Hrvatska može biti mirna po pitanju količine plina i cijene
Europa je na rubu energetske krize zbog rasta cijena plina i skorog isteka ugovora o plinovodu koji prolazi kroz Ukrajinu. Očekuje li se rast cijena plina i kakav je položaj Hrvatske?
O tome su u emisiji "Studio 4" govorili Dalibor Mikulić, energetski međunarodni konzultant i Ivica Jakić, energetski stručnjak.
Ima li Hrvatska perspektive po pitanju razvoja i ulaganja u vodikovu energiju?
Na pitanje koje su poruke konferencije u organizaciji Njemačke gospodarske komore na kojoj se govorilo o tome kada će doći do zajedničkog europskog tržišta za kupnju energije, energetski stručnjak Ivica Jakić kazao je da je potrebno dobro upravljati situacijom da bi se definirale količine plina i zelenog vodika koje su potrebne.
- Proizvodnju treba diversificirati, da bude ne samo u Europi, već se stavlja temeljni naglasak na Južnu Ameriku, a pogotovo Brazil i Argentinu. A s druge strane, treba definirati zajedničku platformu na kojoj će se određivati cijene vodika i plina, rekao je.
Jakić smatra da Hrvatska ima perspektivu po pitanju razvoja i ulaganja u vodikovu energiju te spominje da se već počinju raditi ugovori s potencijalnim proizvođačima vodika u Hrvatskoj za izvoz vodika u inozemstvo.
- Samo naši susjedi u Austriji trebaju već sada 10.000 tona vodika. To otvara perspektivu za velike proizvođače vodika u Hrvatskoj, da ga mogu plasirati odmah po skoro definiranim cijenama koje su dosta dobre, kazao je.
Napomenuo je da Hrvatska mora "jako brzo raditi na regulativi, dobivanju dozvola i puštanju takvih pogona u rad".
- Nažalost, dosta to ide sporo u odnosu na velike kapacitete koji se traže, a državna uprava nije u stanju odobriti tolike dokumente, dodao je.
Dalibor Mikulić, Ivica Jakić i Petar Vlahov
Rast cijena i bojazan za količine plina u EU
Je li realan strah Europe od rasta cijena plina koja je već sada dosegla 49 eura po megavat satu? Cijene su porasle skoro 40% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Postoji li bojazan za količine plina koje bi mogle biti dostupne građanima EU?
- Ne vidim opasnost niti strah da neće biti dovoljnih količina plina, rekao je Dalibor Mikulić, energetski međunarodni konzultant.
- Ono što se dogodilo u studenom je povećanje potražnje plina za 13%. Dogodilo se da vjetroelektrane nisu proizvodile očekivanu količinu struje. Sve druge termoelektrane i proizvođači su morali koristiti plin. To su trgovci osjetili i iskoristili ovu priliku da malo podignu cijene, pojasnio je.
Ustvrdio je da se cijene mogu korigirati unutar dva tjedna koliko treba LNG brodovima da dođu ponovo u ravnotežu, te dodao da ne očekuje veće cijene.
Uvoz ruskog plina u EU pao s 40 na 9 %
EU se odrekla jeftinog ruskog plina zbog Putinove invazije na Ukrajinu. S 40% udjela ruskog plina u industriji EU, sada koriste simboličnih 9% ruskoga plina. Njemačko gospodarstvo zbog toga trpi velike posljedice.
- Reakcija EU je bila izvanredna. Napravili su se novi dobavni pravci, novi LNG terminali, tako da se ovisnost o ruskom plinu nadomjestila norveškim, britanskim, alžirskim, katarskim, nešto iz Azerbejdžana, ali naravno i američkim, kazao je Mikulić.
- Ono što je problem kod Njemačke je da su taj osnovni izvor energije, nuklearke su ugasili, solarne i vjetroelektrane su su napravili, međutim skladištenje te proizvedene energije još nije u Njemačkoj adekvatno riješeno, tako da se događaju ovakve stvari, dodao je.
