Pozicioniranje hrvatske putovnice na sedmo mjesto globalne ljestvice snage putovnica predstavlja više od puke statističke činjenice ili zanimljivosti za putnike. Riječ je o snažnom pokazatelju međunarodne integriranosti države, kvalitete njezinih diplomatskih odnosa i razine povjerenja koje uživa u globalnom sustavu mobilnosti. Najnovije ažuriranje Henley Passport Index-a iz prosinca potvrđuje da je Hrvatska ušla u sam vrh zemalja čiji građani imaju jednu od najvećih sloboda kretanja na svijetu.
Indeks se temelji na podacima koje prikuplja International Air Transport Association, a dodatno ih verificira i ažurira istraživački tim tvrtke Henley & Partners. Metodologija je pritom izrazito stroga i kvantitativna. Svako odredište nosi jedan bod ako je dostupno bez vize ili uz vizu po dolasku, bez ikakvog vrednovanja ekonomskih, sigurnosnih ili političkih pokazatelja. Upravo ta metodološka “hladnoća” daje indeksu težinu i međunarodnu relevantnost.
Hrvatska u elitnom društvu globalne mobilnosti
S ukupno 184 boda Hrvatska dijeli sedmo mjesto s državama poput Australije, Ujedinjenog Kraljevstva, Češke, Estonije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok je Kanada smještena odmah ispod, na osmom mjestu. Usporedbe radi, Sjedinjene Američke Države nalaze se tek na jedanaestom mjestu s 180 bodova, što dodatno relativizira tradicionalnu percepciju globalne moći u kontekstu slobode kretanja građana.
Na samom vrhu ljestvice ostaje Singapur s 193 boda, već godinama sinonim za gotovo potpunu globalnu mobilnost, zahvaljujući iznimno razvijenoj diplomatskoj mreži i stabilnim međunarodnim odnosima. Slijede Južna Koreja i Japan, dok četvrto do šesto mjesto zauzima skupina od čak 21 europske zemlje zajedno s Novim Zelandom, što dodatno naglašava snagu europskog putnog režima u globalnom kontekstu.
U regionalnom okruženju Hrvatska se nalazi vrlo visoko. Slovenija i Mađarska imaju tek jedan bod više i dijele šesto mjesto, dok su Srbija, Crna Gora te Bosna i Hercegovina znatno niže pozicionirane, s osjetno manjim brojem bezviznih destinacija. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Afganistan, Jemen, Irak i Sirija, države čiji građani imaju minimalnu međunarodnu mobilnost, što jasno ilustrira kako snaga putovnice reflektira političku stabilnost i međunarodnu prihvaćenost države.
Dugoročni uzlazni trend hrvatske putovnice
Povijesna perspektiva jasno pokazuje da današnja pozicija Hrvatske nije rezultat slučajnosti, već dugotrajnog i konzistentnog procesa međunarodne integracije. Kada je Henleyjev indeks počeo s objavama 2006. godine, hrvatska putovnica bila je smještena u donjem dijelu ljestvice, a hrvatski građani imali su znatno ograničeniju slobodu putovanja.
U razdoblju prije ulaska u Europska unija 2013. godine Hrvatska se uglavnom kretala između 35. i 40. mjesta. Pristupanje Uniji pokazalo se kao ključna prekretnica jer je otvorilo vrata nizu novih bezviznih aranžmana, kako unutar Europe, tako i prema trećim zemljama. Već 2016. Hrvatska se popela na 24. mjesto, a 2018. dosegnula tada povijesno najbolju poziciju, 16. mjesto, s pristupom 169 destinacija.
Pandemijsko razdoblje donijelo je stagnaciju, ali ne i ozbiljan pad. Pravi kvalitativni iskorak uslijedio je početkom 2023. godine ulaskom u Schengen Area i eurozonu. Time je Hrvatska dodatno učvrstila status pouzdane i potpuno integrirane članice europskog političkog i sigurnosnog prostora. Rezultat toga bio je ulazak među 15 najjačih putovnica 2024. godine, a potom i ulazak u prvih deset 2025., s povijesno najvišim sedmim mjestom.
Šire značenje indeksa za državu i građane
Henley Passport Index danas se koristi daleko izvan turističkog ili medijskog konteksta. Njegove podatke analiziraju vlade i diplomati kako bi procjenjivali uspješnost vanjske politike, međunarodne organizacije za mjerenje globalne mobilnosti, ali i investitori, konzultanti te poslovni sektor. Za pojedince, osobito poslovne ljude i međunarodno mobilne radnike, snaga putovnice ima izravne operativne i financijske implikacije.
Važno je pritom naglasiti da indeks ne mjeri životni standard, razinu plaća ili kvalitetu javnih usluga. On mjeri isključivo slobodu kretanja, ali upravo ta sloboda postaje sve važniji oblik političkog i ekonomskog kapitala u globaliziranom svijetu. U tom smislu, snaga hrvatske putovnice predstavlja sažeti pokazatelj koliko je Hrvatska danas povezana sa svijetom i koliko joj druge države vjeruju.
Sedmo mjesto na globalnoj ljestvici stoga nije samo diplomatski uspjeh, nego i potvrda dugoročnog strateškog smjera zemlje. Hrvatska se od periferne europske države u relativno kratkom vremenu transformirala u punopravnog i pouzdanog aktera međunarodnog poretka, čiji građani danas uživaju jednu od najvećih sloboda kretanja na svijetu.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: Vidmir Raič