Bliski istok je geografski, kulturni politički pojam koji obuhvaća područje jugozapadne Azije i sjeveroistočne Afrike, uključujući zemlje koje se nalaze na važnim raskrižjima između Azije, Afrike i Europe. Ova regija ima bogatu povijest te važan strateški, politički i ekonomski značaj zbog svog položaja i prirodnih resursa, posebice nafte i plina.
Bliski Istok obuhvaća Tursku, Iran, Irak, Siriju, Jordan, Libanon, Izrael, Palestinske teritorije, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt, Oman, Bahrein, Katar i Jemen. Egipat se često također uključuje u pojam Bliskog istoka iako se nalazi u sjeveroistočnoj Africi.
Bliski istok karakterizira kulturna i religijska raznolikost, teška povijest i viševjekovni sukobi. Bliski istok je dom mnogih civilizacija i religija, uključujući islam, kršćanstvo i judaizam. Regija ima bogato kulturno naslijeđe, kao i složenu etničku raznolikost (Arapi, Perzijanci, Turci, Kurdi, Židovi i drugi narodi).
Bliski istok posjeduje najveće svjetske rezerve nafte i prirodnog plina, što mu daje izniman značaj u globalnoj ekonomiji i geopolitici. Zbog svog strateškog položaja i resursa, Bliski istok je često bio središte političkih napetosti i sukoba, uključujući kolonijalizam, hladnoratovsko suparništvo i moderne geopolitičke konflikte, poput izraelsko-palestinskog sukoba, građanskog rata u Siriji te rivalstva između Irana i Saudijske Arabije.
Zemlje Bliskog istoka imaju različite ekonomske sustave. Neke zemlje, poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, imaju snažne ekonomije temeljene na izvozu nafte, dok su druge, poput Sirije i Jemena, pogođene ratom i ekonomskim izazovima.
Bliski istok je regija s dubokom poviješću i ključnim utjecajem na globalnu politiku i ekonomiju, ali i područje u kojem se prepliću brojne kulturne, vjerske i političke dinamike.
Globalna sigurnosna prijetnja
Sukob između Izraela i Irana mogao bi imati dalekosežne posljedice za Bliski istok, ali i šire. Nekoliko je ključnih mogućnosti koje bi takav sukob mogao donijeti. Događanja posljednjih tjedana i dana, iranski napad na Izreal i izraelski odgovor Iranu nužno vodi eskalaciji regionalnih sukoba. Izrael i Iran imaju snažan utjecaj na različite političke vojne i sigurnosne čimbenike u regiji. Sukob između njih vjerojatno bi uključio i njihove saveznike, primjerice libanonski Hezbollah, palestinske grupe kao što su Hamas i Islamski džihad, te proiranske milicije u Siriji i Iraku. Ove skupine bi se mogle aktivirati i proširiti sukob na susjedne zemlje.
Rat na Bliskom istoku svijetu donosi ekonomsku nestabilnost. Ako bi došlo do ozbiljnih sukoba u Perzijskom zaljevu, mogli bi biti ugroženi ključni energetski koridori. To bi prouzročilo rast cijena nafte i plina na globalnom tržištu, što bi pogodilo ekonomije širom svijeta. Također bi doveo do prekida u opskrbi energijom, što bi imalo ozbiljan utjecaj na industrijske i energetske sektore svih zemalja globalizirane ekonomije.
Riječ je, dakle, o globalnoj sigurnosnoj prijetnji, jer bliskoistočni sukob neumitno ima gglobalne implikacije. Velike sile svjeta poput SAD-a, Rusije i Kine, bilo direktno kroz vojne akcije, ili indirektno kroz potporu različitim stranama sudjeluju u njemu. To bi moglo izazvati ozbiljnu nestabilnost na globalnoj razini i čak dovesti do proxy rata, gdje bi se veće sile natjecale za utjecaj.
Možemo očekivati i humanitarnu krizu. Rat Irana i Izrela bi doveo do velikog broja civilnih žrtava i valova izbjeglica. Ljudi iz Irana, Libanona, Sirije i drugih pogođenih područja bili bi prisiljeni napustiti domove, što bi stvorilo pritisak na susjedne zemlje i međunarodne organizacije.
U razmatranju tog sukoba poput teške sjene nad svijetom nadvila se nuklearna prijetnja. Iran razvija svoj nuklearni program, što je uzrok velikih napetosti s Izraelom. Iako Izrael nije službeno priznao posjedovanje nuklearnog oružja, široko se smatra da ga posjeduje. U slučaju eskalacije sukoba, prijetnja korištenja nuklearnog oružja mogla bi narasti, što bi imalo katastrofalne posljedice za regiju.
Osim što su razmijenili raketne udare i djelovanje vojnim dronovima. Iran i Izrael već su uključeni u stalni cyber rat. Sukob bi vjerojatno doveo do eskalacije cyber napada na ključne infrastrukture, poput energetskih mreža, financijskih sustava i komunikacija, i unutar regije i globalno.
Došlo je do erozija diplomatskih napora i mirovnih inicijativa. Sukob je oslabio diplomatske napore na Bliskom istoku, uključujući mirovne pregovore između Izraela i palestinskih vlasti te pregovore o iranskom nuklearnom sporazumu (JCPOA).
Sukob Izreala i Irana imao razoran potencijal, ne samo za Bliski istok nego i za svjetsku stabilnost i ekonomiju.
Autor: Petar Kolovrat
ilustracija: Freepik.com, https://www.freepik.com/