Šesti siječnja u hrvatskom je kalendaru poseban datum. Riječ je o blagdanu Bogojavljenja, u narodu poznatom kao Sveta tri kralja, koji istodobno nosi snažnu vjersku poruku i duboku kulturnu simboliku. Kao neradni dan, Bogojavljenje nije tek administrativna odluka države, nego odraz povijesnog kontinuiteta u kojem su kršćanska tradicija i društveni identitet međusobno isprepleteni. Taj blagdan obilježava trenutak u kojem se, prema kršćanskom vjerovanju, Isus Krist objavljuje cijelom svijetu, a ne samo vlastitom narodu, što mu daje univerzalnu dimenziju koja nadilazi vrijeme i prostor.
Tri mudraca kao simbol univerzalnosti
Središnji motiv Bogojavljenja jest dolazak triju mudraca s Istoka, Gašpara, Melkiora i Baltazara, koji su, vođeni zvijezdom, došli pokloniti se novorođenom Isusu. Njihovi darovi – zlato, tamjan i puta – nose snažnu simboliku kraljevstva, božanstva i patnje. Mudraci predstavljaju narode i kulture izvan tadašnjeg židovskog svijeta, čime Bogojavljenje postaje blagdan otvorenosti, susreta i priznanja da poruka Božića pripada svima. Upravo ta ideja univerzalnosti razlog je zbog kojeg se Bogojavljenje ubraja među najstarije kršćanske blagdane.
Neradni dan kao odraz tradicije
U Hrvatskoj je 6. siječnja zakonom propisan kao blagdan i neradni dan, što jasno pokazuje koliku težinu Bogojavljenje ima u kolektivnoj svijesti. Hrvatsko društvo, oblikovano stoljećima katoličke tradicije, zadržalo je ovaj datum kao sastavni dio javnog kalendara, slično kao i mnoge druge europske zemlje. Time se ne afirmira samo vjerski sadržaj blagdana, nego i njegovo mjesto u kulturnom nasljeđu, u ritmu godine koji povezuje obitelj, zajednicu i povijest.
Bogojavljenje je u hrvatskoj tradiciji i dan bogat običajima. Blagoslov kuća, ispisivanje inicijala triju kraljeva i tekuće godine na dovratnicima, procesije i blagoslov vode u nekim krajevima, sve su to prakse koje blagdan čine živim dijelom svakodnevice. Simbolički, 6. siječnja označava završetak božićnog vremena, trenutak kada se polako uklanjaju jaslice i božićni ukrasi, a pogled se okreće svakodnevnim obvezama nove godine. U tom prijelazu između blagdanskog i radnog ritma krije se i posebna emocionalna nota – osjećaj zaokruženosti i novog početka.
Blagdan nacionalnog identiteta
Bogojavljenje u Hrvatskoj danas ima značenje koje nadilazi čisto religijski okvir. Ono je dio nacionalnog identiteta, podsjetnik na povijesnu ukorijenjenost, ali i na vrijednosti otvorenosti i zajedništva. Kao neradni dan, omogućuje prostor za obitelj, tišinu i refleksiju, ali i za razumijevanje vlastitog mjesta u tradiciji koja traje stoljećima. Upravo zato 6. siječnja ostaje jedan od onih datuma u kalendaru koji, iako miran i nenametljiv, nosi snažnu poruku o smislu, kontinuitetu i pripadnosti.
...
tekst: Petar Kolovrat
ilustracija. Vidmir Raič, uz AI asistenciju