Najnoviji podaci o nezaposlenosti koje je objavio Eurostat za rujan 2025. potvrđuju da se Hrvatska i dalje nalazi u skupini država članica s relativno stabilnim tržištem rada. Stopa nezaposlenosti od 4,7 posto, koju bilježi Hrvatska, niža je od prosjeka Europske unije koji iznosi 6 posto, čime se zemlja svrstava uz bok Irskoj i u društvo država koje su u posljednjih nekoliko godina uspjele održati povoljna kretanja zaposlenosti unatoč gospodarskim neizvjesnostima i rastu kamatnih stopa.
Najniže stope nezaposlenosti u Uniji i dalje se bilježe u zemljama s čvrstim industrijskim i izvoznim temeljima. Malta i Češka predvode s tek 3 posto nezaposlenih, odmah iza slijede Slovenija s 3,1 posto, Poljska s 3,2 posto i Bugarska s 3,5 posto. Njemačka, kao najveće europsko gospodarstvo, drži stabilnu razinu od 3,9 posto, dok Nizozemska i Mađarska bilježe 4,0, odnosno 4,5 posto. Ovi podaci potvrđuju da srednjoeuropske i sjeverozapadne članice EU-a, s razvijenim tržištem rada i jakim sustavima strukovnog obrazovanja, i dalje imaju najmanju stopu nezaposlenosti u Uniji.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se države koje već godinama pokušavaju smanjiti dugotrajnu nezaposlenost, posebice među mladima. Španjolska s 10,5 posto i dalje ima najveći problem u Uniji, a slijede je Finska s 9,6, Švedska s 8,7, Grčka s 8,2 te Francuska sa 7,6 posto nezaposlenih. U tim zemljama strukturalne promjene na tržištu rada, visoka razina socijalnih davanja i spora prilagodba radne snage novim tehnološkim i gospodarskim obrascima i dalje otežavaju pad nezaposlenosti.
Za Hrvatsku ovi rezultati predstavljaju važan pokazatelj otpornosti tržišta rada u razdoblju nakon pandemije i snažnog rasta plaća koji su potaknuli unutarnju potražnju. Iako se i dalje suočava s izraženim demografskim izazovima i nedostatkom radne snage u pojedinim sektorima, hrvatsko gospodarstvo pokazuje da uspijeva održati ravnotežu između zaposlenosti i rasta troškova rada.
U kontekstu europskih kretanja, podaci za rujan 2025. potvrđuju nastavak trenda umjerene stabilnosti tržišta rada u Europskoj uniji, unatoč geopolitičkim napetostima i rastu troškova života. U većini članica, stopa nezaposlenosti ostaje blizu povijesnih minimuma, što ukazuje na dugoročni oporavak nakon globalne krize i na to da europska tržišta rada, barem zasad, uspješno odolijevaju makroekonomskim pritiscima.
Trendovi nezaposlenosti u Hrvatskoj – od 20 do 7 posto
Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća Hrvatska je bilježila izrazito visoku stopu nezaposlenosti, koja je u pojedinim godinama dosezala i do 20 posto. Taj je fenomen bio posljedica višestrukih strukturnih i političkih okolnosti: tranzicije iz planskog u tržišno gospodarstvo, ratnih razaranja, gubitka tržišta bivše Jugoslavije i procesa privatizacije koji je pratio masovno gašenje industrijskih pogona. U tom razdoblju tržište rada bilo je obilježeno visokom dugotrajnom nezaposlenošću, niskom mobilnošću radne snage i nedostatkom aktivnih mjera zapošljavanja.
Početkom 2000-ih započinje postupan pad nezaposlenosti, potaknut ulaskom stranog kapitala, razvojem uslužnog sektora i infrastrukturnim ulaganjima. U godinama pred ulazak u Europsku uniju 2013., stopa nezaposlenosti kretala se između 13 i 17 posto, no gospodarska kriza 2008. i njezine posljedice ponovno su privremeno pogoršale stanje. Ključni preokret dogodio se nakon 2015. godine, kada su u kombinaciji s gospodarskim oporavkom, rastom izvoza i turizma te sve većom mobilnošću radne snage u EU, stope nezaposlenosti počele snažno padati.
Od 2016. nadalje Hrvatska bilježi kontinuirani trend smanjenja broja nezaposlenih, uz sve izraženiji problem suprotnog tipa – nedostatka radne snage. Demografski pad i iseljavanje mladih u druge članice Europske unije dodatno su utjecali na smanjenje broja radno sposobnih stanovnika, što se, paradoksalno, odrazilo i na formalno povoljnije stope nezaposlenosti. Danas, s oko 4,7 posto nezaposlenih, Hrvatska se nalazi ispod prosjeka Europske unije, no iza tog podatka stoji i činjenica da domaće tržište rada sve više ovisi o uvozu radne snage i o novim oblicima zapošljavanja koji odražavaju promijenjenu strukturu gospodarstva.
...
Tekst i fotografije: Petar Kolovrat
Grafika: Vidmir Raič