U jesen 2022. hrvatska je košarica svakodnevnih potrepština vrijedila oko 13,33 eura, dok u rujnu 2025. ista količina proizvoda stoji 19,90 eura. To je porast od približno 49,3 posto, odnosno 6,57 eura više za istu košaricu. Takav skok nije slučajna anomalija, nego kondenzirani učinak nekoliko valova poskupljenja koji su se preklopili s konverzijom valute, promjenama u troškovima energije i opskrbe te s promjenom cjenovne politike u maloprodaji nakon ulaska u europodručje 1. siječnja 2023.
Hrana generira poskupljenja...
Empirijski podaci potvrđuju dojam da je prehrana i svakodnevna potrošnja bila motor poskupljenja. Hrvatski statistički zavod bilježi da je u kolovozu 2025. harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) ukupno bio za 4,6 posto viši nego u kolovozu 2024., dok je skupina „Hrana i bezalkoholna pića” bila viša za 6,5 posto. Istog mjeseca razina HICP-a u Hrvatskoj dosegla je oko 140, a za hranu oko 155 bodova (2015.=100), što ilustrira koliko su se cijene kumulativno odmaknule od baze posljednjih godina. Na nacionalnom CPI-ju DZS u kolovozu 2025. bilježi godišnji rast od 4,1 posto, a unutar posebnih agregata „hrana, piće i duhan” za 6,2 posto, što je konzistentno sa slikom snažnijih pritisaka upravo u potrošačkoj košarici koja najviše pogađa kućanstva s nižim dohotkom.
U usporedbi s okruženjem, Hrvatska je nakon uvođenja eura zadržala inflaciju iznad prosjeka europodručja. Eurostat navodi da je prosječna godišnja inflacija u EU u 2024. iznosila 2,6 posto, dok je Hrvatska bila na 4,0 posto – među najvišima u Uniji te godine. U 2025. europodručje je u srpnju imalo 2,0 posto godišnje inflacije, a u kolovozu je brza procjena iznosila 2,1 posto, što je i dalje primjetno niže od hrvatskih stopa u istom razdoblju. To dodatno pojašnjava zašto domaća percepcija poskupljenja ostaje intenzivnija nego u jezgrenim članicama.
Cijena osnovnih proizvoda u Hrvatskoj je od 2022. povišena za približno 50 posto!
Strukturalno gledano, poskupljenja u Hrvatskoj proizlaze iz kombinacije globalnih i domaćih čimbenika. Globalno, cijene energije i logistike su se nakon 2022. najprije eksplozivno povećale, a potom djelomično normalizirale, ali je „drugi val” – kroz usluge i preradu hrane – nastavio podizati cjenovnu razinu. Domaće, manja i koncentriranija maloprodajna tržišta olakšavaju prijenos troškova na police, a metabolizam eura ubrzao je zaokruživanje i repricing, iako sama valuta nije uzrok inflacije. Na razini mjerenja, HICP je relevantan jer omogućuje strogo usporedivu usporedbu među članicama i po potrošačkim kategorijama (ECOICOP), pa se na istim mjerilima vidi da je upravo hrana rasla dinamičnije od ukupnog indeksa.
... i usluge, također
Kumulativna slika kroz indekse cijena potvrđuje narativ koji ilustrira tvoja košarica. Harmonizirani indeks za Hrvatsku se do kolovoza 2025. kreće oko 140 bodova (2015.=100), a kategorija hrane i bezalkoholnih pića oko 155 bodova, što implicira da je hrana od baze porasla brže od ukupne potrošačke košarice. Time se legitimira zaključak da su kućanstva koja najveći dio dohotka troše na hranu te potrepštine proporcionalno jače pogođena nego što sugerira „naslovna” inflacija. Za detaljniju povijesnu seriju hrane vidljiv je i kontinuirani rast na nizu s mjesečnim podacima, uključujući otvorene izvore koji preuzimaju Eurostatove serije.
