Ivan Meštrović smatra se najvećim hrvatskim kiparom zbog svoje impresivne umjetničke ostavštine, tehničke virtuoznosti i dubokog kulturnog značaja njegovih djela. Njegov je opus neizmjerno bogat i obuhvaća niz monumentalnih skulptura, spomenika i portreta koji su obilježili ne samo hrvatsku već i svjetsku umjetnost.
Meštrović u MoMA-i 1947. godine
Međunarodni uspjeh i priznatost je ono što čini distinkciju između Meštovića i večine hrvatskih kipara. On je bio prvi živući kipar koji je dobio samostalnu izložbu u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) 1947. godine. Da, to mnogi Hrvati ne znaju, ali Ivan Meštrović bio je prvi kipar u povijesti kojemu je, kao živućem umjetniku, posvećena samostalna izložba u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku, a ta se izložba održala 1947. godine.
Izložba u MoMA-i prikazala je širok spektar Meštrovićevih radova, uključujući skulpture, crteže, reljefe i modele, te je bila usmjerena na prikazivanje njegove tehničke vještine, umjetničke raznolikosti i emotivne snage njegovih djela. Fokus je bio na njegovoj posvećenosti ljudskoj figuri i religijskim temama, po čemu je i bio prepoznat u svijetu. Izložba je prikazala Meštrovićeva najpoznatija djela, uključujući reljefe i kipove, od klasično inspiriranih prikaza do modernističkih formi.
Meštrović je već tada bio priznat kao veliki umjetnik u Europi, ali ta mu je izložba otvorila vrata američkoj publici i dodatno učvrstila njegov ugled na globalnoj razini. Povećala je njegov utjecaj u Americi, gdje je Meštrović živio i radio tijekom dijela svoje karijere, nakon što je emigrirao iz Europe zbog političkih razloga. Izložba u MoMA-i također je potvrdila status Meštrovića kao ključne figure u modernoj skulpturi 20. stoljeća.
Osim što je obilježila povijest muzeja, ova je izložba naglasila Meštrovićevu sposobnost da kombinira europsku tradiciju kiparstva s modernim pristupom, što je MoMA željela istaknuti u kontekstu tadašnjeg poslijeratnog kulturnog ozračja.
Meštrovićeve su izložbe i djela naišla na odjek širom svijeta, počevši još od njegove bečke izložbe a izlagao je u Parizu, Londonu, Rimu i mnogim drugim velikim kulturnim centrima. Priznanje koje je stekao na međunarodnoj razini bilo je neusporedivo za jednog umjetnika iz Hrvatske u to doba.
Bečka izložba 1912.. - Kosovski ciklus i nacionalni mitovi
New York je značio osvajanje svijeta, no Meštrović je pokorio Europu još prije Prvog svjetskog rata.
Izložba Ivana Meštrovića u Beču 1912. godine, održana u sklopu prestižne secesijske galerije (Secession), bila je prijelomni trenutak za njega i hrvatsku umjetnost uopće. Ovo događanje bilo je ključno iz nekoliko razloga. Naime, priznanje u europskoj kulturnoj prijestolnici, u Beču koji tada je bio jedan od glavnih centara umjetnosti i kulture u Europi. Priznanje i mogućnost izlaganja u secesijskoj galeriji predstavljali su veliki uspjeh za umjetnika iz Hrvatske i otvorili mu vrata međunarodnom priznanju. Ta je izložba snažno potvrdila njegovu poziciju na europskoj umjetničkoj sceni.
Meštrović predstavlja ciklus "Vidovdanski hram" (ili "Kosovski ciklus") s temama inspiriranim srpskim eposom o Kosovskom boju, ali i širim slavenskim mitovima i povijesnim temama. Ovaj ciklus simbolizirao je i izražavao zajedničke slavenske težnje i identitet, u razdoblju kada su narodi Balkana težili oslobađanju od Austro-Ugarske. Time je izložba postala ne samo umjetnički, već i politički i kulturni događaj.
U međuvremenu, propala je Autrougarska i stvorena SHS, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Slijedi nacionalna i kulturna afirmacija. To je doba ubrzanog procesa formiranja nacija koje su činile tadašnju jugoslavensku tvorbu SHS, koja je kasnije postala Jugoslavija, ali ništa nije bilo riješeno. Reakcija kritike i javnosti: Meštrovićeva djela izazvala su veliki interes, ali i kontroverze zbog njihove ekspresivnosti i monumentalnog karaktera. Kritičari i publika prepoznali su u njima snažan emotivni naboj i umjetnički izraz koji je bio neuobičajen u tadašnjoj europskoj skulpturi. Meštrovićev stil, koji je spajao elemente moderne skulpture, ekspresionizma i secesije s nacionalnim motivima, bio je izuzetno inovativan i svjež.
Nakon uspjeha u Beču, Meštrović je izlagao na Venecijanskom bijenalu i u drugim važnim europskim gradovima, čime se etablirao kao međunarodno priznati umjetnik. Izložba mu je omogućila suradnju s brojnim umjetnicima i kulturnim djelatnicima toga vremena te je postavila temelje za njegovu kasniju karijeru u Europi i Americi.
Ekspresivnost monumentalnog izričaja
Bečka izložba 1912. bila je stoga prekretnica za Meštrovića jer mu je osigurala međunarodnu prepoznatljivost i učvrstila njegov status kao jednog od najvažnijih umjetnika s ovih prostora, što je imalo dugotrajan utjecaj na njegovu karijeru i daljnji razvoj moderne hrvatske umjetnosti.
I danas su impresivne skulpture s nacionalnim motivima. Meštrović je svojim djelima ovjekovječio likove i motive iz hrvatske povijesti i kulture, poput skulptura Grgura Ninskog i Kralja Tomislava. Njegove monumentalne skulpture nalaze se diljem Hrvatske (i šire), a simboliziraju kulturni i povijesni identitet naroda.
Meštrović je majstor u obradi materijala. On je bio nevjerojatno vješt u radu s različitim materijalima, uključujući kamen, broncu i drvo. Njegova tehnika i umjetnička preciznost čine njegove skulpture trajnim svjedočanstvom njegovog majstorstva. Jedan od najpoznatijih primjera njegove tehnike je ciklus reljefa “Povijest Hrvata” u kojem je prikazao scene iz hrvatskog povijesnog života.
Svojim radom i djelom nedvojbeno je da je Meštrović imao velik utjecaj na druge umjetnike i na likovnu kulturu Hrvatske. Meštrović je bio u središtu modernističkih umjetničkih krugova svog vremena te je utjecao na generacije umjetnika. Bio je i pedagog te je ostavio nasljeđe u obrazovanju kipara i slikara.
Meštrovićev posjeduje umjetnički stil koji spaja različite utjecaje. Njegov rad kombinira elemente secesije, klasicizma i ekspresionizma, stvarajući jedinstven stil koji je blisko povezan s identitetom Hrvatske. Kroz snažnu ekspresivnost, jednostavne linije i monumentalne forme, uspijevao je prenijeti emotivnu i simboličku snagu svojih tema.
Meštrović je ostavio trajan pečat na umjetničku baštinu Hrvatske i smatra se simbolom nacionalne umjetnosti, a njegova djela i danas su nezaobilazni dijelovi kulturne baštine i nacionalnog ideniteta.
Autor. Petar Kolovrat
Fotografije: Spomen galerija Ivana Meštrovića Vrpolje