Plin je ključan energent za gospodarski rast i imat će vrlo važnu ulogu još dugo u budućnosti, naglasio je u pozvanom uvodnom predavanju pod naslovom „Ključna uloga plina u pokretanju rasta i osiguravanju održive budućnosti“ na početku 40. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin Andrea Stegher, potpredsjednik Međunarodne plinske unije (IGU) koji će krajem svibnja ove godine preuzeti četverogodišnje predsjedanje tom najvećom svjetskom plinskom organizacijom.
Svjetska potražnja za energijom i dalje stalno raste, posebno u zemljama u razvoju, a plin kao temeljni energetski resurs ima ključnu ulogu u zadovoljavanju rastuće potražnje i ispunjavanju potreba potrošača, istovremeno nudeći vjerodostojan i neposredan način za obuzdavanje povećavanja emisija stakleničkih plinova koji potiču globalno zatopljenje i klimatske promjene. Zato će njegovo korištenje kao fosilnog energenta s najmanjim emisijama, umjesto ugljena i nafte, kao i korištenje drugih plinova, primjerice vodika, dati veliki doprinos smanjivanju tih štetnih emisija i putu prema planiranoj dekarbonizaciji energetike.
Andrea Stegher novi predsjednik Međunarodne plinske unije
Pritom je napomenuo da raste i potražnja za električnom energijom, koja i dalje čini oko 20 posto globalne energije, a doprinos obnovljivih izvora energije poput sunca i vjetra u njenoj proizvodnji sve je veći. Zadovoljavajući gotovo četvrtinu energetskih zahtjeva potrošača, plin je, s nizom tehnoloških opcija koje se stalno razvijaju, bitan stup svake vjerodostojne energetske politike za dugoročnu budućnost te za buduće različite scenarije dekarbonizacije energetike, rekao je Stegher i napomenuo da je plin i u 2024. zadovoljio veliki dio povećane potražnje za energijom.
Upozorio je na važnost regionalnih razlika te potrebu izbjegavanja stvaranja jedinstvenog puta koji najbolje služi potrebama različitih regija svijeta, također uzimajući u obzir važnost izbjegavanja zabrana ili ograničenja koja ometaju ulaganja. Ulaganja u plin – od istraživanja i proizvodnje do prijenosa i potrošnje – krajnje su potrebna s obzirom na krhku ravnotežu koja još uvijek karakterizira globalno tržište ako želimo zadovoljiti sadašnju i buduću potražnju u razvijenom svijetu i svijetu u razvoju.
Tržište plina postalo je globalno zahvaljujući ukapljenom prirodnom plinu (LNG) koji ne ovisi o plinovodima jer se prevozi posebnim tankerima po cijelom svijetu pa je postao ključan u ispunjavanju potreba za nužnom fleksibilnošću i diverzifikacijom izvora. Zato je, napomenuo je, dobro da je Hrvatska na vrijeme izgradila LNG terminal. Istaknuo je i da bi održivost trebala cijelo vrijeme uzimati u obzir tri dimenzije koje moraju koegzistirati u dinamičkoj ravnoteži: sigurnost, pristupačnost i značajke okoliša.
Na kraju je predstavio Međunarodnu plinsku uniju (IGU) kao globalnu organizaciju koja potiče razmjenu najbolje tehničke prakse i izgradnju znanja, dok s ključnim političkim i financijskim dionicima promiče ključnu ulogu plina za ljudski napredak i globalni rast. Osim toga, moramo pokazati svijetu da je plin u svim njegovim oblicima daleko više od „tranzicijskog goriva“, kako ga mnogi nazivaju. Plin je energetska sigurnost, pristupačnost i dostupnost energije, te energetska pouzdanost, naglasio je Stegher.
Uvodno predavanje novog predsjednika IGU-a Andree Steghera
U sklopu prve tematske cjeline na skupu se raspravljalo o ulozi prirodnog plina u globalnoj energetskoj tranziciji.
