Zahvaljujući velikim pravodobnim ulaganjima u izgradnju LNG terminala na Krku te povećavanju transportnih kapaciteta plinovoda, proizvodnje plina i skladišnih postrojenja Hrvatska je u proteklom razdoblju bila spremna za velike promjene koje su se dogodile na tržištu plina pa kod nas nije bilo problema u opskrbi potrošača, rekao je na konferenciji za novinare uoči početka 40. međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin u Opatiji predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) Dalibor Pudić.
predsjednik HSUP-a Dalibor Pudić na otvorenju skupa
Hrvatska se, kao i EU, i dalje prilagođava promjenama nastalim nakon početka rata u Ukrajini pa očekuje da bi za godinu-dvije, naravno ako ne bude velikih promjena okolnosti, mogli biti potpuno neovisni o ruskom plinu koji je nekada zadovoljavao veliki dio potrošnje u EU, dodao je.
Što se tiče popunjenosti za redovnu opskrbu važnih skladišta plina, kazao je da su na europskom tržištu uglavnom bila puno praznija nego lani, pa tako i u Hrvatskoj. U jednom trenutku se činilo da bi se mogla gotovo posve isprazniti, što se dosad nije dogodilo, rekao je i naveo nekoliko mogućih uzroka. Prvi je da je u jednom razdoblju cijena plina bila dosta veća od cijene utiskivanja pa su poduzetnici povlačili plin iz skladišta, kako bi prošli povoljnije na tržištu. Osim toga, u nekim je državama proizvodnja iz obnovljivih izvora energije (OIE) bila manja od očekivane (npr. u Njemačkoj oko 17%) pa se više trošio plin iz skladišta.
Unatoč znatno praznijim skladištima i potrebi njihovog punjenja cijena plina na tržištu nije korigirana dobrim dijelom i zbog regulative koja je omogućila njihovo fleksibilnije punjenje bez određenih rokova. Stabilizaciji stanja na europskom tržištu plina doprinijeli su i brojni novi LNG terminali jer je kapacitet LNG terminala u EU već gotovo 250 milijardi kubika, a očekuje se da će do 2030. biti 300 milijardi kubika. To bi bilo više nego dovoljno pa se postavlja pitanje hoće li toliko biti potrebno jer se očekuje godišnji porast potrošnje do 2030. od četiri posto, kazao je predsjednik HSUP-a.
Na skupu je bilo oko 600 stručnjaka za plin
Prema njegovim je riječima, u Hrvatskoj cijena zbog fiskalnih poticaja, odnosno državnih subvencija uvedenih da se ublaže efekti visoke inflacije, bila jedna od najnižih u EU, a i sada je stabilna i zasad neće rasti. Međutim u nekom trenutku morat ćemo se ipak pomiriti s time da više neće biti takvih subvencija i poticaja jer one ne utječu dobro na potrošnju plina, naglasio je.
Pudić je rekao da je nakon završetka prve faze novog podzemnog skladišta plina u Grubišnom polju počela druga faza projekta, a očekuje se da bude pušteno u rad krajem 2027. Ono će dobro utjecati na hrvatsko i tržišta u okruženju, iako je njegov kapacitet oko 20 posto kapaciteta postojećeg većeg skladišta Okoli, no bit će puno brže i fleksibilnije kod povlačenja i utiskivanja što je vrlo važno.
Očekuje se i završetak izgradnje dodatnih kapaciteta LNG terminala u Omišlju te da će zbog velikog interesa ponuđeni kapaciteti biti rasprodani, a postojeći su potpuno iskorišteni jer su cijene terminala konkurentne na europskom tržištu. Ako kapaciteti terminala sljedećih 15-20 godina budu popunjeni i 80 posto to će biti vrlo dobro. Vrlo je važno da ćemo, nakon prestanka transporta plina iz Rusije preko Ukrajine, moći opskrbiti i zemlje u okruženju koje sada još dobivaju ruski plin, kazao je Dalibor Pudić.
Andrea Stegher potpredsjednik Međunarodne plinske unije
Potpredsjednik Međunarodne plinske unije (IGU), koji će ove godine preuzeti predsjedanje tom najvećom svjetskom plinskom organizacijom, Andrea Stegher istaknuo je na konferenciji za novinare da bi, kada se u energetici i opskrbi plinom govori o održivosti, trebalo cijelo vrijeme uzimati u obzir tri dimenzije koje moraju koegzistirati u dinamičkoj ravnoteži: sigurnost, pristupačnost i značajke okoliša, odnosno utjecaj na klimu.
