Naočale više nisu samo optičko pomagalo
AI naočale, odnosno pametne naočale oslonjene na umjetnu inteligenciju, danas predstavljaju jedan od najzanimljivijih pokušaja da se digitalne usluge premjeste s ekrana pametnog telefona izravno na lice korisnika. U praksi je riječ o uređajima koji u okvirima naočala kombiniraju kamere, mikrofone, zvučnike, bežično povezivanje, senzore i AI asistenta. Time naočale postaju svojevrsno “nosivo sučelje” koje može slušati glasovne naredbe, analizirati ono što korisnik gleda, snimati fotografije i video, prevoditi govor u stvarnom vremenu, pružati navigacijske upute i odgovarati na upite bez vađenja mobitela iz džepa. Meta na službenim stranicama za svoje AI naočale izrijekom navodi mogućnosti poput notifikacija, informacija u stvarnom vremenu, navigacije, prijevoda, slušanja glazbe te snimanja fotografija i videa, dok Ray-Ban ističe “live translation”, 12-megapikselnu kameru i hands-free uporabu. Google pak svoj noviji smjer razvoja veže uz Android XR i Gemini, s naglaskom na prirodniju, stalno dostupnu AI pomoć na naočalama i drugim XR uređajima.
Bitno je pritom razlikovati nekoliko kategorija koje se u javnosti često miješaju. Jedan dio tržišta čine “audio i camera” naočale, dakle modeli koji uglavnom nude glasovnog asistenta, kameru i reprodukciju zvuka, ali nemaju pravi zaslon pred okom. Drugi dio čine AR ili XR naočale koje korisniku dodaju digitalni sloj u vidno polje, bilo kroz prikaz teksta, navigacije, obavijesti ili prostornih objekata. Upravo zato se podaci o tržišnim udjelima razlikuju ovisno o tome promatra li analitička kuća širu kategoriju “smart eyewear”, uži segment AI naočala ili AR pametne naočale sa zaslonom.
Kako se AI naočale koriste u stvarnosti?
U svakodnevnoj uporabi današnje AI naočale uglavnom funkcioniraju kao produžetak pametnog telefona. Najčešći model uporabe počinje uparivanjem s mobitelom putem aplikacije, nakon čega korisnik glasom aktivira asistenta, sluša odgovore preko ugrađenih otvorenih zvučnika, fotografira ili snima video bez ruku te prima odabrane informacije bez pogleda na klasični ekran. Kod naprednijih modela s prikazom u leći ili valovodima moguće je vidjeti prijevod razgovora, smjer kretanja, kratke obavijesti ili pomoćne vizualne upute. Snap za svoje najnovije Spectacles navodi interakciju glasom, gestama i dodirom, uz sloj računalstva “preko stvarnog svijeta”, dok XREAL svoje proizvode više pozicionira prema prostornom prikazu sadržaja i višezaslonskom radu.
U praktičnom smislu to znači nekoliko dominantnih scenarija uporabe. Prvi je komunikacijski: korisnik postavlja pitanje AI asistentu, traži sažetak poruke, prijevod ili objašnjenje onoga što vidi. Drugi je medijski: slušanje glazbe, podcasta i poziva bez klasičnih slušalica. Treći je dokumentacijski: brzo snimanje fotografija i videa iz prve osobe. Četvrti je navigacijski i kontekstualni: dobivanje uputa, informacija o lokaciji, objektu, jelovniku, natpisu ili razgovoru. U poslovnoj i industrijskoj uporabi, kakvu je nekoć snažno gurao Google Glass Enterprise, naglasak je bio na radu bez ruku, prikazu radnih koraka i povezivanju s udaljenom podrškom, što pokazuje da ideja naočala kao računalnog sučelja nije nova, ali tek sada ulazi u širu potrošačku fazu.
Od futurističkog obećanja do nosive AI platforme
Povijest suvremenih pametnih naočala u široj javnosti najčešće se veže uz Google Glass. Google je još 2012. kroz projekt Glass otvorio ideju da se informacije prikazuju u gornjem kutu vidnog polja, a 2019. lansirao je Glass Enterprise Edition 2 s Qualcomm XR1 platformom, snažnijim procesiranjem i AI mogućnostima za poslovnu uporabu. Ipak, potrošačka verzija ranog Google Glassa nije uspjela postati masovni proizvod. Razlozi su bili visoka cijena, neugodan dizajn, ograničena funkcionalnost u odnosu na očekivanja i, možda najvažnije, snažne dvojbe oko privatnosti zbog kamere koja je stalno na licu korisnika. Google je 2023. objavio i kraj prodaje Glass Enterprise Editiona, čime je zatvoreno jedno poglavlje, ali ne i sama ideja pametnih naočala.