Marina Piškorjanac iz Prvog plinarskog društva predavala je o dobavnim pravci i stabilnosti tržišta plina RH u kontekstu globalnih izazova
Marina Piškorjanac iz Prvog plinarskog društva (PPD) je u predavanju pod naslovom „Dobavni pravci i stabilnost tržišta plina u kontekstu globalnih izazova“ navela da europsko tržište prirodnog plina prolazi kroz opsežnu prilagodbu, preslagivanje i ugovaranje novih dobavnih pravaca nakon smanjenja isporuka ruskog plina. Konkretno, danas u Europu iz Rusije stiže gotovo 100 milijardi kubika plina manje nego u 2021. Pritom je bitno da EU velikim dijelom ovisi o uvozu plina. U 2024. od potrošenih 320 milijardi kubika u EU je proizvedeno samo oko 10 posto.
Unutar Europe povećavaju se isporuke iz norveških polja u Sjevernom moru te Ujedinjenog Kraljevstva prema kontinentalnoj Europi. Očekuje se i da će Europa apsorbirati značajni dio novih količina LNG-a iz SAD i Katara, kao i plina koji će stizati plinovodima iz Azerbajdžana i Sjeverne Afrike. Zato su u planu i tijeku brojni radovi na gradnji i proširenju postojećih plinovoda, interkonekcija i LNG terminala pa tako i u Hrvatskoj kako bi se osiguralo dovoljno potrebnih transportnih kapaciteta i izbjegla zagušenja. Ali rastući udio LNG-a u opskrbi donosi volatilnost cijena i povećava ovisnost o uravnoteženju sustava, osobito jer u ljetnom razdoblju treba utisnuti gotovo dvije trećine ukupnog volumena skladišta u EU za pripremu zimske sezone. Prema njenim riječima, cijene plina na europskim tržištu su se u zadnjih godinu dana ustabilile na 30-50 eura po MW, dok su prije 2-3 godine zbog rata u Ukrajini bile oko 200 eura po MW, ali stalno zbog globalnih izvora dobave reagiraju na vijesti vezane uz države iz kojih plin stiže. Na cijene utječe i natjecanje EU s Kinom tko će privući više LNG-a.
Ugovaranje novih dugoročnih i sezonskih dobavnih pravaca, kao i definiranje optimalnih ruta, tek slijedi, a pritom se isprepliću pitanja odnosa cijena između ljeta i zime te učestalih regulatornih intervencija. U takvom dinamičnom okruženju nužno je stalno pratiti kretanja i u skladu s promjenama prilagođavati poslovne odluke, naglasila je Piškorjanac. Upozorila je kako je važno da se Hrvatska ne oslanja previše na jedan izvor plina nego se zbog sigurnosti treba orijentirati na više njih.
Predavanje izraelskog stručnjaka za plin Motya Kuperberga
Potom je predavanje pod nazivom „Uloga prirodnog plina u globalnoj energetskoj tranziciji i energetska trilema – balansiranje između energetske sigurnosti, održivosti i pristupačnosti“ održao izraelski stručnjak Moty Kuperberg.
U nastavku skupa održan je okrugli stol na temu „Uloga prirodnog plina u globalnoj energetskoj tranziciji“ u kojem su sudjelovali Julije Domac (savjetnik predsjednika RH za energiju i klimu), Darko Pavlović (savjetnik predsjednika uprave Plinacra), Zsuzsanna Ortutay (predsjednica uprave Ine), Zvonimir Šibalić (član uprave PPD-a), Petar Sprčić (član uprave HEP-a), Ivan Fugaš (direktor LNG Hrvatska), Boris Miljavac (predsjednik uprave Simens Energy) i Nenad Hranilović (direktor Međimurje plina).
Sprčić je rekao da HEP i dalje ulaže u nove plinske projekte. U tijeku je završno ispitivanje novog plinskog bloka u zagrebačkoj termoelektrani i priprema dokumentacije za novu plinsku termoelektranu u Osijeku. Također planiraju i prilagođavanje postojećih termoelektrana i na korištenje vodika.
