Hrvatska se i u 2024. godini zadržala među najintenzivnijim imigracijskim odredištima u Europskoj uniji kada se broj doseljenika promatra u odnosu na broj stanovnika. Prema najnovijim podacima Eurostat, u Hrvatsku se tijekom 2024. doselilo 70.400 osoba, čime je zemlja zauzela šesto mjesto u EU po broju imigranata na 1000 stanovnika. Riječ je o pokazatelju koji jasno pozicionira Hrvatsku iznad europskog prosjeka i svrstava je u skupinu država s izrazito dinamičnim migracijskim tokovima.
Europski kontekst: 4,2 milijuna dolazaka izvan EU
Na razini cijele Europske unije 2024. godine izvan granica Unije doselilo se 4,2 milijuna ljudi. Time je broj stanovnika rođenih izvan EU dosegnuo 46,7 milijuna, odnosno 10,4 posto ukupnog stanovništva početkom 2025. godine. Prosjek imigracije u EU iznosio je devet doseljenika na 1000 stanovnika.
Hrvatska je, međutim, s 18 imigranata na 1000 stanovnika zabilježila stopu dvostruko višu od europskog prosjeka. Više stope imale su samo Malta s 60 imigranata na 1000 stanovnika, Cipar s 42, Luksemburg s 38, Španjolska s 26 te Irska s 24 imigranta na 1000 stanovnika. Ovi podaci potvrđuju da se migracijska dinamika u Uniji znatno razlikuje među državama članicama.
Na suprotnoj strani ljestvice nalaze se zemlje s minimalnim migracijskim priljevom. Slovačka je zabilježila tek jednog imigranta na 1000 stanovnika, Francuska 6,4, dok su Italija, Latvija, Bugarska i Poljska imale po osam imigranata na 1000 stanovnika. Takve razlike ukazuju na snažnu povezanost migracijskih tokova s gospodarskim kretanjima, tržištem rada i demografskim potrebama pojedinih država.
Struktura doseljenika u Hrvatsku
Od ukupno 70.400 osoba koje su se doselile u Hrvatsku tijekom 2024. godine, 13.300 činili su hrvatski državljani koji su se vratili ili preselili u zemlju. Gotovo 5.000 bili su državljani drugih država članica EU, dok su 52.300 činili državljani zemalja izvan Unije.
Najveći broj novopridošlih došao je iz Nepala, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Srbije i Indije. Ovakva struktura jasno odražava potrebe hrvatskog tržišta rada, osobito u građevinskom sektoru, turizmu, logistici i uslužnim djelatnostima, gdje je potražnja za radnom snagom posljednjih godina izrazito porasla.
Važno je naglasiti da navedene brojke ne uključuju sve strane radnike koji su tijekom 2024. dobili radne i boravišne dozvole. Statistika obuhvaća isključivo osobe koje su u Hrvatskoj boravile najmanje godinu dana te time postale dio statistike stalnog stanovništva.
Početkom 2025. godine u Hrvatskoj je živjelo nešto više od 153.000 stranih državljana, što čini oko četiri posto ukupnog stanovništva. Od toga je približno 130.000 osoba došlo iz zemalja izvan Europske unije.
Španjolska i Njemačka prednjače
Kada se promatraju apsolutni iznosi, a ne stope u odnosu na broj stanovnika, najveći broj imigranata u 2024. zabilježila je Španjolska s 1,3 milijuna dolazaka, dok je Njemačka zabilježila 1,1 milijun. Slijede Italija s 452.000 imigranata te Francuska s približno 439.000.
Istodobno, upravo su Španjolska i Njemačka imale i najveći broj emigranata. Španjolsku je napustilo 662.000 ljudi, a Njemačku 584.000. Unatoč tim odlascima, gotovo svaka država članica EU, osim Latvije, i dalje je zabilježila više dolazaka nego odlazaka stanovništva. Ipak, ukupna imigracija u dvije trećine država članica pala je u usporedbi s 2023. godinom.
Unutar same Europske unije oko 1,5 milijuna ljudi preselilo se iz jedne države članice u drugu tijekom 2024. godine, što potvrđuje trajnu mobilnost radne snage unutar zajedničkog tržišta.
Muškarci dominiraju migracijskim tokovima
Na razini EU 55 posto imigranata u 2024. činili su muškarci. Hrvatska se u tom segmentu posebno ističe jer je imala najveći udio muških imigranata u Uniji – čak 73,6 posto dolazaka činili su muškarci. Slijede Litva s 71,6 posto te Rumunjska, gdje su muškarci činili gotovo dvije trećine doseljenika.
S druge strane, najveći udio ženskih imigranata zabilježen je u Francuskoj, gdje žene čine 52,3 posto dolazaka, zatim u Švedskoj s 51,7 posto te Češkoj s 50,3 posto.
Rumunjska je bila druga u EU, odmah iza Luksemburga, po udjelu imigranata koji dolaze iz drugih država članica EU, s udjelom od 56 posto. No u rumunjskom slučaju većinu su činili povratnici, rumunjski državljani koji su se vraćali u domovinu, što ilustrira trend povratka radne snage kako se nacionalno gospodarstvo stabilizira i jača.
Podatak o 4,2 milijuna imigranata koji su ušli u EU tijekom 2024. godine ne uključuje ukrajinske izbjeglice pod režimom privremene zaštite niti tražitelje azila, jer se te kategorije vode zasebno u europskim statistikama.
U cjelini gledano, Hrvatska se profilira kao zemlja s ubrzanim migracijskim priljevom u europskim razmjerima. Kombinacija demografskog pada, iseljavanja prethodnih godina i snažne potražnje za radnom snagom stvorila je okolnosti u kojima imigracija postaje jedan od ključnih faktora stabilnosti tržišta rada i održavanja gospodarske aktivnosti. Pitanje koje se sve češće otvara nije više hoće li Hrvatska biti imigracijska zemlja, nego kako će dugoročno upravljati tim procesom u demografskom, ekonomskom i društvenom smislu.
...
Tekst i foto: Petar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič