Novac koji u Hrvatsku pristiže iz inozemstva već godinama predstavlja jedan od najstabilnijih vanjskih izvora financijskih sredstava za domaća kućanstva i nacionalno gospodarstvo u cjelini. Prema najnovijim podacima Hrvatska narodna banka, tijekom prvih devet mjeseci 2025. godine Hrvati zaposleni u inozemstvu poslali su u domovinu više od 4,8 milijardi eura. Riječ je o iznosu koji nadmašuje godišnje prihode pojedinih izvoznih sektora te ima izravan učinak na osobnu potrošnju, tržište nekretnina i stabilnost platne bilance.
Struktura tih doznaka jasno pokazuje geografiju hrvatske radne migracije. Njemačka je i dalje apsolutno dominantan izvor novca, s ukupno 1,83 milijarde eura poslanih u Hrvatsku. Iza nje slijede Irska s gotovo 518 milijuna eura, Nizozemska s oko 473 milijuna eura, Austrija s 371 milijunom eura te Slovenija s 243,6 milijuna eura. Ovi podaci potvrđuju da je zapadna i sjeverna Europa i dalje ključno radno odredište hrvatskih građana, osobito u sektorima građevinarstva, zdravstva, logistike i usluga.
Izvor: HNB, podaci za 2025 prvih devet mjeseci
Među deset najvećih izvora doznaka nalaze se i Švicarska, Sjedinjene Američke Države, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo te Bosna i Hercegovina, dok manji, ali simbolički važni iznosi stižu i iz udaljenijih zemalja poput Kanade, Singapura i Rusije. Takva disperzija uplata jasno ukazuje na globalni karakter hrvatske dijaspore i dugoročnu ukorijenjenost ekonomskih veza između iseljeništva i matične zemlje.
Novac koji izlazi iz Hrvatske: nova slika tržišta rada
Istodobno s rekordnim priljevima iz inozemstva, Hrvatska se sve snažnije profilira i kao zemlja iz koje novac odlazi prema inozemstvu, ponajprije kroz zarade stranih radnika. U prvih devet mjeseci 2025. godine iz Hrvatske je prema drugim državama prebačeno gotovo 1,576 milijardi eura, što predstavlja povijesno visok iznos i jasan pokazatelj strukturnih promjena na domaćem tržištu rada.
Najveći dio tog novca završio je u Bosni i Hercegovini, ukupno 326,6 milijuna eura, što čini oko petine svih odljevnih doznaka. Slijede Nepal s 221,8 milijuna eura te Srbija s 180,8 milijuna eura, a značajni iznosi poslani su i na Filipine, u Indiju, Sjevernu Makedoniju, Ukrajinu, Kosovo, Uzbekistan i Egipat. Ova distribucija vrlo vjerno odražava strukturu stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj, osobito u građevinarstvu, turizmu, industriji i logistici.
Podaci Ministarstvo unutarnjih poslova dodatno potvrđuju taj trend. Do kraja studenog 2025. godine stranim državljanima izdano je više od 160.000 radnih i boravišnih dozvola, pri čemu su najbrojniji radnici dolazili iz Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Filipina i Indije. Financijski tokovi koji proizlaze iz njihove zarade prirodna su posljedica tog procesa i dio su šireg globalnog obrasca migracija rada.
Izvor podataka: HNB, iznosi po zemljama primateljima uključuju Bosnu i Hercegovinu (326,6 mil. EUR), Nepal (221,8), Srbiju (180,8), Filipine (136,8), Indiju (114,5), Sjevernu Makedoniju (82,1), Ukrajinu (58,3), Kosovo (51,1), Uzbekistan (45,7) i Egipat (36,4), izraženo u milijunima EUR
Kada se usporede ovi tokovi, Hrvatska i dalje ostvaruje snažan neto priljev novca iz inozemstva, budući da doznake hrvatskih iseljenika višestruko nadmašuju iznose koje strani radnici šalju iz zemlje. Međutim, rast odljevnih doznaka jasno pokazuje da se uloga Hrvatske mijenja: od zemlje emigracije prema složenijem modelu u kojem istodobno sudjeluje u obje strane globalnog migracijskog ciklusa.
U ekonomskom smislu, doznake iz dijaspore i dalje amortiziraju demografske gubitke i slabosti domaće proizvodnje, dok zarade stranih radnika omogućuju funkcioniranje ključnih sektora koji bez uvoza radne snage više ne bi mogli opstati. Dugoročno, međutim, ovaj odnos otvara pitanja održivosti modela rasta, integracije stranih radnika i ovisnosti gospodarstva o vanjskim izvorima radne snage i kapitala. Upravo u tom prostoru između priljeva i odljeva oblikuje se nova ekonomska i društvena stvarnost Hrvatske.
...
Tekst i grafika: Vidmir Raič
Foto naslovnice: Petar Kolovrat