Jakić: Hrvatska može biti mirna po pitanju količina plina i cijene
Hrvatska je u boljem položaju u odnosu na EU kad je riječ o zalihama plina i cijeni po kojoj smo napunili spomenuta naša plinska skladišta. Hoće li nam to biti dovoljno za ovu sezonu grijanja da nećemo trebati uzimati nove količine?
- Hrvatska može biti mirna po pitanju dobavnih pravaca plina, odnosno imamo ga dostatno, ali isto tako i po pitanju cijene jer neće se reflektirati na hrvatskom tržištu ova poskupljenja koja su u Europi, rekao je Jakić.
Spomenuo je da je Vlada RH odobrila tvrtki iz Kanade, koja je napravila drugu bušačku garnituru koja je u Kutini, od koje se očekuje velika količina plina, oko 400-500 milijuna kubičnih metara da bi išlo prema hrvatskom tržištu. Osim toga, veliki iskorak je da je taj ugovor napravljen da 50% plina ostaje u Hrvatskoj, a 50% se stavlja na tržištu.
- Ta tvrtka Vermilion je isto pustila u pogon jednu bušotinu plina koja se nalazi blizu Kutine, Babine grede, tako se dobila količina plina koja već sada ulazi u plinski sustav Hrvatske, koja se povećala nekih 200 milijuna, kazao je.
EU i američki plin
Treba li očekivati da nakon prestanka dovoda ruskog plina, Amerikanci ucijene EU da moraju kupovati američki ukapljeni plin, koliko god to koštalo i hoće li to biti možda dio trgovinskih pregovora sa SAD-om?
- Ta mogućnost postoji. Predsjednik Trump ima svoju logiku, buši što je moguće više, daj plina i nafte na tržište, ali opet to znači povećanje količina iz Amerike, slijedi onda i niža cijena koja će biti prema Europi, rekao je Jakić.
Napomenuo je da se u okruženju Hrvatske, u Grčkoj, otvara veliki LNG terminal, Albanija otvara svoj LNG terminal.
- Dobavni pravci plina će dolaziti sa strane Amerike preko ovih pravaca, ali tu se isto mora računati na Saudijsku Arabiju, Alžir, i države koje su u mediteranskom okruženju, koje svoj plin mogu davati u Europu, dodao je.
Dalibor Mikulić, energetski međunarodni konzultant
Mikulić: Moramo imati više izvora i dobavnih pravaca
Austrija je zadnja europska zemlja koja se odrekla ruskog plina. Ukrajina početkom iduće godine neće više, po svim najavama, transportirati ruski plin za Europu. Europa se morala okrenuti američkim energentima koji su nešto skuplji. Koliko je to ozbiljan udarac za budućnost, kad se govorim o konkurentnosti europske ekonomije?
Svaku prijetnju treba pretvoriti u svoju prednost, smatra Mikulić.
- Ono što se dogodilo sada je osvijestilo da moramo imati više izvora i dobavnih pravaca, rekao je.
- Samo povećanje kapaciteta LNG našeg terminala će i na neki način pomoći Austriji da prebrodi ovu krizu u kojoj se sada našla, kazao je.
Na pitanje očekuje li rast cijena plina za zemlje EU i odnosi li se to na Hrvatsku, Mikulić je rekao da smatra da se ne očekuje veće poskupljenje.
- Ja sam gledao procjene na TTF-u, one bi trebale u idućem tjednu pasti. U slučaju da se dogodi još malo veći nedostatak vjetra, može se očekivati, ali prema već ugovorenim iznosima i prema stanju na TTF-u, mislim da se ne očekuje veće poskupljenje, objasnio je Mikulić.
*Cijeli razgovor pogledajte u nastavku na linku:
https://vijesti.hrt.hr/gospoda...
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!
foto: screenshot HRT
video: HRT
izvor: Hrvatska radiotelevizija