Hrvatsko tržište rada u posljednjih deset godina prolazi kroz duboku transformaciju, a jedan od ključnih fenomena tog procesa jest snažan rast broja stranih radnika. U 2026. godini u Hrvatskoj je registrirano 105.231 stranih radnika s važećim dozvolama boravka i rada, čime je dosegnuta razina koja prije samo nekoliko godina nije bila ni približno zamisliva.
Ovaj rast nije slučajan, već je rezultat strukturnih promjena u gospodarstvu. Hrvatska se suočava s dugoročnim demografskim padom, iseljavanjem radno aktivnog stanovništva i rastućom potražnjom za radnom snagom, osobito u sektorima koji su tradicionalno slabije plaćeni i zahtijevaju fizički rad. Upravo tu prazninu popunjavaju strani radnici, čija je prisutnost danas ključna za funkcioniranje određenih dijelova ekonomije.
Turizam, građevina i ugostiteljstvo kao ključni generatori potražnje
Najveći broj stranih radnika zaposlen je u sektorima turizma, ugostiteljstva i građevine, koji su ujedno i najdinamičniji dijelovi hrvatskog gospodarstva. Sezonalnost turizma dodatno povećava potrebu za fleksibilnom radnom snagom, zbog čega poslodavci sve više ovise o radnicima iz inozemstva.
U 2026. godini najviše dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine (10.208), a slijede radnici iz Filipina, Nepala, Srbije i Sjeverne Makedonije. Ova struktura jasno pokazuje diverzifikaciju izvora radne snage – dok su ranije dominirale zemlje regije, danas sve veći udio dolazi iz Azije.
Takav trend ukazuje na postupno globaliziranje hrvatskog tržišta rada, koje sve više nalikuje tržištima zapadne Europe.
Novi pravilnik kao odgovor na rast tržišta
Kako bi se sustav prilagodio novim okolnostima, Hrvatska uvodi novi pravilnik o boravku i radu državljana trećih zemalja, kojim se značajno povećava odgovornost poslodavaca i agencija za zapošljavanje.
Jedna od ključnih promjena odnosi se na veću fleksibilnost zapošljavanja. Radnici sada mogu lakše mijenjati radno mjesto unutar istog poslodavca, dok se sezonske dozvole izdaju na razdoblje do tri godine, umjesto dosadašnjeg jednogodišnjeg trajanja. Također, omogućeno je raditi do 90 dana bez suglasnosti HZZ-a, odnosno do devet uzastopnih mjeseci unutar trogodišnjeg razdoblja, što dodatno potiče mobilnost radne snage.
Ove mjere dovele su do povećanja broja produljenja dozvola i stabilizacije sezonskog zapošljavanja.
Više od 10 tisuća prekršaja u primjeni zakona
Unatoč liberalizaciji tržišta rada, inspekcijski nadzori ukazuju na značajne probleme u praksi. Evidentirano je 10.765 nepravilnosti povezanih sa Zakonom o strancima, od čega se većina odnosi na radne odnose.
Ukupno je zabilježeno 1.328 prekršaja, pri čemu je gotovo polovica (47%) u sektoru ugostiteljstva, a dodatnih 22% u građevini. Financijski pokazatelji dodatno ilustriraju razmjere problema: kazne za kršenje sigurnosti na radu dosegle su 1,2 milijuna eura, dok su kazne za neprijavljeni rad iznosile čak 3,2 milijuna eura.
Ovi podaci ukazuju na jaz između formalnog zakonodavstva i stvarne prakse na terenu.
Novi standardi smještaja i zaštite radnika
Stanovanje postaje ključni element regulacije tržišta rada. Jedna od najvažnijih novosti pravilnika odnosi se na standarde smještaja stranih radnika. Poslodavci sada moraju dokazati da radnicima osiguravaju adekvatan prostor za život, što uključuje jasno definirane minimalne uvjete.
Propisano je da svaki radnik mora imati najmanje 14 m² prostora, uz dodatnih 6 m² za svakog dodatnog stanara. Time se želi spriječiti prenapučenost i neadekvatni uvjeti stanovanja koji su ranije bili česta pojava. Primjerice, kuća od 150 m² može primiti najviše deset radnika, dok je stan od 56 m² ograničen na osam osoba.
Smještaj mora imati osnovne infrastrukturne uvjete – pristup vodi, električnoj energiji, sanitarnim prostorijama i prostoru za pripremu hrane. Posebno je važno da najamnina ne smije prelaziti 30% neto plaće radnika, niti se smije automatski odbijati od plaće bez jasnog ugovora.
Zdravstveni i administrativni nadzor
To prate novi obrasci i obvezna dokumentacija. Naime, Pravilnik uvodi i strože zdravstvene kontrole. Strani radnici moraju prilikom prve prijave dostaviti dokaz o zdravstvenom stanju i cijepljenju, neovisno o duljini boravka. Pregledi se obavljaju putem zavoda za javno zdravstvo, čime se dodatno institucionalizira nadzor.
Uvedeni su i novi administrativni obrasci, poput izjave poslodavca o osiguranom smještaju te potvrde o zdravstvenom statusu radnika, što dodatno formalizira sustav i smanjuje prostor za zlouporabe.
Dugoročni trendovi - Hrvatska ostaje uvoznik radne snage
Strukturna ovisnost o stranim radnicima danas je realnost hrvatskog gospodarstva. Svi dostupni podaci ukazuju na to da Hrvatska ulazi u fazu trajne ovisnosti o stranoj radnoj snazi. Demografski pad, starenje stanovništva i nastavak iseljavanja znače da domaća radna snaga neće biti dovoljna za potrebe gospodarstva.
Istodobno, rast gospodarstva, osobito u turizmu i građevini, dodatno povećava potražnju. To znači da će broj stranih radnika vjerojatno nastaviti rasti i u narednim godinama, potencijalno prelazeći i 150.000 radnika u srednjoročnom razdoblju.
Ekvilibrij između potrebe i regulacije
Hrvatsko tržište rada nalazi se u fazi duboke transformacije u kojoj strani radnici više nisu iznimka, nego pravilo. Njihova uloga postaje ključna za funkcioniranje ekonomije, ali istodobno otvara pitanja radnih prava, integracije i društvene kohezije.
Novi pravilnik predstavlja pokušaj balansiranja između fleksibilnosti tržišta i zaštite radnika. No stvarni izazov tek slijedi – kako osigurati održiv model u kojem će strani radnici biti integrirani, a ne marginalizirani, i u kojem će tržište rada ostati konkurentno, ali i socijalno pravedno.
....
Tekst i infografika: Vidmir Raič
Foto: Petar Kolovrat