A u sklopu energetske tranzicije vrlo je važno brinuti da potrošači dobiju sigurnu opskrbu i energent koji trebaju po pristupačnim cijenama. Zato je kod plina važno više investirati u istraživanje, proizvodnju, skladištenje, transport i distribuciju te u nove tehnologije. Podsjetio je i na velike probleme nastale u opskrbi plinom nakon početka rata u Ukrajini u veljači 2022. koji su uspješno riješeni, uz ostalo, diverzifikacijom izvora prirodnog plina i povećanjem proizvodnje i transporta tekućeg prirodnog plina (LNG). Istaknuo je i vrlo važnu ulogu koju će u budućnosti u energetici imati vodik koji postupno sve više prodire na tržište.
Na otvaranju skupa Pudić je rekao da smo u vremenu izazova ali i prilika. Svjetski energetski sektor prolazi kroz transformaciju kakve dosad nije bilo. Globalne napetosti i velike oscilacije u cijenama energenata ulijevaju nesigurnost kod donošenja odluka i nameću nam potrebu za promjenama, inovacijama i odgovornim djelovanjem. Rast svjetskog stanovništva i gospodarstva potiču sve veću potrebu za energijom što danas nikako ne možemo zadovoljiti iz OIE pa je za bolju budućnost potrebna njihova kombinacija s plinom. Zbog odgovornosti prema okolišu opredijelili smo se za promicanje zelenih tehnologija i OIE, a projekti poput hibridnih sustava koji koriste plin i OIE pokazuju koliko inovacije i tradicija mogu zajedno zbog održive budućnosti, napomenuo je.
Prema njegovim riječima, izazovi pred nama zahtijevaju suradnju, inovacije i otvoreni dijalog, a ova konferencija je dobra prilika za razmjenu takvih ideja, znanja i iskustava i siguran sam da ćemo time pomoći oblikovanju budućnosti energetike u Hrvatskoj pa i šire.
Andrea Stegher, Julije Domac i Dalibor Pudić na konferenciji za novinare
Ivan Fugaš, direktor LNG-a Hrvatska, najavio je da će u listopadu u rad biti pušten znatno povećani kapacitet terminala na Krku čime će Hrvatska definitivno postati jedno od glavnih energetskih čvorišta za ovaj dio Europe.
Vlado Vlašić direktor Podzemnog skladišta plina
Direktor Podzemnog skladišta plina (PSP) Vlado Vlašić rekao je da su prošlu sezonu grijanja priveli kraju s rekordno niskom količinom plina u skladištu Okoli koja je u jednom trenutku pala na samo osam posto ali zbog toga nije bilo problema u opskrbi potrošača. Upravo je završio natječaj za zakup njihovih kapaciteta do kraja ožujka 2031. za što je postojalo veliko zanimanje. Sada je u tijeku punjenje skladišta Okoli, a na lokaciji budućeg skladišta u Grubišnom Polju još se crpe preostale količine plina iz prirodnih ležišta prije njihove pripreme za skladištenje kako bi skladište proradilo krajem 2027.
Boris Miljavac direktor Siemens Energy
Boris Miljavac, predsjednik Uprave Siemens Energy, rekao je da su već proizveli 7400 plinskih turbina, pa su jedan od najvećih svjetskih proizvođača, a narudžbe za ovu godinu su vrijednije od 50 milijardi eura. Novi modeli su, dodao je, već spremni za korištenje mješavine prirodnog plina i vodika koji će, prema njihovom mišljenju, imati ključnu ulogu u budućnosti kao i prirodni plin u energetskoj tranziciji. Zato jako puno ulažu u istraživanje i razvoj (samo lani 1,2 milijarde eura) i surađuju s 525 najvećih sveučilišta na svijetu, a u njihovom istraživačkom timu radi 4300 stručnjaka. Neke nove turbine koje će koristiti mješavinu prirodnog plina i vodika razvijaju i u Hrvatskoj koja ima dobru priliku iskoristiti prirodni plin kao prijelazno rješenje osobito u kombiniranim plinskim termoelektranama, rekao je Miljavac te istaknuo njihovu dobru suradnju s Končarom i hrvatskim sveučilištima.
Također je napomenuo da je na nizu globalnih foruma ove godine uz energetsku tranziciju jedna od ključnih tema bilo širenje energetskih kapaciteta kako bi se odgovorilo na sve veću potražnju potaknutu digitalizacijom, podatkovnim centrima, AI tehnologijama te zadovoljavanjem sigurnosti opskrbe. Zato se prirodni plin, kazao je, sve više percipira ne samo kao prijelazno nego kao dugoročno održivo rješenje u 'energetskom mixu' presudno za sigurnu i stabilnu energetsku budućnost.
Daria Krstičević članica uprave Plinacra
Članica uprave Plinacra Daria Krstičević se osvrnula na stratešku odluku Vlade o izgradnji LNG terminala na Krku, koja je dovela da toga da je Europska komisija prepoznala projekt povećanja kapaciteta tog terminala sa 2,9 na 6,1 milijardu kubika te jačanja plinske infrastrukture, nužan za povećanje sigurnosti opskrbe Hrvatske te transformaciji u energetsko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu. Navedeno je, kazala je, omogućila Vlada dodijelivši bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Podsjetila je kako je u ožujku pušten u probni rad 58 km dugačak i 140 milijuna eura vrijedan plinovod Zlobin–Bosiljevo te kako su u tijeku radovi na 36 km dugačkom i 78 milijuna eura vrijednom plinovodu Zabok – Lučko, čime će se višestruko povećati kapacitete plinovoda prema Sloveniji. Paralelno traju pripreme za izgradnju preostala dva plinovoda Bosiljevo – Sisak i Kozarac- Sisak. U fokusu su im i aktivnosti na izgradnji Jonsko - jadranskog plinovoda te južne interkonekcije s BiH. Svjesni važnosti strateškog promišljanja i planiranja pratimo tehnologije transporta i primjene vodika, biometana i ostalih dekarboniziranih plinova koji će u budućnosti prolaziti Plinacrovim plinovodima, rekla je Krstičević te istaknula kao je riječ o generacijskom projektu koji će biti ključan u procesu dekarbonizacije prema niskougljičnom gospodarstvu u kojem će prirodni plin imati ključnu ulogu tranzicijskog goriva.
Zsuzsanna Ortutay predsjednica uprave Ine
Zsuzsanna Ortutay, predsjednica uprave Ine, naglasila je da su pokrenuli niz projekata OIE, poput proizvodnje zelenog vodika i biometana, ali je najavila i povećanje proizvodnje nafte i plina iz postojećih i novih ležišta jer je domaća proizvodnja najvažnija za sigurnosti opskrbe. Ina ne može činiti čuda, jer se već duže od desetljeća suočavamo s padom proizvodnje iz postojećih polja ali taj trend može biti zaustavljen barem u narednih pet-šest godina pa puno ulažemo kako bi zaustavili pad i započeli rast proizvodnje s domaćih nalazišta plina i nafte. Za to čak ne trebamo ni značajna nova nalazišta, nego samo da privedemo proizvodnji već potvrđena i da razradimo postojeća eksploatacijska područja. U tom ćemo slučaju do 2027. moći hrvatsku proizvodnju ugljikovodika povećati za četiri tisuće ekvivalenata barela nafte na dan čime bismo današnji uvoz smanjili za sedam do deset posto, rekla je Ortutay. Najavila je i da će Ina 50 do 100 milijuna eura uložiti u projekte poboljšanja energetske učinkovitosti.
Snježana Đurišić, v.d. ravnateljice Uprave za prostorno uređenje u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, istaknula je važnost prirodnog plina koji je i dalje od temeljne važnosti za sigurnost, stabilnost i tranziciju našeg energetskog sustava. Osim toga, kao fleksibilno i najčišće fosilno gorivo ima ključnu ulogu u energetskoj tranziciji kao most između tradicionalnih i OIE. Zato u kontekstu sve veće potrebe za energetskom sigurnošću, diverzifikacijom izvora i zaštitom okoliša plinski sektor mora ostati tehnološki napredan, održiv i otporan na globalne izazove. Naše Ministarstvo ne vidi sektor plina samo kao vitalni dio energetike nego i kao važnog partnera u procesima prostornog planiranja. S obzirom da smo sada u fazi donošenja novog zakona o prostornom uređenju pozivam sve stručnjake za plin da se aktivno uključe u procese prostornog planiranja zbog sigurne i održive energetske budućnosti Hrvatske te ubrzavanja izdavanja potrebnih dozvola, rekla je Đurišić.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar
Vedran Špehar, državni tajnik za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i izaslanik predsjednika Vlade RH, naveo je da unatoč sustavnim intenzivnim ulaganjima u OIE prirodni plin i dalje ima značajnu ulogu u globalnoj kao i u energetici EU te ključnu ulogu u energetskoj tranziciji. Upravo zahvaljujući prirodnom plinu i LNG terminalu na Krku Hrvatska se zadnjih godina isprofilirala kao važno energetsko čvorište ovog dijela Europe, a sigurnost opskrbe energijom hrvatskih građana i industrije nije bila upitna niti u najzahtjevnijim danima energetske krize.
„To što smo postigli s prirodnim plinom nastojimo postići i s električnom energijom, kao i s vodikom i emisijama CO2 čiji se razvoj tržišta tek očekuje. Kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti i RePowerEU osigurano je milijardu i 430 milijuna eura za energetski sektor, što pokazuje koliko se ozbiljno pristupa izgradnji održivog, otpornog i tehnološki naprednog energetskog sustava koji će biti temelj zelene tranzicije i energetske sigurnosti u godinama koje dolaze“, rekao je Špehar.
Napomenuo je da ne treba zaboraviti ni 179 milijuna eura iz europskog Regionalnog fonda te isto toliko iz Modernizacijskog fonda. Dakle, ukupno je oko dvije milijarde eura iz fondova EU koji će u tekućem razdoblju biti uloženi u hrvatsku energetiku. Više od trećine tog novca usmjereno je na povećanje kapaciteta LNG terminala i transportnih kapaciteta prema susjednim zemljama. Riječ je o infrastrukturi koja je već prilagođena i za transport vodika kao jednog od ključnih energenata buduće europske energetike, a Hrvatska već ima strategiju za razvoj korištenja vodika.
Sigurnost opskrbe energijom, njena priuštivost i dekarbonizacija bitni su dijelovi energetske politike Hrvatske pri čemu moramo biti svjesni uloge prirodnog plina u procesu tranzicije ka zelenom i održivom gospodarstvu, zaključio je Špehar.
Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika RH za energiju i klimu
Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i posebni savjetnik predsjednika RH za energiju i klimu, čestitao je u njegovo ime organizatorima na 40. uspješnih Međunarodnih znanstveno-stručnih susreta stručnjaka za plin i naglasio da je ta konferencija velika i važna tradicija hrvatske energetike.
Istaknuo je kako se posljednjih godina dodatno potvrdilo da energija nije samo roba već strateški izvor ključan za stabilnost države i sigurnost građana što je važan prioritet. Zato smatra da će plin još dugo biti u energetskoj bilanci i Hrvatske i EU te da treba napraviti sve potrebno da se osigura sigurna i stabilna te održiva opskrba kao i maksimalno oslanjanje na vlastite resurse i kod plina i kod OIE te drugih izvora energije. Stoga je poželio da se sve planirane plinske investicije i ostvare još brže nego do sada i da plinski kao i cijeli energetski sektor bude još više jamac stabilnosti Hrvatske, razvoja gospodarstva i kvalitetnog života njenih stanovnika. Pritom je upozorio kako se dosad pokazalo da preveliko oslanjanje na jedan dobavni pravac nije bilo dobro pa se ni sada Hrvatska ne bi trebala previše oslanjati na drugi dobavni pravac bez obzira dolazili oni s istoka ili zapada. Budućnost Hrvatske i EU je u vlastitoj energiji i samo onda kada ona bude sigurna imat ćemo sigurnije društvo i bolji gospodarski rast.
Također je preporučio da Hrvatska od ‘energetskog čvorišta’, što je u osnovi samo jedan dobar biznis radi opskrbe energijom naših susjeda, uskoro postane lider u energetici. To onda ukratko znači da naše energetske tvrtke grade i investiraju i doma i u regiji te da koristimo sav domaći plin i domaće obnovljive koje imamo, rekao je Domac.
Prema podacima organizatora, na jubilarnom 40. međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin u organizaciji Hrvatske stručna udruga za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU), i Centra za plin Hrvatske, najvećem takvom skupu u jugoistočnoj Europi, okupilo se oko 600 sudionika iz više od 20 zemalja. Održat će se više desetaka stručnih predavanja vezanih uz prirodni plin i obnovljive plinove (vodik, bioplin itd.), panel-diskusija i okruglih stolova, a organizirana je i izložba plinske opreme na kojoj je svoje proizvode, tehnologije i usluge predstavilo više desetaka domaćih i stranih tvrtki.
....
Napisao: Željko Bukša
foto: Željko Bukša