Snimka 2010. na kojoj se Jeffrey Epstein poziva na "prava prema Petom, Šestom i 14. amandmanu" kad su ga pitali je li ikada "bio u društvu s Donaldom Trumpom u prisustvu djevojaka mlađih od 18 godina" postala je viralna na X-u, gdje je pregledana više milijuna puta.
Riječ je o Epsteinovom svjedočenju 2010. u sklopu građanske parnice koju je protiv njega pokrenula jedna od navodnih maloljetnih žrtava. Epstein je tada ispitivan o svom osobnom odnosu s Donaldom Trumpom i o tome je li se s njim družio u prisustvu djevojaka mlađih od 18 godina.
Na pitanje odvjetnika je li ikad imao osobni odnos s Trumpom, Epstein je odgovorio da jesu "društveno kontaktirali", no kada su uslijedila pitanja o mogućem prisustvu maloljetnica, pozvao se na prava iz Petog, Šestog i 14. amandmana američkog Ustava i odbio odgovoriti.
Građanski, ne kazneni postupak
Ova izjava dio je pravnog postupka u kojem su navodne žrtve seksualne trgovine i zlostavljanja tražile naknadu štete. Ispitivanje je proveo odvjetnik koji je zastupao jednu od Epsteinovih žrtava, u pokušaju da se dokumentira Epsteinovo ponašanje i njegove veze s moćnim osobama.
Premda se nije radilo o kaznenom suđenju, Epsteinovo pozivanje na ustavna prava — posebno ono protiv samoinkriminacije zajamčeno Petim amandmanom — u ovakvom kontekstu dodatno je rasplamsalo javni interes i nagađanja o prirodi njegovih odnosa s političkim i društvenim elitama.
Epstein je 2008. osuđen zbog navođenja maloljetnica na prostituciju, a uhićen je ponovno 2019. zbog optužbi za trgovinu desecima maloljetnih djevojaka. Pronađen je mrtav u zatvorskoj ćeliji u kolovozu iste godine. Vlasti su zaključile da se radi o samoubojstvu.
U siječnju 2024. objavljeni su zapisi letova koji pokazuju da je Donald Trump više puta letio Epsteinovim privatnim avionima. Snimka iz 2010. dobila je novi zamah u srpnju 2025. kad su je podijelili brojni mediji i komentatori, osobito u kontekstu sve većeg političkog pritiska da se objave tzv. Epsteinovi spisi.
U izjavi za New York Magazine iz 2002., Trump je za Epsteina rekao: "Zabavno je biti s njim. Čak se kaže da voli lijepe žene jednako kao i ja, a mnoge su s mlađe strane." U intervjuu 2019. rekao je da mu Epstein "nije bio drag" i da se s njim nije čuo petnaest godina zbog "svađe".
Zašto je to važno?
The Wall Street Journal je objavio da je glavna državna odvjetnica Pam Bondi u svibnju obavijestila američkog predsjednika Donalda Trumpa da se njegovo ime "više puta" spominje u tzv. Epsteinovim spisima, dokumentima Ministarstva pravosuđa vezanim uz osuđenog seksualnog prijestupnika. Glasnogovornik Bijele kuće Steven Cheung izvješće je nazvao "još jednom lažnom viješću".
Predsjednik Trump je pod sve većim pritiskom dijela vlastite Make America Great Again (MAGA) baze otkako je Ministarstvo pravosuđa početkom srpnja objavilo dopis u kojem se navodi da "Epstein nije imao inkriminirajući popis klijenata" te da je počinio samoubojstvo u zatvorskoj ćeliji u kolovozu 2019.
Teoretičari zavjera dugo tvrde da je Epstein ubijen kako bi se zaštitili moćni pojedinci s navodnog popisa klijenata. U rujnu 2024. Trump je u razgovoru s Lexom Fridmanom izjavio da "ne bi imao ništa protiv" objave dodatnih informacija o slučaju ako pobijedi na predsjedničkim izborima u studenom.
Epsteinova afera i utjecaj na MAGA pokret te aktualnu američku političku scenu
Epsteinova smrt 2019. nije zatvorila vrata pitanja — otvorila ih je još više. Iako službeni pravni postupci nisu obuhvatili Donalda Trumpa, sam spomen njegovih veza s Epsteinom duboko je utjecao na javni diskurs u Sjedinjenim Državama, osobito unutar MAGA pokreta ("Make America Great Again"), koji predstavlja Trumpovu političku bazu.
Za mnoge Trumpove pristaše, svaka poveznica s Epsteinom percipira se kao dio šireg "deep state" narativa, u kojem se vjeruje da je Trump zapravo borac protiv elite koja je štitila pedofile, bankare, hollywoodske moćnike i političke protivnike. U tom kontekstu, Epsteinova smrt – koju mnogi unutar MAGA sfere smatraju prikrivenim ubojstvom – postaje argument protiv establišmenta, a Trump paradoksalno postaje figura "čistog outsidera", iako je godinama bio dijelom iste elite.
No, za širi dio američke javnosti, posebice neovisne birače, pitanje Epsteinovih kontakata i Trumpovih javnih i privatnih odnosa s njim i dalje je neugodno. U vrijeme kada se Trump ponovno kandidira za predsjednika (2024. i dalje), sve veća medijska pažnja prema njegovoj prošlosti – uključujući i prijateljstva s kompromitiranim osobama poput Epsteina – ponovno stavlja pod povećalo pitanje karaktera, moralnosti i političke odgovornosti.
Danas, u 2025., Trumpov MAGA pokret i dalje ima snažan utjecaj na desnicu. Tema Epsteina u tom kontekstu ne nestaje, već se preklapa s raznim teorijama – od QAnona do antivladinih pokreta – koji smatraju da je upravo Epstein bio simbol truleži protiv koje se Trump "navodno" borio. Taj paradoks – da čovjek blizak Epsteinu postane simbol borbe protiv njega – ostaje jedno od najkontroverznijih poglavlja suvremene američke politike.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: AI generirano ChatGPT 4.0, obrada Vidmir Raič