FB stranica "Zagrebački reflektor " nije samo reflektor aktualnih događanja, već i prozor u bogatu povijest našeg grada
Zašto je važno evocirati uspomene i pričati priče o Zagrebu? Zato što je svaka priča, svaka zgrada, svaki kutak našeg grada ispunjen povijesnim značajem i emotivnim nabojem. Prisjećajući se prošlosti, ne samo da oživljavamo uspomene, već gradimo mostove između generacija, educiramo mlade i odajemo počast ljudima koji su svojim radom i vizijama oblikovali naš grad. Danas vas vraćamo u prošlost s jednom posebnom pričom.
Priča o knjižari Kugli
Svatko tko se bavi hrvatskom književnošću druge polovice 19. i prve polovice 20. st. složit će se da je knjižara „Kugli“ bila od velike važnosti ne samo za hrvatsko nakladništvo i knjižarstvo, već i za samu povijest promicanja Hrvatske u svijetu. Roman autorice Rosie Kugli „Tragovi u vremenu“ tematizira povijest i kulturnu baštinu grada Zagreba te osobito važne datume u povijesti grada sa naglaskom na ulogu kultne knjižare "Kugli" u Ilici 30.
Knjižara Kugli bila je sinonim za kulturna događanja krajem XIX. i u tijeku cijelog XX. stoljeća, a okupljala je pisce, nakladnike i novinare te utabala put nakladničkoj kući „Mladost“, jednoj od najznačajnijih nakladničkih kuća u bivšoj Jugoslaviji.
Priča je to o mukotrpnom povijesnom usponu mjesta koje je služilo kao kulturni „dnevni boravak“ i oplemenilo zagrebački umjetnički život, ali istovremeno i o tužnom padu u trenutku promjena, nemara i potpune komercijalizacije modernog društva.
Stjepan Kugli hrvatski knjižar, nakladnik i tiskar.
Romaneskni zapis autorice Rosie Kugli tematizira dvije isprepletene povijesti – povijest knjižarske obitelji Kugli i povijest razvoja čitateljske publike oko kultne Knjižare Lavoslava Hartmana (Kugli i Deutsch).
Povijest obitelji promatra se od mladosti Stjepana Kuglija, isprva knjižarskog pomoćnika bečkih knjižara Manza i Lechnera, a kasnije genijalna uma iza ideje najvrjednije knjižare na ovim prostorima.
Dok čitamo o sjajnim rješenjima koja su trebala privući novu publiku i doslovce književno opismeniti državu, dok saznajemo o prvim časopisima, kuharicama i bibliotekama za mlade, povijest na velika vrata donosi prvo nacionalizaciju, a zatim privatizaciju vlasništva, dva toliko oprečna procesa u kojima se Knjižara Kugli nijednom nije spašavala.
Naprotiv, ostavljena je da istrune kao relikt nekih prošlih vremena, bez svijesti o više od 3900 knjiga koje su obogatile tolike domove i umove naših sunarodnjaka.
Knjiga nosi snažnu pouku koja se toliko puta ponovila kroz povijest – ono što nedovoljno cijenimo i branimo osuđeno je na propast, a propast knjige značila bi propast kulturnoga bića, temelja na kojem se gradi nacionalni identitet.
Kultno mjesto nekadašnjih književnih susreta, razgovora i kupnje vrijednih knjiga danas je popularna trgovina s odjećom 'ZARA', ali akademik Pavao Pavličić u predgovoru s pravom ističe da još uvijek postoje oni koji za Ilicu 30 govore „kod Kuglija“.
Ovaj bi roman svojim dokumentarističkim pristupom i bogatom riznicom činjenica i fotografija mogao zadovoljiti sve one željne skrivene zagrebačke povijesti.
napisala: Rosie Kugli
foto: Tina Miholic
foto: privatna arhiva Rosie Kugli
Osvijetlite Zagreb s “Zagrebačkim Reflektorom by Rosie&Tina”
Upoznajte Rosie Kugli, književnicu s perom koje oživljava priče, i Tinu Miholić, fotografkinju s okom za nezaboravne trenutke. Ove dvije kreativne duše, zaljubljenice u povijest i gradski život, lansirale su “Zagrebački Reflektor by Rosie&Tina” - digitalnu platformu (Facebook-stranicu) koja će vas povesti na putovanje kroz zanimljive kutke Zagreba, bilo da su aktualni ili povijesni.
