Pametni satovi, danas poznati kao ključni elementi nosive tehnologije, razvijali su se kroz desetljeća uz značajne tehnološke, društvene i tržišne promjene. Od prvih digitalnih ručnih računala do suvremenih uređaja koji nadziru zdravlje, komuniciraju s korisnikom i povezuju se s globalnim informacijskim mrežama, povijest pametnih satova odražava dinamičan razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije. Ovaj rad analizira evoluciju pametnih satova kroz ključne povijesne faze, identificira najvažnije modele i proizvođače, te sagledava tehnološke i društvene implikacije budućnosti ovog sektora.
Preteče pametnih satova: 1970-e i 1980-e godine
Prvi koraci prema pametnim satovima počinju s digitalnim satovima 1970-ih. Iako nisu bili „pametni” u današnjem smislu, oni su donijeli koncept multifunkcionalnosti na zapešće.
-
Pulsar Time Computer (1972): Proizveden od strane Hamilton Watch Company u suradnji s Electro/Data Inc., ovaj sat bio je prvi komercijalni digitalni sat s LED zaslonom. Njegova inovacija ležala je u korištenju mikroprocesora, što je otvorilo vrata miniaturizaciji elektronike.
-
Seiko TV Watch (1982): Prvi sat s mogućnošću prikaza televizije, predstavljen kao futuristički gadget. Sat je kombinirao video i digitalne funkcije te je korišten u filmu Octopussy (James Bond), što mu je osiguralo kultni status.
-
Seiko RC-1000 (1984): Prvi "računalni" sat koji se mogao povezati s osobnim računalima putem serijskog priključka. Podržavao je povezivanje s Apple II, Commodore 64 i IBM PC računalima – rani primjer nosive informatike.
Prvi pametni satovi: 1990-e i rane 2000-e
Početkom 1990-ih dolazi do širenja ideje o računalima koja se mogu nositi na tijelu. Pametni satovi definiraju se kao uređaji koji nude računalne funkcionalnosti izvan pukog prikaza vremena.
-
Seiko Ruputer (1998): Sat s 16-bitnim procesorom, 2 MB memorije i podrškom za aplikacije. Imao je vlastiti operativni sustav, mogućnost unosa teksta i sinkronizaciju s računalom putem infracrvenog porta.
-
Fossil Wrist PDA (2003): Sat s operativnim sustavom Palm OS. Imao je ekran osjetljiv na dodir i podržavao aplikacije iz tada popularnog Palm ekosustava.
-
Microsoft SPOT (2004): Projekt „Smart Personal Object Technology“ razvijen u suradnji s Fossilom i Suuntom. Ovi satovi primali su informacije putem FM radio signala – vijesti, e-mailove, vremenske prognoze. Međutim, nisu postigli komercijalni uspjeh i proizvodnja je obustavljena 2008.
Era povezanih pametnih satova: 2010-e
Tek 2010-ih godina dolazi do komercijalnog uzleta pametnih satova, zahvaljujući pametnim telefonima, bežičnim tehnologijama i razvoju aplikacija.
-
Pebble (2013): Jedan od prvih uspješnih pametnih satova financiranih putem Kickstartera. Imao je e-ink ekran, trajanje baterije od tjedan dana i podršku za iOS/Android. Pebble je simbolizirao tranziciju prema otvorenim, aplikacijama orijentiranim pametnim satovima.
-
Samsung Galaxy Gear (2013): Prvi pametni sat velike korporacije s kamerom, mikrofonima i ekranom osjetljivim na dodir. Samsung je pionir u Android nosivim uređajima, no Gear je imao ograničenu funkcionalnost i bio vezan uz Samsungove telefone.
-
Apple Watch (2015): Najznačajniji prekretnica u povijesti pametnih satova. Apple Watch integrirao je health tracking, notifikacije, aplikacije i elegantan dizajn u kohezivno korisničko iskustvo. Ubrzo je postao najprodavaniji pametni sat na svijetu, s više od 100 milijuna prodanih jedinica do 2021.
