Sukob u Gazi imao je vrlo snažan utjecaj na globalno miroljubivosti, pri čemu Izrael i Palestina imaju prve i četvrto najveće pogoršanje miroljubivosti. Slijede Ekvador, Gabon i Haiti bile su druge zemlje s pogoršanjem miroljubivosti.
Salvador je imao najveći napredak na indeksu, zbog vrlo značajnih poboljšanja u stopi ubojstava, koja je smanjena, a bolji je pokazatelj i poboljšane percepcije građana o sigurnosti nego prethodnih nekoliko godina. Ujedinjeni Arapski Emirati, Nikaragva i Grčka je također bilježe značajna poboljšanja u održavanju mira.
Europa je bila i ostaje najmirnija regija na svijetu, gdje je osam od deset najmirnijih država. Regija Bliskog istoka i sjeverne Afrike (MENA) je bila i ostaje najmanje mirna regija na svijetu. Istodobno, Sjeverna Amerika zabilježila je najveće prosječno pogoršanje u svim regijama, sa značajnim padom mirnoće u Kanadi i SAD-u. Međutim, unatoč ovom pogoršanju ostaju treća najmirnija regija na svijetu, iza Europa i Azija-Pacifik regije.
...
Pripremio: Vidmir Raič
Izvor: Institute for Economics & Peace. Global Peace Index 2024: Measuring Peace in a Complex World, Sydney
Poveznica: http://visionofhumanity.org/resources
Ilustracija, grafikoni: Institute for Economics & Peace, obrada AdraPress