Zašto je projekt CROCODILE važan?
Projekt CROCODILE pokrenut je na europskoj razini kako bi se inteligentni transportni sustavi, odnosno ITS, počeli razvijati na usklađen način među državama, upraviteljima cesta, prometnim centrima i pružateljima prometnih informacija. U njegovoj je srži jednostavna, ali strateški važna ideja: prometni podaci moraju biti razmjenjivi preko granica, u realnom vremenu i u formatu koji svi mogu razumjeti. Upravo zato je za razmjenu podataka i informacija odabran DATEX II, referentni europski standard za cestovne prometne i putne informacije. Službeni ciljevi projekta uključuju uspostavu pristupnih točaka u skladu s pravilima EU-a, informiranje korisnika o sigurnosti i protočnosti prometa u stvarnom vremenu, smanjenje zastoja te pružanje informacija vozačima teretnih vozila o raspoloživosti parkirališta.
U praksi to znači da prometna nezgoda, radovi na cesti, zatvaranje dionice, poledica, olujni vjetar ili izvanredni zastoj ne ostaju informacija zatvorena unutar jednog nacionalnog ili koncesijskog sustava. Kada su sustavi interoperabilni, takav se podatak može brzo razmijeniti između operatera autocesta, državnih cesta, nacionalnih pristupnih točaka, navigacijskih servisa, aplikacija i informacijskih centara. To je posebno važno na europskim koridorima gdje vozač tijekom jednog putovanja prelazi više država, a očekuje da informacije budu kontinuirane, precizne i pravodobne. )
DATEX II kao prometni “zajednički jezik” Europe
DATEX II danas je službeno definiran kao referentni europski standard za cestovne prometne i putne informacije, a njegova je uloga omogućiti da različiti sustavi razmjenjuju podatke u istom informacijskom modelu. Drugim riječima, ne radi se samo o tehničkom formatu, nego o standardiziranom načinu opisivanja prometnih događaja, stanja na mreži, vremenskih uvjeta, radova, brojanja prometa i drugih operativnih informacija. Europska komisija u svojim evaluacijama ITS okvira upravo DATEX II navodi kao ključan alat za dosljednu razmjenu podataka širom EU-a.
Vrijednost takva standarda raste kako se promet digitalizira. Danas se više ne govori samo o klasičnim portalima sa stanjem na cestama, nego i o sustavima za upravljanje incidentima, dinamičkom vođenju prometa, povezivanju s aplikacijama, logističkim platformama, informacijama za kamionski sektor i, dugoročno, o povezanosti s vozilima koja sve više ovise o kvalitetnim vanjskim podacima. Zato DATEX II u europskoj prometnoj politici nije usputni tehnički dodatak, nego dio digitalne arhitekture jedinstvenog prometnog prostora.
Što je Europa već napravila kroz CROCODILE?
Europski rezultati projekta pokazuju da CROCODILE nije ostao na razini koncepta. Prema podacima izvršne agencije CINEA, u fazi Crocodile 2 države sudionice zajedno su implementirale ITS rješenja na više od 4.200 kilometara TEN-T cestovnih dionica, postavile više od 2.300 novih kamera, unaprijedile 14 centara za kontrolu prometa i uspostavile više od 500 parkirališnih mjesta za kamione. U fazi Crocodile 3 naglasak je bio na 14 prekograničnih planova upravljanja prometom i uspostavi pet nacionalnih pristupnih točaka, uz pokrivenost veću od 2.500 kilometara. CINEA posebno ističe da su Austrija, Hrvatska, Mađarska, Italija i Slovenija još 2016. bile među prvim državama u Europi koje su zajedničkim alatom i istim podatkovnim formatom počele razmjenjivati prometne informacije u stvarnom vremenu.
To je važna usporedba i za širi europski kontekst. Kada se govori o “pametnim cestama”, javnost često pomisli na senzore, kamere i promjenjivu signalizaciju. No stvarna interoperabilnost počinje tek onda kada različiti sustavi mogu međusobno “razgovarati”. U tom smislu CROCODILE je bio jedan od ključnih operativnih laboratorija europske ITS politike, osobito u srednjoeuropskom prostoru kojim prolaze gusti robni i turistički tokovi.
Od pilotiranja do operativne primjene
Hrvatska je u hrvatskoj komponenti projekta CROCODILE 3 okupila četiri ključna subjekta cestovnog sektora: Hrvatske autoceste kao koordinatora, Autocestu Zagreb–Macelj, Bina-Istru i Hrvatske ceste. Vrijednost projekta CROCODILE 3 Croatia iznosila je 4,896 milijuna eura, uz 4,1616 milijuna eura sufinanciranja iz EU-a, odnosno 85 posto prihvatljivih troškova. Projekt je trajao od 1. siječnja 2018. do 31. svibnja 2024. godine.
Za Hrvatsku je osobito važna činjenica da je kroz ranije faze projekta uveden DATEX II protokol i razvijena nacionalna pristupna točka, odnosno NAP. U službenom izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske u provedbi ITS okvira navodi se da je hrvatski NAP dostupan na hrvatskom i engleskom jeziku te da, osim u DATEX II formatu, prometne podatke u stvarnom vremenu nudi i u drugim formatima poput XML-a, JSON-a, GeoJSON-a, RSS-a i Geo RSS-a. U istom se dokumentu navodi da se kroz NAP objavljuju informacije poput incidenata, radova, brojila prometa, meteoroloških i vjetrovnih podataka za mrežu kojom upravljaju različiti hrvatski cestovni subjekti.