Nakon toga je tržište neko vrijeme lutalo između eksperimenta i niše. Snap je 2016. pokrenuo Spectacles kao proizvod vezan uz snimanje sadržaja za društvene mreže, a kasnije ih postupno transformirao prema pravim AR naočalama. Amazon je s Echo Frames gurao koncept audio naočala s Alexom, bez agresivnog vizualnog sloja. XREAL i srodne tvrtke razvijale su segment naočala koje služe kao osobni plutajući zaslon za medije, produktivnost i prostorne aplikacije. No tek s novijom generacijom proizvoda, osobito onima nastalima u spoju modne industrije, miniaturizacije komponenti i generativne umjetne inteligencije, tržište je dobilo proizvod koji djeluje dovoljno “normalno” da ga šira publika uopće poželi nositi.
Upravo je to ključna prijelomnica. Pametne naočale prve generacije pokušavale su impresionirati tehnologijom. Današnje AI naočale pokušavaju sakriti tehnologiju u poznat i društveno prihvatljiv oblik. Drugim riječima, tržište se pomaknulo s pitanja “što sve ovo može?” na pitanje “hoće li to ljudi stvarno nositi cijeli dan?”. Google u svojoj novijoj strategiji za Android XR izrijekom naglašava da naočale mogu biti korisne samo ako ih ljudi žele nositi tijekom cijelog dana, što govori koliko je upravo dizajn postao presudan element tehnološke utrke.
Najvažniji tržišni brendovi
Prema Counterpoint Researchu, globalne isporuke pametnih naočala u drugoj polovici 2025. porasle su 139 posto na godišnjoj razini, a Meta je povećala svoj tržišni udio na 82 posto. U istom izvještaju navodi se da su AI pametne naočale činile 88 posto ukupnih isporuka tog segmenta u drugoj polovici 2025., što pokazuje da tržište više nije vođeno samo audio funkcijama, nego prije svega integracijom AI asistenta i kamere. Xiaomi se u Counterpointovu prikazu izdvaja kao drugi igrač, osobito nakon lansiranja Xiaomi AI Glasses 2025., dok se u AR segmentu zasebno ističe XREAL.
IDC daje nešto drukčiju sliku jer promatra širi XR kontekst. U ožujku 2026. objavio je da je globalno XR tržište u 2025. raslo 44,4 posto, a Meta je zauzela 72,2 posto tržišnog udjela, potpomognuta partnerstvom s EssilorLuxotticom i proširenom ponudom pametnih naočala. IDC je već krajem 2025. bilježio da je Meta u trećem kvartalu držala 75,7 posto udjela u globalnom XR tržištu, dok su Xiaomi i XREAL bili među sljedećim najvidljivijim proizvođačima. To znači da je Meta uvjerljivo vodeći brend, ali i da se konkurencija širi, prije svega iz Kine i iz specijaliziranih AR niša.
Ako se pak promatra uži AR segment, Counterpoint navodi da je XREAL u drugoj polovici 2025. držao 28 posto tržišnog udjela AR pametnih naočala, odmah iza vodećeg igrača u toj podkategoriji, što pokazuje da tržište nije jedinstveno, nego rascijepljeno na barem dva velika smjera: “AI-first” naočale za svakodnevnu uporabu i “display-first” AR naočale za prikaz digitalnog sadržaja. Snap je također važan brend, ali više kao tehnološki i razvojni akter u AR ekosustavu nego kao masovni potrošački lider u istom obujmu kao Meta. Amazon ostaje prisutan u audio-naočalama, dok Google zasad ponovno gradi platformu i partnerstva umjesto da već dominira isporukama.
Najvažnije je reći da ne postoji jedna jedina brojka koja “zaključava” tržište AI naočala, jer različite kuće mjere različite kategorije. Ipak, zajednički nazivnik svih relevantnih izvora jest da Meta trenutačno dominira. Counterpoint za pametne naočale u drugoj polovici 2025. navodi 82 posto udjela za Metu, dok IDC za šire XR tržište u 2025. navodi 72,2 posto. U oba slučaja riječ je o golemom vodstvu. To vodstvo dodatno potvrđuju i poslovni rezultati EssilorLuxottice, koja je u srpnju 2025. objavila da su prodaje Ray-Ban Meta AI naočala u prvom polugodištu 2025. bile više od 200 posto veće nego godinu ranije. Početkom 2026. više izvora koji se pozivaju na objavu kompanije prenijelo je i podatak da su Meta i EssilorLuxottica tijekom 2025. prodali oko sedam milijuna pametnih naočala, što segmentu daje ozbiljan komercijalni zamah.
Drugi sloj tržišta čine Xiaomi, XREAL, Viture, RayNeo i još nekoliko kineskih i specijaliziranih proizvođača. Xiaomi se nametnuo kao najjači izazivač u segmentu AI naočala bez punog AR prikaza, dok je XREAL vrlo jak u AR naočalama za prikaz sadržaja. Viture je posebno vidljiv u američkom XR segmentu i već javno govori o “nevidljivijim” AI naočalama koje bi trebale konkurirati Meti. Drugim riječima, tržište danas nije ravnopravno, ali više nije ni jednodimenzionalno. Meta vodi, no iza nje se formira čitav val konkurenata koji pokušavaju zauzeti dio budućeg ekosustava.