Stručnjaci su napunili veliku dvoranu hotela Adriatic
Zbog velikog interesa za plinske turbine Siemens Energy svake godine povećava njihovu proizvodnju za 10 posto, a sve njihove tvornice turbina su pune narudžbi za 2-3 godine, kazao je Miljavac. To je objasnio velikim ulaganjima u obnovljive izvore energije (OIE) zadnjih godina što je dobro za održivost, ali oni stvaraju velike probleme u elektroenergetskoj mreži pa su plinske elektrane zbog svoje fleksibilnosti važne za rješavanje takvih problema.
Domac je istaknuo kako bi svakoj hrvatskoj Vladi energetika trebala biti više u fokusu nego do sada kako bi još više bila u službi razvoja Hrvatske. U sklopu toga bi, dodao je, trebalo zbog više razloga nastojati povećati premale investicije u energetiku pa tako i godinama zapuštenu proizvodnju plina u Hrvatskoj
Ina je, prema riječima Ortutay, povećala ulaganja u istraživanje i proizvodnju prirodnog plina što će, kao i otkrića i proizvodnja dvije strane kompanije koje imaju koncesije u Hrvatskoj, nakon dugogodišnjeg pada konačno povećati proizvodnju domaćeg plina i tako smanjiti ovisnost Hrvatske o uvozu tog popularnog energenta.
Izložba plinske opreme
Šibalić je upozorio da je najveći nedostatak OIE, važnih za energetsku tranziciju, nedovoljna fleksibilnost zbog čega su potrebna kvalitetna skladišta. Zato je tu prirodni plin savršena solucija zbog mogućnosti komplementarnog rada s OIE. To je jedan od razloga zašto imamo volatilnost cijena na tržištu. A ono što bi plin u dugoročnoj budućnosti mogao tržišno izgubiti zbog smanjenog korištenja kao temeljnog energenta dobit će zahvaljujući svojoj fleksibilnosti. Zato se plinske elektrane grade i u Hrvatskoj i širom Europe gdje se puno ulaže i u LNG terminale. A sa većim mogućnostima dobave plina smanjit će se volatilnost njegovih cijena.
Zbog nedavne najave EU da će potpuno zabraniti uvoz ruskog plina, Pavlović je naveo kako je posljednjih godina zbog sankcija već znatno smanjen jer je Europa 2021. godine 41 posto potrošnje pokrivala ruskim plinom, u prvom tromjesečju ove godine samo oko 6 posto, a do 2027. mora potpuno prestati uvoz plina iz Rusije. Međutim, kod toga postoji opasnost ako se jedan dominantni opskrbljivač zamijeni drugim. Pritom je dobro, istaknuo je, da je Hrvatska zbog gradnje LNG terminala i brojnih plinovoda danas puno bolje premrežena transportnim pravcima nego nekada pa može osiguravati plin iz više izvora.
Međutim, Fugaš smatra kako nema razloga za strah od zamjene nekada dominantnog opskrbljivača (Rusije) novim (SAD) jer LNG na terminal na Krku može dolaziti sa svih strana svijeta iako je SAD najveći dobavljač LNG-a za Europu. Zato kaže da nema razloga za velike probleme kakvi su nastajali nekada kada je ponekad prekinuta doprema ruskog plina preko Ukrajine. A najavljen budući prekid uvoza ruskog plina u EU dodatno ukazuje na veliku važnost našeg LNG terminala za sigurnost opskrbe.
Izložba plinske opreme
Vrlo je važno i informiranje krajnjih kupaca o bitnim europskim i hrvatskim propisima i aktivnostima da im se osigura nesmetana opskrba plinom, smatra Hranilović. Kako, dodao je, u poslovanju s plinom dolazi razdoblje velikih rizika na menadžerima je da ih na vrijeme prepoznaju i reagiraju kako bi posljedice bile što manje. U njihovoj tvrtki, napomenuo je, nastoje diverzificirati moguće rizike i pripremiti se za budućnost tako da se dijelom okreću OIE pa pripremaju gradnju solarnih elektrana. Također smatra da treba zaštititi opskrbu plinom od opsade velikih subvencija EU i Hrvatske za OIE što im daje veliku prednost.
