Transatlantski odnosi Europe i SAD-a prolaze kroz jedno od svojih najtežih razdoblja u posljednjih nekoliko desetljeća. Doktrina "Amerika na prvom mjestu", koju zastupa Donald Trump, produbila je nesuglasice između SAD-a i Europe, potaknuvši zabrinutost o dugoročnoj stabilnosti NATO-a i sigurnosne arhitekture Starog kontinenta. S obzirom na geopolitičke turbulencije, Hrvatska, kao članica Europske unije i NATO-a, suočava se s izazovima, ali i potencijalnim prilikama u redefiniranju svoje vanjskopolitičke uloge.
Slabljenje NATO-a je veliki sigurnosni izazov za Europu. U prvih mjesec dana novog mandata, Trump je toliko uzdrmao temelje euroatlantskog savezništva da neki otvoreno dvoje hoće li ovakav NATO opstati. Trumpova najava mogućeg povlačenja SAD-a iz NATO-a ako europski saveznici ne povećaju izdvajanja za obranu unijela je nesigurnost u europski sigurnosni sustav. Ova prijetnja ima ozbiljne implikacije za zemlje istočne Europe, uključujući Hrvatsku, koja se oslanja na NATO kao jamca svoje sigurnosti. U svjetlu rastuće agresije Rusije i promjena u globalnoj sigurnosnoj dinamici, europske zemlje moraju razmotriti strateške alternative, uključujući jačanje obrambene suradnje unutar EU-a.
Europska obrambena autonomija je nužnost. Hrvatska podržava europske inicijative poput Stalne strukturirane suradnje (PESCO) i Europskog obrambenog fonda, no pitanje je može li EU bez SAD-a izgraditi održivu obrambenu strategiju. Unutarnje podjele među članicama EU-a i različiti stupnjevi vojne sposobnosti otežavaju uspostavu zajedničke obrambene politike. Ipak, Hrvatska može igrati važnu ulogu u regionalnim sigurnosnim inicijativama i sudjelovati u razvoju europske obrambene industrije.
Hrvatska između SAD-a i EU-a
Hrvatska je tradicionalno imala dobre odnose sa SAD-om, ali i snažnu posvećenost europskoj integraciji. U kontekstu transatlantske krize, ključna će biti sposobnost Zagreba da balansira između Washingtona i Bruxellesa. Dok SAD ostaje važan strateški partner, Hrvatska će vjerojatno podržavati jačanje europske sigurnosne politike kako bi osigurala vlastitu stabilnost i neovisnost u donošenju odluka.
Sigurnosna nestabilnost mogla bi imati posljedice na gospodarsku stabilnost EU-a, što bi se reflektiralo i na Hrvatsku. Potencijalna ekonomska izolacija SAD-a od Europe mogla bi smanjiti američka ulaganja u regiji. S druge strane, energetska sigurnost postaje sve važniji faktor u geopolitičkim odnosima, a Hrvatska, s projektima poput LNG terminala na Krku, može igrati ključnu ulogu u diversifikaciji europskih energetskih izvora.
Kako bilo, budućnost Europe ovisit će o sposobnosti EU-a da premosti unutarnje podjele i preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Hrvatska, kao članica EU-a i NATO-a, morat će strateški procijeniti svoje vanjskopolitičke prioritete i prilagoditi se novim sigurnosnim realnostima. Iako trenutna transatlantska kriza donosi izazove, ona otvara i prilike za jačanje europske neovisnosti i redefiniranje uloge Hrvatske u europskoj sigurnosnoj arhitekturi.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: AI generated picture
....