Pitanje Kosova je esencijalno unutarnje političko pitanje u Srbiji i ključno pitanje njezina statusa u međunarodnoj zajednici. Jedan od najznačajnijih političkih problema Srbije u procesu pridruživanja EU jest pitanje odnosa s Kosovom. EU zahtijeva normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine kako bi se postigla stabilnost u regiji. Srbija je do sada odbila priznati nezavisnost Kosova, ali Europska unija i mnoge zemlje članice smatraju da je priznavanje ili barem sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa ključno za daljnji napredak Srbije prema članstvu u EU.
Unutarnje srpske slabosti – brana integraciji
Vladavina prava i demokratske reforme drugi je kamen spoticanja u približavanju Srbije prestižnoj međunarodnoj asocijaciji Europske unije. Zato EU stavlja poseban naglasak na reforme u području vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije i jačanja institucija. Srbija se susreće s kritikama zbog percepcije o nedovoljno neovisnom pravosuđu, ograničenjima slobode medija i političkih pritisaka na civilno društvo. Izazov u provedbi ovih reformi predstavlja i percepcija korupcije, a EU naglašava potrebu za jačanjem transparentnosti i odgovornosti javnih institucija.
Usklađivanje vanjske politike s EU, jednostavno godinama šepa, jer Srbija pod Vučićem filistarski provodi politiku „sjedenja na dvije stolice”, ekvilibrirajući između Europske unije i Rusije. U svijetu ozbiljne politike to, jednostavno – "ne ide”
Od zemalja kandidata za članstvo očekuje se da usklade svoju vanjsku politiku s politikom EU. Srbija održava bliske odnose s Rusijom, uključujući i političku i vojnu suradnju, a nije uvela sankcije Rusiji unatoč sankcijama koje je EU nametnula Rusiji zbog sukoba u Ukrajini. Ova pozicija Srbije izaziva zabrinutost među članicama EU, jer usklađenost vanjske politike s politikom Unije predstavlja važan uvjet za članstvo.
Političke prepreke i podjele
Iako su ekonomska pitanja manji problem u odnosu na političke izazove, ona također imaju utjecaj na pristupni proces. Srbija mora usvojiti i primijeniti gospodarske reforme koje bi joj omogućile postizanje standarda i konkurentnosti unutar zajedničkog tržišta EU. To uključuje mjere za unapređenje gospodarstva, kao i borbu protiv nezaposlenosti i niskog životnog standarda.
Unutarnja politička dinamika u Srbiji također utječe na proces pristupanja EU. Političke stranke i javno mnijenje su podijeljeni po pitanju pristupanja EU, posebno zbog osjetljivih pitanja poput Kosova i odnosa s Rusijom. Također, dio stanovništva je skeptičan prema EU zbog pitanja nacionalnog identiteta i državnog suvereniteta.
Tonino Picula, predsjednik Radne skupine za Zapadni Balkan u Europskom parlamentu
Put Srbije prema članstvu u EU ovisi o spremnosti za rješavanje ovih kompleksnih političkih izazova i dosljednom provođenju reformi. Dok EU inzistira na ispunjavanju uvjeta, Srbija se suočava s osjetljivim pitanjima koja zahtijevaju balans između eurointegracija i unutarnjih političkih interesa.
Totino Picula, Hrvat, europejac i „ustaša”?
Tonino Picula, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, često se bavi pitanjem proširenja Europske unije na Zapadni Balkan, uključujući Srbiju. Kao zastupnik iz Hrvatske, koja je jedina članica EU-a iz regije, Picula se zalaže za regionalnu stabilnost, napredak u demokratskim reformama i pridržavanje europskih vrijednosti kao uvjeta za napredovanje kandidata prema članstvu. Iako podržava proces europske integracije Balkana, ističe i specifične izazove u vezi sa Srbijom koji su ključni za stabilnost regije i samu Uniju.
Imenovanje Picule za povjerenika Eu za proširenje EU na jug kontinenta, Balkanska regija, očekivano, dočekano je na nož u nacionalističkom dijelu srpske javnosti, no ni službeni Beograd nije bio nimalo suzdržan. Je li u Srbiji i srpskim medijima, nažalost, stvarnost da je svaki Hrvat ustaša? Tužno, jer Hrvati kao, uostalom, i svi narodi imaju svojih budala. No, Picuja je sve onim toga. Jest Hrvat, ljevičar, ali on u ovom konkretnom događanju samo je europski parlamentarac koji dosljedo provodi politiku svoj trenutačnog poslodavca. Zlonamjerni cinici, a njih ima i s ove i one strane Drine, rekli bi, „briselski ćato”.
Kad je riječ o mogućnosti ulaska Srbije u EU središnje je pitanje vladavina prava. Picula u svim svojim javnim istupima naglašava potrebu za jačanjem vladavine prava u Srbiji kao jednog od ključnih uvjeta za pristupanje EU. Često izražava zabrinutost zbog problema u pravosuđu, slobodi medija i korupciji te smatra da Srbija mora provesti dublje reforme kako bi se uskladila sa standardima Unije.
Picula smatra da normalizacija odnosa između Srbije i Kosova mora biti temeljni dio puta Srbije prema članstvu u EU. Nedvojbeno je da on dosljedno podržava dijalog koji se vodi uz posredovanje EU-a, te smatra da su potrebni trajni i provedivi sporazumi kako bi se smanjile tenzije i osigurala stabilnost regije.
To konkretno znači usklađivanje vanjske politike između pregovarača – Srbije koja, navodno, iskreno želi u europske integracije i Europske unije na kojoj je da odluči je li zemlja kandidatkinja zadovoljava kriterije članstva. Zato Picula redovito ističe važnost usklađivanja vanjske politike zemalja kandidata s politikom EU, konkretno Srbije u odnosu prema Rusiji. Njegov je stav da Srbija mora pokazati jasnu opredijeljenost prema EU, što uključuje i sankcije prema Rusiji kao znak solidarnosti s Unijom, nedvoznačan i samorazumljiv.
U kontekstu teškog bremena hrvatsko - srpskih odnosa, opterećenih povijesnim nesporazumima, sukobima, ali i razdobljima prosperitetne suradnje, kao predstavnik Hrvatske, Picula je često naglašava potrebu za zaštitom prava hrvatske manjine u Srbiji. Smatra da Srbija mora poštivati prava svih manjina, uključujući Hrvate, kako bi pokazala da se pridržava europskih standarda ljudskih prava.
Zaključno, u poziciji povjerenika Europske komisije za proširenja, preciznije, predsjednik Radne skupine za Zapadni Balkan u Europskom parlamentu, temelj njegove politike, a tako i djeluje, je opća podrška procesu proširenja, ali uz stroge uvjete. Iako se zalaže za proširenje EU-a na Zapadni Balkan, Picula naglašava da se uvjeti moraju ispuniti. Ne podržava ubrzano proširenje bez ispunjavanja standarda EU jer smatra da bi to moglo ugroziti stabilnost i koheziju unutar same Unije.
Picula i drugi europarlamentarci iz Hrvatske često usmjeravaju svoje djelovanje u Europskom parlamentu na osiguravanje da se integracija Srbije i drugih balkanskih zemalja provede pod strogo definiranim uvjetima, naglašavajući važnost reformi, poštivanja europskih vrijednosti i rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja. A to će biti, ne samo kad je o Srbiji riječ, vrlo dugotrajan, na trenutke i mučan, ali u konačnici i uspješan proces. Kada? Ne pitajte ni Tarabiće ni babu Vangu.
Vidmir Raič
Ilustracija: Pixabay.com
Fotografija: https://toninopicula.com