-
Garmin, Fitbit i Huawei (2015–): Ovi proizvođači razvijali su pametne satove usredotočene na fitness, zdravlje i sportsku upotrebu. Garmin se specijalizirao za multisport satove s GPS-om, dok je Fitbit uveo sofisticirane funkcije praćenja zdravlja i sna.
Pulsar Time Computer iz daleke 1972. godine, preteča današnjih pametnih satova
Autonomnost pametnih satova – put prema samostalnim uređajima
Jedna od ključnih prekretnica u evoluciji pametnih satova dogodila se kada su ti uređaji počeli stjecati tehnološku autonomnost, odnosno sposobnost samostalnog rada bez potrebe za stalnim povezivanjem s pametnim telefonom. U ranim fazama razvoja, satovi su uglavnom funkcionirali kao produžeci pametnih telefona – primali su obavijesti, prikazivali pozive i poruke, ali većina obrada podataka i mrežne povezanosti odvijala se na povezanom uređaju. S vremenom, proizvođači su počeli integrirati vlastite GPS module, Wi-Fi i Bluetooth čipove te, što je najvažnije, LTE i eSIM tehnologiju, koja je omogućila mobilnu povezanost bez telefona.
Uvođenje LTE konektivnosti u modele poput Apple Watch Series 3 (2017) i Samsung Galaxy Watch-a označilo je početak nove ere u kojoj su pametni satovi mogli obavljati pozive, slati poruke, streamati glazbu i sinkronizirati podatke s oblakom neovisno o drugim uređajima. Ova promjena imala je duboke implikacije na korisničke obrasce – korisnici su prvi put mogli trčati, vježbati ili čak putovati bez telefona, a da nisu izgubili funkcionalnosti povezivosti. Paralelno s time, sve bolja autonomija baterije, napredni čipseti niske potrošnje i lokalna pohrana podataka dodatno su ojačali ovu tranziciju prema uređajima koji više nisu ovisni sateliti već središnji čvorišta osobne digitalne infrastrukture.
Funkcionalna evolucija: od gadgeta do medicinskog uređaja
Pametni satovi su se kroz 2010-e razvijali u četiri glavna funkcijska smjera:
-
Zdravlje i medicina – Uređaji poput Apple Watch Series 4 (2018) uveli su EKG mjerenje, dok su kasniji modeli omogućili praćenje zasićenosti krvi kisikom, srčane nepravilnosti i pada korisnika.
-
Fitnes i sport – Napredne funkcije poput VO2 max, GPS praćenja, metrika oporavka i HRV (Heart Rate Variability).
-
Komunikacija – Notifikacije, odgovaranje na poruke, telefoniranje i upravljanje pametnim domom.
-
Autonomnost – LTE modeli omogućili su neovisnost o pametnim telefonima, čineći sat zasebnim računalnim entitetom.
Samsung Galaxy Gear 2013. godine najavio je euru suvremenih pametnih satova
Budućnost pametnih satova: vizije i izazovi
Stručnjaci predviđaju daljnju integraciju pametnih satova u svakodnevni život kroz sljedeće trendove:
-
Medicinski certificirani uređaji – Nosivi uređaji postaju sve precizniji i pouzdaniji, što otvara vrata njihovom korištenju u službenoj dijagnostici i telemedicini.
-
Umjetna inteligencija (AI) – Pametni satovi će koristiti AI za personalizirane zdravstvene savjete, rano otkrivanje bolesti i prilagodbu obavijesti.
-
Biometrijska autentifikacija – Satovi će sve više preuzimati funkcije poput identifikacije korisnika putem otkucaja srca, pokreta i obrazaca ponašanja.
-
Energetska učinkovitost i bežično punjenje – Razvijaju se tehnologije punjenja putem pokreta, topline tijela ili sunčeve svjetlosti.
-
Nosivi ekosustavi – Sat više neće biti zaseban gadget, već dio integrirane platforme koja uključuje pametne naočale, slušalice, prstenje i druge uređaje.
Pametni satovi prešli su dug put od digitalnih igračaka iz 1970-ih do sofisticiranih nosivih računala. Njihova povijest svjedoči o sve bržem razvoju tehnologije i sve većoj potrebi za digitalnom povezanošću i praćenjem osobnog zdravlja. Iako su započeli kao tehnološki kurioziteti, danas predstavljaju neizostavan dio digitalnog identiteta suvremenog čovjeka. Njihova budućnost ne leži samo u napretku hardvera, već i u sposobnosti da postanu integralni dio sustava brige o zdravlju, sigurnosti i produktivnosti.
Razvoj pametnih satova ulazi u fazu u kojoj se više ne postavlja pitanje što oni mogu učiniti, već kako ih što bolje integrirati u zdravlje, sigurnost i svakodnevnu učinkovitost korisnika. Vizija budućnosti pametnih satova temelji se na ideji da će oni postati svojevrsni digitalni suputnici koji neprestano nadgledaju fiziološko i emocionalno stanje korisnika, predviđaju potencijalne rizike i nude personalizirane preporuke. Ključni pomak pritom dolazi iz domene biomedicine i umjetne inteligencije. Današnji satovi već nude EKG, praćenje kisika u krvi, detekciju pada i analizu sna, no iduća generacija uređaja težit će kliničkoj preciznosti – mjerenju krvnog tlaka bez manžete, neinvazivnoj analizi razine glukoze u krvi, kontinuiranom praćenju disanja te detekciji nepravilnih obrazaca ponašanja koji mogu ukazivati na depresiju, anksioznost ili neurološke poremećaje.
Paralelno s time, očekuje se da će umjetna inteligencija igrati sve važniju ulogu u interpretaciji prikupljenih podataka. Umjesto pasivnog prikaza informacija, satovi će analizirati dugoročne obrasce korisnikova ponašanja, uspoređivati ih s bazama populacijskih normi i davati kontekstualizirane savjete u stvarnom vremenu. Primjerice, ako uređaj detektira pad razine aktivnosti i pogoršanje kvalitete sna, mogao bi sugerirati promjene u rutini, prehrani ili posjet liječniku, a sve to temeljem personaliziranog algoritamskog modela.
Drugi važan pravac razvoja odnosi se na ulogu pametnih satova u sustavima javnog zdravstva i sigurnosti. Budući uređaji mogli bi služiti kao alati za ranu detekciju epidemija, jer bi njihova agregirana zdravstvena statistika mogla signalizirati porast temperature, pulsa ili respiratornih problema u određenim regijama. U području sigurnosti, satovi već sada nude funkcije poput SOS poziva i lokacijskog praćenja, ali u budućnosti bi mogli imati i napredne sustave autentifikacije temeljenima na biometrijskim uzorcima – poput specifičnog načina kretanja, obrasca otkucaja srca ili električne vodljivosti kože.
Napredak se očekuje i na području energetike. Današnji izazovi s trajanjem baterije mogli bi se riješiti razvojem tehnologija koje koriste kinetičku energiju, sunčevu svjetlost ili čak toplinu tijela kao izvore napajanja. U kombinaciji s novim materijalima, fleksibilnim ekranima i miniaturizacijom komponenti, satovi bi mogli postati tanji, lakši i ugodniji za nošenje, a pritom funkcionalniji nego ikad prije.
U konačnici, pametni sat više neće biti samostalan gadget, već dio šireg osobnog ekosustava – u interakciji s pametnim naočalama, slušalicama, prstenovima i senzorima ugrađenima u odjeću. Ovaj sustav će djelovati u sinergiji, nudeći besprijekornu povezanost, kontekstualnu inteligenciju i neprekidno praćenje zdravlja, što otvara nove horizonte kako za individualnu dobrobit, tako i za društvene i ekonomske transformacije u zdravstvu, radnim procesima i načinu na koji razumijemo vlastito tijelo i ponašanje.
...
Tekst i fotografije: Vidmir Raič
Infografika: AI generirano