U vrijeme kada se europske ekonomije suočavaju s nizom izazova – od usporavanja rasta i inflacijskih pritisaka do geopolitičkih napetosti – jedna vizualizacija ponovno je skrenula pozornost međunarodne javnosti na iznimnu poziciju Hrvatske u europskom turizmu. Prema karti koju je objavila popularna stranica World GeoDemo na društvenim mrežama, Hrvatska se izdvaja kao apsolutna turistička supersila Europske unije kada se turistički dolasci promatraju u odnosu na broj stanovnika.
Karta prikazuje godišnje dolaske turista izražene kao postotak ukupnog stanovništva pojedine zemlje. Hrvatska je na toj karti označena tamno plavom bojom s impresivnih 503 posto, što znači da na svakog stanovnika dolazi čak pet turista godišnje. Takav odnos turističkih dolazaka i populacije Hrvatsku stavlja daleko ispred velikih turističkih sila poput Španjolske, Francuske ili Grčke, koje u apsolutnim brojkama primaju više gostiju, ali u relativnom odnosu prema stanovništvu zaostaju.
Relativna snaga malih turističkih ekonomija
Ovakav pokazatelj posebno je zanimljiv jer otkriva strukturalnu posebnost manjih turističkih zemalja. Dok velike države poput Francuska ili Španjolska ostvaruju desetke milijuna dolazaka godišnje zahvaljujući velikim gradovima, kulturnoj baštini i razvijenoj infrastrukturi, njihov velik broj stanovnika relativizira taj učinak.
S druge strane, zemlje s manjim populacijama, ali snažnim turističkim sektorom, pokazuju daleko izraženiji odnos turističkog intenziteta. U tom kontekstu Hrvatska je posebno zanimljiv slučaj jer kombinira relativno malu populaciju (ispod četiri milijuna stanovnika) s iznimno snažnim međunarodnim turističkim prometom.
Prema podacima turističkih statistika, Hrvatska godišnje ostvaruje desetke milijuna turističkih dolazaka i više od stotinu milijuna noćenja, pri čemu najveći udio dolazi iz europskih zemalja poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Poljske i Češke. Takav intenzitet turističkih kretanja posebno je koncentriran na obalnom području Jadrana, gdje tijekom ljetnih mjeseci broj ljudi u pojedinim destinacijama višestruko nadmašuje broj stalnih stanovnika.
Zanimljivo je da se na ovoj karti vidi kako tradicionalne turističke velesile poput Španjolska, Francuska i Italija imaju znatno manji omjer turističkih dolazaka u odnosu na broj stanovnika.
Primjerice, Španjolska – oko 174 %, Francuska – oko 131 %, Italija – oko 110 %, Njemačka – oko 52 % i Ujedinjeno Kraljevstvo – oko 58 %
Turizam kao strukturalni stup gospodarstva
Turizam već desetljećima predstavlja jedan od ključnih stupova hrvatskog gospodarstva. Procjene pokazuju da izravni i neizravni učinci turizma sudjeluju s približno 20 posto u bruto domaćem proizvodu, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najvećom ovisnošću o turizmu u Europi.
Takva struktura gospodarstva donosi značajne koristi. Turizam generira devizne prihode, zapošljava velik broj ljudi, potiče razvoj infrastrukture i doprinosi regionalnom razvoju obalnih područja. Upravo zahvaljujući snažnoj turističkoj sezoni Hrvatska u velikoj mjeri kompenzira trgovinski deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom.
Velik dio turističke snage Hrvatske proizlazi iz njezine jadranske obale koja se proteže više od tisuću kilometara i uključuje više od tisuću otoka, otočića i hridi. Upravo je ta kombinacija prirodnih resursa, kulturne baštine i relativne blizine velikim europskim tržištima stvorila jedan od najintenzivnijih turističkih sustava na kontinentu.
Međutim, isti pokazatelj koji Hrvatsku stavlja na vrh turističke karte Europe otvara i ozbiljna razvojna pitanja. Visoka koncentracija turizma povećava osjetljivost gospodarstva na globalne šokove, klimatske promjene, epidemiološke krize ili geopolitičke nestabilnosti koje mogu naglo smanjiti turističke tokove.
Izazovi masovnog turizma
Fenomen pet turista na jednog stanovnika jasno ilustrira i pritiske koje turizam stvara na prostor, infrastrukturu i lokalne zajednice. Tijekom vrhunca sezone mnoge obalne destinacije suočavaju se s problemima prenapučenosti, rasta cijena nekretnina, opterećenja prometne infrastrukture i pritiska na okoliš.
U posljednjem desetljeću sve više se govori o potrebi prelaska s modela kvantitativnog rasta turizma na model kvalitativnog razvoja, koji bi se temeljio na većoj dodanoj vrijednosti, produljenju turističke sezone i diversifikaciji turističke ponude. U tom kontekstu sve veću ulogu dobivaju zdravstveni turizam, eno-gastronomske destinacije, kulturni turizam i održivi oblici putovanja.
Hrvatska između turističke snage i razvojne dileme
Vizualizacija koja Hrvatsku prikazuje kao turističku supersilu stoga nije samo zanimljiv statistički podatak. Ona zapravo otkriva duboku strukturalnu karakteristiku hrvatskog gospodarstva. Hrvatska je zemlja koja je uspjela izgraditi globalno prepoznatljiv turistički brend i privući iznimno velik broj međunarodnih gostiju u odnosu na svoju veličinu.
Istodobno, upravo ta činjenica otvara strateško pitanje budućeg razvoja: može li hrvatsko gospodarstvo dugoročno ostati toliko snažno oslonjeno na turizam ili će u narednim desetljećima morati razvijati snažnije industrijske, tehnološke i energetske sektore kako bi smanjilo ekonomsku ranjivost.
Ako je suditi prema brojkama s ove karte, Hrvatska je već danas jedna od najintenzivnijih turističkih destinacija u Europi. No pravi izazov neće biti privući još više turista, nego pronaći ravnotežu između turističkog uspjeha, održivog razvoja i dugoročne ekonomske stabilnosti zemlje.
Visok udio turističkih dolazaka u odnosu na broj stanovnika pokazuje koliko je turizam važan za hrvatsko gospodarstvo. Procjene pokazuju da turizam izravno i neizravno sudjeluje s približno 20 posto u BDP-u, što Hrvatsku svrstava među najturističkije ekonomije u Europi.
Međutim, isti podatak otvara i pitanje dugoročne ekonomske strukture. Zemlja koja prima pet turista na jednog stanovnika izrazito je osjetljiva na globalne šokove – pandemije, gospodarske krize ili geopolitičke nestabilnosti koje mogu naglo smanjiti turističke tokove.
Zato sve više ekonomskih analiza upozorava da će ključni izazov Hrvatske u sljedećem desetljeću biti pronalazak ravnoteže između snažnog turističkog sektora i razvoja drugih gospodarskih grana poput industrije, energetike i visokih tehnologija.
....
Tekst: Petar Kolovrat
Foto, infografika:Vidmir Raič
Karta: Facebook stranica World GeoDemo, autor @Dalmatian.Mapper, https://www.facebook.com/WorldGeoDemo