U europskom kontekstu, dok jezgrene zemlje 2025. bilježe povratak prema cilju ESB-a, Hrvatska je u ljetnim mjesecima ostala iznad toga raspona upravo zbog komponenti kao što su hrana te usluge. ESB i Eurostatovi paneli i nadzorne ploče pokazuju da razlike među članicama nisu iznimka, nego pravilo, a harmonizirani pristup mjerenju omogućuje da se ovakve razlike čitaju pod istim metodološkim okvirom.
Što to znači praktično za kućanstva i politiku? Prvo, realna kupovna moć ostaje stisnuta čim košarica s većim udjelom hrane raste brže od ukupnog indeksa. Drugo, ciljane mjere su učinkovitije od općih: subvencije najranjivijim skupinama, porezne korekcije na specifične kategorije osnovnih namirnica, te poticanje konkurencije u maloprodaji i veleprodaji. Treće, komunikacija cijena u eurima i stroži nadzor nad „faktorom zaokruživanja” pomažu, ali ne mogu neutralizirati fundamentalne troškovne šokove; zato je relevantno pratiti upravo HICP-potkategorije i uspoređivati ih s europskim prosjekom, a ne samo s ukupnim indeksom. U tom smislu, činjenica da je 2024. Hrvatska bila među najinflatornijim članicama EU i početkom 2025. ostala iznad prosjeka, objašnjava zašto je tvoja „košarica od 100 kuna” danas realno osjetno skuplja.
Struktura mini košarice
Napravili smo mini-košaricu od sedam tipičnih proizvoda koje hrvatska kućanstva svakodnevno kupuju — kruh, mlijeko, jaja, suncokretovo ulje, brašno, šećer i deterdžent za rublje — kako bismo vidjeli koliko su poskupjeli od jeseni 2022. do rujna 2025. Polazili smo od cijene od sto kuna u 2022., što je iznosilo nešto više od trinaest eura, i na svaku stavku primijenili službene indekse rasta cijena po odgovarajućim HICP potkategorijama Eurostata i DZS-a. Na taj način dobili smo procijenjenu cijenu iste košarice u eurima u 2025. godini.
Napravili smo i analizu doprinosa svake stavke ukupnom rastu cijena. Rezultati pokazuju da su deterdžent za rublje, jaja i mlijeko proporcionalno najviše povisili ukupnu vrijednost košarice, svaki s rastom od oko 60 posto u odnosu na 2022. godinu. Suncokretovo ulje imalo je skromniji rast od oko 35 posto jer su se cijene ulja stabilizirale nakon vrhunca iz 2022., dok su kruh i brašno zabilježili oko 50 posto rasta.
Rast cijena osnovnih proizvoda i usluga plaćaju, naravno, građani
Rezultati pokazuju da konzervativni scenarij, koji koristi službene prosječne stope rasta cijena, daje ukupno oko 17,3 eura, što je porast od približno 30,7 posto. Kada smo primijenili gornji raspon stopa rasta iz zabilježenih potkategorija, dobili smo oko 19 eura. Na kraju, kada smo prilagodili izračun realističnom ponašanju potrošača koji u 2025. češće kupuje skuplje brendove i pakiranja bez akcijskih popusta, došli smo do gotovo 20,3 eura, što praktički odgovara stvarnoj cijeni od 19,9 eura koju nalazimo u trgovinama.
Takav rezultat znači da je osnovna inflacija mjerena HICP-om zabilježila rast od oko trećine, ali su stvarne maloprodajne cijene za mnoge kućanske proizvode otišle bliže pedeset posto iznad razine iz 2022. To se dobro poklapa s općim kretanjima: prema HICP-u, ukupni indeks za Hrvatsku u kolovozu 2025. iznosio je oko 140 bodova (2015.=100), dok je hrana bila oko 154 boda, što pokazuje da je prehrana poskupjela znatno brže od ukupne košarice. Usporedbe radi, europodručje je u isto vrijeme bilježilo inflaciju od samo dva posto na godišnjoj razini, pa je jasno da hrvatski potrošači osjećaju veći pritisak na životni standard od prosjeka Unije.
...
Tekst i fotografije: Petar Kolovrat