Projekcije su vrlo ambiciozne. Counterpoint je još početkom 2025. procijenio da bi segment pametnih naočala mogao rasti po prosječnoj godišnjoj stopi većoj od 60 posto do 2029. IDC je u svojim projekcijama iz 2025. naveo da bi hardverski volumeni u ovoj široj kategoriji do 2029. mogli dosegnuti 43,1 milijun jedinica, dok se u drugim medijskim prijenosima IDC-ovih procjena navodi da bi isporuke pametnih naočala do 2029. mogle premašiti 40 milijuna komada, uz vrlo visok višegodišnji CAGR. Iako se metodologije razlikuju, smjer je isti: analitičari očekuju snažan višegodišnji rast i prijelaz pametnih naočala iz rane faze u ozbiljnu potrošačku kategoriju.
Rast neće, međutim, biti linearan niti bez prepreka. Budućnost će ovisiti o nekoliko ključnih faktora. Prvi je miniaturizacija: uređaji moraju ostati lagani, izdržljivi i dovoljno estetski privlačni. Drugi je baterija: korisnici ne žele još jedan gadget koji mora na punjač svakih nekoliko sati. Treći je privatnost: što su naočale sposobnije “vidjeti” svijet, to je veći društveni i regulatorni otpor. Četvrti je cijena: masovno tržište ne trpi previsoku ulaznu barijeru. I peti je stvarna korisnost: AI mora ponuditi dovoljno konkretne vrijednosti da naočale postanu više od modne tehnološke zanimljivosti. Upravo zato danas vidimo da se razvoj kreće prema prijevodu u stvarnom vremenu, kontekstualnim odgovorima, lakšoj navigaciji, sportskim i zdravstvenim primjenama te postupnom uvođenju diskretnog vizualnog prikaza, a ne odmah prema punom “sci-fi” AR iskustvu.
Korisnost ili nadzor?
Najveći društveni prijepor oko AI naočala neće biti samo tehnološki, nego politički, pravni i etički. Već sada se vodi rasprava o tome što znači kada milijuni ljudi nose kameru, mikrofone i AI model na licu. Nedavni pritisci organizacija civilnog društva prema Meti, vezani uz moguće funkcije prepoznavanja lica na pametnim naočalama, pokazuju koliko je to osjetljivo područje. Ako takve funkcije postanu tehnički izvedive i komercijalno poželjne, pitanje privatnosti više neće biti usputna tema, nego jedan od temelja regulatorne borbe oko budućnosti proizvoda.
Zbog toga će razvoj AI naočala vrlo vjerojatno ići u dva smjera istodobno. S jedne strane, tržište će gurati sve veću inteligenciju, diskretni prikaz informacija, bolji prijevod, bolju kameru i veću autonomiju uređaja. S druge strane, zakonodavci, škole, radna mjesta, javne ustanove i potrošači tražit će jasnija pravila o snimanju, obradi biometrijskih podataka, oznakama aktivne kamere i granicama onoga što je dopušteno analizirati u stvarnom vremenu. Drugim riječima, budućnost AI naočala neće odrediti samo hardver i softver, nego i društveni dogovor o tome što smo spremni prihvatiti kao “normalno” u javnom prostoru.
Jesu li AI naočale prolazni trend ili nova platforma?
Danas više ne izgleda da su AI naočale samo kratkotrajni tehnološki hir. Nakon neuspjeha prvih generacija tržište je napokon pronašlo formulu koja spaja nosiv dizajn, prepoznatljive modne brendove i dovoljno korisne AI funkcije. Meta je zasad uvjerljivo ispred svih, Xiaomi i XREAL grade alternativne pravce rasta, Snap ostaje važan inovator, a Google se vraća kroz Android XR i partnerstva s modnim kućama i proizvođačima naočala. Reuters je ovih dana izvijestio i o planu Keringa i Googlea da do 2027. lansiraju luksuzne AI naočale pod brendom Gucci, što dodatno potvrđuje da se utrka seli i u premium modni prostor.
Hoće li AI naočale doista postati nasljednik pametnog telefona, još je prerano tvrditi. Realnije je reći da će u sljedećih nekoliko godina postati njegov sve važniji dodatak, možda i novo glavno sučelje za dio svakodnevnih zadataka. Ako proizvođači uspiju spojiti udobnost, cijenu, autonomiju, privatnost i stvarnu praktičnu vrijednost, AI naočale imaju potencijal postati jedan od ključnih potrošačkih uređaja kasnih 2020-ih. Ako u tome ne uspiju, ostat će zanimljiv, ali ograničen segment. Trenutačni podaci ipak sugeriraju da je ovo prvi ciklus u kojem pametne naočale imaju ozbiljnu šansu prijeći granicu između eksperimenta i masovne elektronike.
....
Tekst:, foto, infografika Vidmir Raič uz AI asistenciju