Dok američki predsjednik Donald Trump napreduje u trgovinskim sporazumima s Ujedinjenim Kraljevstvom, pa čak i s najvećim neprijateljem Kinom, Europska unija ostaje po strani – otkrivajući duboki jaz između nekada bliskih saveznika.
Unatoč nekoliko pokušaja pregovora s Washingtonom o uklanjanju Trumpovih tarifa na europsku robu, Europska komisija, koja se bavi trgovinskom politikom u ime 27 zemalja članica EU-a, još uvijek nije postigla napredak.
Trump je početkom travnja uveo osnovnu tarifu od 10 posto, zajedno s 25 posto nameta na automobile i metale. Ako dvije strane ne uspiju postići dogovor do početka srpnja, stupila bi na snagu viša tarifa od 20 posto, a Trump nastoji izjednačiti transatlantski trgovinski deficit, za koji on izravno krivi EU.
„Europa nije prioritet za SAD. Ne mislim da je Europa prioritet u bilo kojem području - bilo da se radi o trgovini, obrani ili bilo čemu drugom zapravo - zapravo. I naravno, to je pomalo iznenađenje za Europljane u njihovim razgovorima s američkim dužnosnicima“, rekla je Agathe Demarais, za Politico viša suradnica za politiku u Europskom vijeću za vanjske odnose.
Trump je krajem prošlog tjedna postigao pakt s britanskim premijerom Keirom Starmerom o smanjenju američkih carina na izvoz britanskih automobila i čelika - prvi takav potez otkako je američki predsjednik početkom travnja uveo niz carina na robu iz cijelog svijeta.
A u ponedjeljak je Kina postigla vlastiti proboj, a Washington i Peking smanjili su svoje carine na 30 posto, odnosno 10 posto, na međusobnu robu.
Satima kasnije, Trump je nazvao EU „gorom od Kine“. Njegova žestoka mržnja traje: „Europska unija je osnovana kako bi se prevarile Sjedinjene Države“, rekao je u ožujku prije nego što je pokrenuo svoj trgovinski rat velikih razmjera.
Dok Washington sklapa dogovore i s prijateljima i s neprijateljima, apeli Bruxellesa za ublažavanje carina ostaju bez odgovora. Blok - i transatlantski trgovinski odnos vrijedan 1,6 bilijuna eura - stagniraju na začelju, zaključuje Politico.
„Zemlje poput Indije i Japana, pa čak i Vijetnama, trenutno su više na listi prioriteta u SAD-u nego EU, jer znaju da je teško i žele brze pobjede upravo sada“, rekao je Josh Lipsky, viši direktor think tanka Atlantic Council sa sjedištem u Washingtonu.
„A to znači različite stvari u različitim zemljama, a posebno s EU. Vrlo je teško shvatiti kako bi pobjeda izgledala.“
Sastanci EU i SAD – bez učinka
Otkad je Trump preuzeo dužnost u siječnju, glavni trgovinski pregovarač Komisije Maroš Šefčovič tri se puta sastao s američkim kolegama Howardom Lutnickom, Jamiesonom Greerom i Kevinom Hassett.
Unatoč fotografiranju s osmijesima, rasprave su donijele malo više od zbunjenosti.
To frustrira europske dužnosnike, koji imaju dojam da njihovi američki kolege nemaju jasne pregovaračke ciljeve i da izmišljaju stvari u hodu.
„To je apsurdno“, rekao je jedan dužnosnik EU-a izravno upoznat s pregovorima.
„Trebalo bi proći još nekoliko tjedana prije nego što bude moguć dogovor, jer se čini da SAD mnogo puta mijenjaju fokus“, rekao je dužnosnik, kojem je dopušteno ostati anoniman kako bi otvoreno govorio o razgovorima iza zatvorenih vrata, otkriva Politico.
S obzirom na to da ozbiljni pregovori tek trebaju započeti, EU se mora prilagođavati promjenjivom raspoloženju svog najvećeg trgovinskog partnera. Bez ikakvog učinka.