To je prijelaz iz zatvorenog modela u otvoreniji podatkovni ekosustav. Drugim riječima, podaci više nisu korisni samo operateru koji ih proizvodi, nego postaju infrastruktura koju mogu koristiti drugi dionici: navigacijske platforme, razvojni timovi, pružatelji prometnih usluga, istraživači i sustavi za analitiku. U suvremenom prometu to je preduvjet za ozbiljan razvoj digitalnih usluga.
Zašto je to važno baš sada?
Cestovni promet i dalje nosi glavninu europske mobilnosti, pa standardizacija podataka ima neposredan sigurnosni i gospodarski učinak. Eurostat navodi da su automobili u 2023. činili 70,6 posto ukupnih putničkih kilometara u EU-u. Istodobno je cestovni teretni promet činio 25,3 posto ukupnog teretnog prijevoza unutar teritorija EU-a mjereno tonskim kilometrima. To znači da prometne informacije u cestovnom sektoru i dalje imaju golem operativni značaj, kako za svakodnevne vozače, tako i za logističke lance.
S druge strane, sigurnosna dimenzija i dalje je vrlo ozbiljna. Europska komisija objavila je da je u EU-u u 2024. zabilježeno oko 19.800 poginulih na cestama, što je pad od 3 posto u odnosu na 2023., ali i dalje prespor napredak u odnosu na ciljeve do 2030. Hrvatska je prema podacima Državnog zavoda za statistiku imala 239 poginulih u prometnim nesrećama u 2024., što je 12,8 posto manje nego godinu ranije, ali je prema radnom dokumentu Europske komisije i dalje bila na 62 poginule osobe na milijun stanovnika, znatno iznad prosjeka EU-a od 45.
Upravo tu interoperabilni ITS može imati konkretnu vrijednost. On sam po sebi ne uklanja rizik, ali omogućuje brže upozoravanje, kvalitetnije upravljanje incidentima, bolju koordinaciju između operatera i više pouzdanih podataka za vozače prije ulaska u kritičnu dionicu. Posebno je važno što Komisijin dokument za Hrvatsku upozorava da su u razdoblju 2019.–2024. smrtni slučajevi na autocestama porasli za 61 posto, dok su teške ozljede na autocestama porasle za čak 261 posto. To ne znači da je ITS jedini odgovor, ali znači da su podaci, nadzor, rana detekcija i koordinacija postali još važniji nego prije.
Regionalni kontekst: Srednja Europa i zapadni Balkan
CROCODILE je za Hrvatsku posebno važan zato što zemlja nije prometno izoliran sustav, nego tranzitno i turistički vrlo izloženo čvorište između srednje Europe, Jadrana i jugoistoka kontinenta. Službeni hrvatski opis projekta CROCODILE 3 naglašava upravo srednjoeuropski koridor i suradnju sa susjednim državama poput Austrije, Mađarske, Italije, Slovenije i Češke. U tom prostoru usklađeno upravljanje prometom ima neposredan učinak na ljetne turističke valove, teretni promet i reagiranje na incidente na prekograničnim rutama.
Regionalna dimenzija time ne završava na granicama EU-a. Transport Community je početkom 2026. objavio procjenu spremnosti zemalja zapadnog Balkana za uspostavu nacionalnih pristupnih točaka i nacionalnih tijela u području ITS-a. Zaključak je bio da se u regiji prikupljaju značajne količine prometnih podataka, ali da su oni često fragmentirani, nedovoljno standardizirani i slabo iskorišteni. Kao dva glavna prioriteta istaknuti su upravo uspostava National Access Pointa kao jedinstvenih pristupnih vrata za prometne podatke te imenovanje tijela odgovornih za upravljanje kvalitetom, usklađenošću i nadzorom podataka.
To Hrvatsku stavlja u zanimljiv položaj. Kao članica EU-a koja je već prošla nekoliko faza CROCODILE-a i uvela DATEX II u operativni okvir, Hrvatska je u regionalnom smislu ispred dijela jugoistočnog susjedstva. To može biti razvojna prednost, ali i obveza: ako želi maksimalno iskoristiti prometni položaj, hrvatski sustav mora biti ne samo tehnički uspostavljen, nego i stalno ažuriran, interoperabilan i institucionalno stabilan.
Što se iz toga može zaključiti?
Projekt CROCODILE nije samo još jedan europski infrastrukturni akronim. Njegova je stvarna vrijednost u tome što pokušava cestovni promet pretvoriti iz niza odvojenih nacionalnih i koncesijskih sustava u mrežu koja dijeli podatke na standardiziran način. DATEX II je u toj priči temeljni protokol, odnosno zajednički digitalni jezik bez kojeg nema ozbiljne prekogranične interoperabilnosti.
Za Hrvatsku to znači tri stvari. Prvo, jače uključivanje u europsku prometnu i digitalnu arhitekturu. Drugo, bolju tehničku osnovu za informiranje vozača i upravljanje incidentima na domaćoj mreži. Treće, mogućnost da u regionalnom prostoru, osobito prema jugoistoku Europe, ne bude samo korisnik nego i jedan od nositelja prijenosa standarda i dobre prakse. U vremenu u kojem promet postaje sve više podatkovno upravljan, pitanje interoperabilnosti više nije tehnički detalj, nego pitanje sigurnosti, učinkovitosti i međunarodne povezanosti.
Mogu ti odmah pripremiti i proširenu portalsku verziju ovog teksta s jačim hrvatskim naglaskom, uvodom za naslovnicu i zasebnim statističkim okvirom.
....
Tekst i foto: Petar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič