Posjet Donalda Trumpa britanskoj kruni protekao je u atmosferi koja je spajala političku pragmatiku s glamuroznim protokolom svojstvenim Ujedinjenom Kraljevstvu. Sam dolazak u London pratio je medijski spektakl, ali je pravi naglasak bio na svečanim trenucima u Windsoru i Maliji. Naime, kralj Charles i kraljica Camilla ugostili su američkog predsjednika i prvu damu u dvorcu Windsor, koji je za ovu prigodu zasjao u punom sjaju svoje povijesne raskoši.
Na svečanoj večeri u Buckinghamskoj palači, gdje su nekadašnji monarsi stoljećima priređivali prijeme za strane vladare, spojili su se povijesni protokol i moderni politički tonovi. Donald Trump i kraljevski par izmijenili su zdravice u Velikoj dvorani, pod kristalnim lusterima i zlatnim dekoracijama koje su podsjećale na dugu tradiciju britanske monarhije. Kralj Charles je u svom govoru istaknuo važnost transatlantskog partnerstva i povijesnu bliskost dviju nacija, dok je Trump naglasio zajedničke interese u trgovini, tehnologiji i sigurnosti.
Posebnu pozornost privukle su i ceremonialne postrojbe koje su Trumpa dočekale na Mallu, svečanoj aveniji koja povezuje Buckinghamsku palaču s Trafalgar Squareom. Crveno uniformirane Garde, sa svojim poznatim medvjeđim kapama, bile su u punom sastavu, a limena glazba Kraljevske garde izvela je i američku himnu uz britanske marševe, stvarajući prizor koji je istodobno bio pun pompoznosti i političke simbolike.
Sam Windsor bio je kulminacija ceremonijalnog dijela – dvorac, čuvar britanske kraljevske povijesti, pružio je scenu na kojoj su se povijesna arhitektura, kraljevska tradicija i politička diplomacija spojile u vizualni spektakl. Mediji su isticali kako se rijetko događa da jedan američki predsjednik uživa takav stupanj kraljevskog prijema dvaput, a kamoli s istom kraljevskom obitelji, što je ovaj posjet učinilo posebnim i po protokolarnoj i po političkoj dimenziji.
Usputna bilješka
Kada je Josip Broz Tito 1953. godine stigao u Ujedinjeno Kraljevstvo, Velika Britanija i svijet bili su u poslijeratnom vremenu u kojem su se crno-bijele ideološke podjele Hladnog rata tek počele formirati u čvrste blokove. Bio je to trenutak povijesnog značaja jer je Tito, vođa socijalističke i nesvrstane Jugoslavije, postao prvi komunistički državnik kojega je primila britanska kraljica Elizabeta II. na državnoj razini. Taj posjet izazvao je snažne političke i medijske reakcije, jer je Britanija, tradicionalno nepovjerljiva prema komunizmu, otvorila vrata čovjeku koji je raskinuo sa Staljinom i vodio vlastiti put između Istoka i Zapada.
Ceremonijalni doček u Londonu, uključujući raskošnu procesiju kočijama i svečani prijem u Buckinghamskoj palači, bio je isprepleten s političkim kalkulacijama. London je želio pokazati spremnost da razgovara s vođom koji je mogao poslužiti kao protuteža Moskvi, ali i da učvrsti veze sa zemljom koja je u tadašnjoj geopolitičkoj ravnoteži bila jedinstvena po svojoj neovisnosti unutar socijalističkog svijeta. Za britansku kraljicu Elizabetu II. to je bio prvi put da jedan komunistički vođa zakorači u protokolarni svijet monarhije, što je izazvalo oprečne reakcije – dok su jedni govorili o mudroj diplomaciji, drugi su isticali paradoks suradnje s vođom koji je predstavljao ideologiju u sukobu s britanskim političkim i društvenim vrijednostima.
Ako taj trenutak promatramo kritički i usporedimo ga s današnjim posjetom Donalda Trumpa Ujedinjenom Kraljevstvu, paralela se nameće gotovo sama od sebe. Tito je bio simbol neovisnosti i izazova tadašnjim blokovima – od Staljina na Istoku do zapadnih kapitalističkih saveznika. Njegov posjet bio je znak britanskog realizma i spremnosti da se u ime strateških interesa zanemare ideološke razlike. Trump, s druge strane, dolazi iz sasvim drugačijeg političkog svijeta, ali jednako izaziva kontroverze. On nije simbol ideološkog raskola, nego polarizacije unutar zapadnog političkog sustava, figura koja izaziva podjele ne između blokova, nego unutar liberalnih demokracija.
Dok je kraljica Elizabeta II. primanjem Tita slala poruku o britanskoj sposobnosti da vodi pragmatičnu diplomaciju u eri blokovske podijeljenosti, kralj Charles III. primanjem Trumpa dvaput u samo nekoliko godina pokazuje kako se Britanija danas suočava s drukčijom vrstom izazova – od redefinicije odnosa s Washingtonom nakon Brexita do pregovora o trgovinskim i tehnološkim sporazumima. Svečani prijemi, parade i banketi ostaju isti u svojoj vanjskoj formi, ali politička pozadina drastično se promijenila: od hladnoratovskog balansiranja između Istoka i Zapada do današnjih rasprava o trgovini, migracijama i novim globalnim savezima.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Fotografija_ AI generirarano