„Ne zanima me što neki od sugovornika mogu reći u smislu da ne znaju što želimo“, rekao je republikanski senator Bill Hagerty. Američki trgovinski predstavnik Greer dodao je da je Hagerty „jasno rekao što želimo.“
Pokušavajući prekinuti zastoj, Komisija je prošli tjedan ponudila popis potencijalnih ustupaka - uključujući regulatorno ublažavanje i zajedničke napore za suzbijanje kineske prekomjerne proizvodnje.
Također je uvela odmazdne carine na američku robu u vrijednosti od 95 milijardi eura ako pregovori zastanu - što je daleko manje od procjene Komisije o opsegu Trumpovih trenutnih i prijetećih carina od 549 milijardi eura.
Trumpov trgovinski savjetnik Peter Navarro osudio je potez EU-a kao nekonstruktivan i provokativan.
Ipak, dok se Trumpova administracija suočava s pritiskom kod kuće da pokaže napredak u trgovinskim sporazumima, američki dužnosnici projiciraju optimizam na transatlantskom frontu.
„Sjedinjene Države nastavljaju napredovati u recipročnim trgovinskim pregovorima s mnogim spremnim partnerima. Također smo imali česte konzultacije s EU-om i vladama država članica EU-a o tome kako raditi na pravednijem i recipročnijem trgovinskom odnosu“, rekao je dužnosnik USTR-a za Politico.
Dok je Trumpova administracija prošli tjedan slavila svoj prvi trgovinski „sporazum“ - sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom kojim se dopušta ulazak milijardi dolara američke robe na njihovo tržište u zamjenu za niže carinske stope na određene proizvode - jedno je postalo jasno: SAD namjerava zadržati osnovnu carinu.
To ukazuje na to da će zemlje morati pregovarati o drugim, sektorskim carinama koje je Trump uveo, uključujući 25-postotne carine na automobile, čelik i aluminij, a uskoro će ih biti još na proizvode poput farmaceutskih proizvoda, poluvodiča, kritičnih minerala i drva.
Komisija, naprotiv, vidi veću fleksibilnost u pogledu Trumpove osnovne tarife od 10 posto nego u pogledu njegovih sektorskih carina.
„Naš je osjećaj da SAD ima fleksibilnost u pogledu 10 posto. Rekao bih da [carina od 25 posto na automobile ili metale] izgleda više vođena ovom perspektivom vraćanja uvoza i reindustrijalizacije gdje teže cilju industrijske politike“, rekao je prošli tjedan visoki dužnosnik Komisije.
Ursula von der Leyen, predsjednica Komisije, prošli je tjedan izjavila da bi bila spremna sastati se s Trumpom samo ako postoji „konkretan“ trgovinski paket o kojem se može pregovarati.
Iako diplomatsko zamrzavanje naglašava koliko malo utjecaja EU ima u Trumpovom mišljenju, blok ga želi iskoristiti u svoju korist - zauzimajući pristup „strateškog strpljenja“.
„Nijedan partner Sjedinjenih Država nije otišao tako daleko u iznošenju svojih stavova kao EU“, rekao je drugi dužnosnik Komisije. „Na toj osnovi, nećemo početi ispočetka kada Amerikanci budu spremni za ozbiljne razgovore.“
Zagrebačka konferencija o trgovinskim odnosima SAD -EU
Ovaj je tjedan Zagreb bio domaćin konferencije Jean Monnet ORPHEUS, koja je hrvatskim studentima, ali i zainteresiranoj javnosti dala uvid u temu odnosa EU i Trumpove trgovinske politike. Konferencija je na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa okupila predstavnike akademske i poslovne zajednice, institucije i donositelje politika, čime je obilježen Dan Europe.
Zastupnik u Europskom parlamentu dr.sc. Tomislav Sokol iznio je tom prilikom zanimljiva stajališta, koja su u velikoj mjeri i prilika za Europu. “Ovo je trenutak koji otvara velike mogućnosti. Europska unija treba čvrsto zastupati svoje interese u odnosu na SAD, a ne popuštati. Jer, ako budemo popuštali, zahtjevi s druge strane će postajati sve veći. EU mora razvijati strateška partnerstva s drugim globalnim silama i trgovinskim partnerima. No, pritom je važno da zadrži svoje visoke standarde – u području sigurnosti hrane, sanitarnih i socijalnih normi – sve ono po čemu je Europa prepoznatljiva!”
Situacija se u svijetu itekako promijenila otkako je Donald Trump došao na vlast. Pokrenuo je trgovinske ratove, uveo određene carinske stope na europske proizvode, najavljivao daljnje mjere, ali i sklapao sporazume. “Danas dolazimo u situaciju u kojoj se Europska unija mora ozbiljno pozabaviti sama sobom. Mora riješiti svoje unutarnje probleme i osamostaliti se, shvatiti da ne može biti isključivo ovisna o Sjedinjenim Državama i oslanjati se samo na njih. Mora razmišljati o tome kako ostvariti stratešku autonomiju – kako biti manje ovisna o trećim državama u vojnom smislu, u gospodarskom smislu, u pogledu uvoza kritičnih sirovina i resursa, poput lijekova, primjerice!” – istaknuo je Sokol.
dr.sc. Tomislav Sokol
Na Panelu koji je moderirao dekan ZŠEM-a dr.sc. Mato Njavro, sudjelovali su dr.sc. Zvonimir Stopić, stručnjak za suvremene međunarodne odnose, dr.sc. Pavel Savor, profesor financija na Driehaus College of Business na DePaul University u Chicagu te Josip Ćesić, Gideon Brothers.
“Europa se nalazi pred dva velika izazova. To su dva odvojena izazova, ali međusobno povezana. Jedan se odnosi na potrebu za definiranjem nove sigurnosne arhitekture Europe, i to Europa mora napraviti u suradnji sa svojim partnerom, glavnim partnerom – Sjedinjenim Američkim Državama. Drugi pak izazov odnosi se na, na neki način, poslovni model Europske unije, koji se u zadnjim desetljećima može sažeti na sljedeći način: Europa je imala kompetitivne industrije, imala je pristup relativno jeftinim energentima s Istoka, i onda je, u globaliziranom svijetu, imala pristup velikim tržištima – bilo u Sjedinjenim Američkim Državama, bilo, posebno, u Kini!” – istaknuo je dekan Njavro.
Pod utjecajem nove američke administracije globalni će se trgovinski odnosi redefinirati, i u tom kontekstu Europa mora pronaći novi poslovni model za budućnost. Niti više ima pristup jeftinim energentima, niti su sva tržišta na Istoku otvorena kao što su donedavno bila.
dr.sc. Mato Njavro
„Trump u odnosu na Europu vidi priliku za trgovinsku razmjenu, dok u odnosu na Kinu ne vidi sličan potencijal – i tu je zapravo ta ključna razlika u njegovom pristupu. Europa je toga svjesna, ali dugoročno mora pronaći način kako će funkcionirati ne samo u odnosu na SAD i Kinu, nego i prema tim trećim, raznolikim tržištima koja sve više dobivaju na značaju!“ – izjavio je dr.sc. Zvonimir Stopić.
dr.sc. Zvonimir Stopić
Ova konferencija o budućnosti Europe i budućnosti europskog poslovnog modela u kontekstu de-globalizacije ugostila je značajan broj eminentnih profesora, poslovnih ljudi i akademika. Oni su u diskusiji, u atmosferi suradnje i živahne razmjene mišljenja, pokušali dati odgovoriti na pitanje: koji je to budući poslovni model Europe i može li se Europa brzo i kvalitetno prilagoditi svijetu koji se danas mijenja sve brže i brže.
Dubravka Kovačević, prodekanica ZŠEM-a dr.sc
“Panelisti su analizirali kratkoročne i dugoročne posljedice protekcionističkih mjera na transatlantske i globalne odnose, utjecaj na trgovinske tokove te odgovor Europske unije, ali i Kine, u kontekstu globalne ekonomske dinamike. Konferencija je okupila studente, nastavnike i širu stručnu javnost, te dodatno naglasila važnost znanstvene rasprave i akademske suradnje u razumijevanju suvremenih europskih i globalnih izazova!” – izjavila je prodekanica ZŠEM-a dr.sc. Dubravka Kovačević.
Konferencija je financirana sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
....
Tekst: Vidmir Raič, Toni Dabinović
Fotografije: Zagrebačka škola ekonomije i managementa
Ilustracija: Adriapress, Pixabay.com