Zapratite "Zagrebački Reflektor by Rosie&Tina" i otkrijte s čari Zagreba kroz oči i pero ovih dvije zaljubljenice u povijest, kulturu i grad Zagreb.
Stjepan Kugli (Srbija, Novi Sad, 1851. – Hrvatska, Zagreb, 1915.), hrvatski knjižar, nakladnik i tiskar.
Stjepan Kugli je zanat izučio kod bečkih knjižara Hermana Mainza i Rudolfa Lechnera. U Zagrebu je najprije radio kao pomoćnik u knjižari Lavoslava Hartmana u Ilici 30., knjižara i tiskara, koji je svoju radnju otkupio od samog Ljudevita Gaja. Godine 1881. zajedno s Albertom Deutschom preuzima Hartmanovu tiskaru i knjižaru, koje od 1902. vodi sam. Godine 1915. umire i ostavlja, već tada poznato i renomirano poduzeće svojoj trojici sinova, Rudolfu, Ivi i Zlatku.
U svojem radu je bio izrazito temeljit, vrijedan i točan, a osim toga imao je čvrste veze s njemačkim knjižarstvom i tamošnjim knjižarskim središtima Bečom, Leipzigom i Berlinom. Osim tih veza surađivao je s francuskim, talijanskim, ruskim, poljskim, češkim, srpskim knjižarima i nakladnicima. Zahvaljujući svojoj profesionalnosti imao je otvorene razne puteve pomoći inozemnih knjižara, a s time je gradio i svoju veliku knjižarsko-trgovačku mrežu.
Godine 1881. Kugli i Deutsch izdaju bibliografsko-knjižarski časopis pod naslovom "Književni vjesnik", koje je trebao upoznati strani svijet s novostim u hrvatskoj književnosti, ali i hrvatsku javnost s novostima u svjetskoj književnosti. Osim reklamiranja hrvatske književnosti u svijetu, Kugli i Deutsch su se trudili nabavljati Hartmanovih i Gajevih nakladnina, otkupljivati sva izdanja Matice hrvatske, nekad Matice ilirske, koja nisu bila prodana njezinim članovima. Tako su 1903. od R.F. Aurea otkupili najstariju postojeću knjižaru Franje Župana s nakladninama Franje i Lavoslava Župana, Albrechta, Fiedlera i Aurea.
Tokom godina usavršili su svoju štampariju, preuzeli prodaju papira te usporedno uz tiskaru i knjižaru otvorili knjigoveznicu. Time su stvorili jedan od prvih tiskarsko-knjižarskih zavoda u Zagrebu. Izavali su listove "Dom i sviet", "Pariška moda", "Zvekan", "Glazba", "Gimnastika", brojne spise za mladež, izdanja za puk i građanstvo. Usporedno s tim su izdali i "Novu zagrebačku kuharicu Marije Kumičić" kojom su izazvali podsmijeh kolega tiskara i knjižara, ali su se proslavili među običnim pukom. Osim toga izdavali su hrvatske zakone s komentarima, razne propise, postupke i tumače.
Godine 1896. slavili su 40-tu godišnjicu knjižare, nekad Gajeve, pa Hartmanove te za tu priliku izdaju popis vlastite knjižare. Popis je imao abecedni raspored prema prezimenima autora, a sadržavao je naslove knjiga, spisa, muzikalija, zemljovida, učila, školskih potrepština, risanki i pisanki te izdanja Matice hrvatske koja su oni prikupili.
Godine 1898. izdaju "Povijest književnosti hrvatske i srpske". Sljedeće godine izdaju "Povijest Hrvata", "Gramatiku i stilistiku hrvatskog ili srpskog književnog jezika", "Pregled povijesti hrvatskog naroda", "Povijest Hrvata, Srba i Slovenaca" te tim izdanjima, kao i ostalom nakladom postaju knjižarom Kraljevskog sveučilišta Jugoslavije i jugoslavenske akademije. Njezine naklade raspačava nadalje 400-tinjak knjižara diljem prostora bivše Jugoslavije, Europe, sjeverne i južne Amerike, Afrike, Azije, Australije, što je značilo proboj hrvatske knjige na svjetsko tržište.
Stjepan Kugli je bio osoba od velikog značaja za hrvatsko nakladništvo i knjižarstvo, kao i za samu povijest i promicanje Hrvatske u svijetu, što govori i činjenica je tiskao djela gotovo svih velikana hrvatske književnosti druge polovice XIX. stoljeća.
izvor biografije: https://hr.wikipedia.org/wiki/...