Domac je upozorio da je loš potez napravljen s preklapanjem plinske i toplinske mreže po gradovima što nije trebalo raditi. Naime, on smatra da tamo gdje postoji toplinska mreža plin ne bi trebalo koristiti plin za energetsku opskrbu kućanstava jer to s inženjerskog stajališta nema smisla pa o tome treba brinuti kod prostornog planiranja. Plin će još desetljećima biti važan energent ali ga treba koristiti tamo gdje to ima smisla.
Sprčić se složio da takvo preklapanje dvije energetske mreže nema smisla pa bi to trebalo riješiti i u Hrvatskoj kao što je to primjerice davno napravljeno u Njemačkoj pa je na područjima gdje postoji toplinska mreža zabranjeno korištenje bojlera u kućanstvima.
Izložba plinske opreme
Prema Šibalićevim riječima, u EU je velika potrošnja plin pa bi prebrza energetska tranzicija i pokušaji njegove zamjene s OIE bilo preskupo pa će prirodni plin zbog toga kao i svoje fleksibilnosti još desetljećima imati važnu ulogu u energetici. A energetska tranzicija kroz zamjenu fosilnih energenata OIE mora biti financijski održiva, a EU se tu nije dobro tehnološki pozicionirala jer gura tu tranziciju ali ne zarađuje od nje.
I Miljevac je istaknuo važnost financijske održivosti za provedbu započete energetske tranzicije jer je temelj svega da potrošači, kao i svi ostali subjekti na energetskom tržištu, to mogu preživjeti financijski. Dodao je kako njihove studije pokazuju da će plin imati važnu ulogu u 'energetskom mixu' i 2050. godine pa smatraju da će plinska industrija i sve vezano uz plin imati dugu i uspješnu budućnost.
Fugaš je najavio da do 2030. planiraju izgraditi distribucijsku stanicu za opskrbu brodova i cestovnih vozila ukapljenim prirodnim plinom (LNG). U tu investiciju planiraju krenuti nakon što završe započeto povećanje LNG terminala čime će se njegov kapacitet udvostručiti.
Pavlović ne očekuje bitnije skokove cijena plina u Hrvatskoj jer Vlada i dalje ima mogućnost regulacije tih cijena, odnosno može na njih utjecati kroz promjene poreza dok će cijene na europskim tržištima ovisiti i o tome kako će EU odgovoriti na uvođenje američkih carina jer nam iz SAD-a dolazi najviše LNG-a. A kod sigurnosti opskrbe napomenuo je veliku važnost solidarnosti među europskim državama i istaknuo primjer Japana koji je kod početka velike energetske krize u Europi tri naručena velika tankera s LNG-em preusmjerio prema Europi.
Vezano uz kretanje cijena plina u budućnosti Šibalić je upozorio kako je i Hrvatska, posebno nakon izgradnje LNG terminala, na globalnom tržištu pa će i naše cijene ovisiti o onima na međunarodnim tržištima, a one o geopolitičkoj situaciji i drugim utjecajima. Ali najvažnija nam je sigurnost opskrbe koja je izgradnjom terminala znatno poboljšana.
Ina, prema riječima Ortutay, očekuje postupno smanjivanje potrošnje prirodnog plina u kućanstvima koja sada troše 56 posto plina u Hrvatskoj. Ali podsjetila je da se velike količine plina osim u termoelektranama koriste i kao sirovina u kutinskoj tvornici umjetnih gnojiva Petrokemija, čiji su proizvodi vrlo važni za poljoprivredu.
...
napisao: Željko Bukša
foto: Željko Bukša