Na Skupštini Instituta za medije JI Europe održanoj 02. lipnja 2025. godine jednoglasno je prihvaćen prijedlog Slobodana Hadžića da Vam se povjeri vođenje ove udruge.
Što to znači za Institut i što za Vas?
Sjećam se da sam prije osnivanja ove udruge obilazio veleučilišta po Zagrebu propitujući mogućnost osnivanja takve institucije koja bi sustavno propitivala/analizirala/kritizirala/valorizirala pristupe medija ključnim temama svijeta, regije i Hrvatske.
Obaveze su me bacale na razne strane no sada sam prihvatio činjenicu da bi format Instituta mogao biti odgovarajući za neke projekte kojima se intenzivno bavim, a da to istovremeno bude ponovno porinuće Institute u nemirne medijske/digitalne/javne vode.
Koji su to projekti?
Prije svega to je jedno od ključnih svjetskih političkih žarišta - Palestina/Gaza/Zapadna obala/Izrael Riječ je o živoj rani suvremenoga svijeta koju svakodnevno kljucaju strvinari ekonomskih, političkih, geostrateških, pa i religijskih i medijskih interesa.
S tim je povezana i druga velika tema/projekt: Kritička refleksija medijskih posredovanja. Riječ je o pokušaju da se na još jedan način skrene pozornost na sve dublje potonuće ideje slobodnih medija. Upravo će se i na primjeru Palestine pokazati neobjektivnost/nekritičnost/nedostatnost ponuđenih pristupa.
Po čemu bi se pristup Instituta razlikovao od sličnih pokušaja?
Zapravo ne poznajem u Hrvatskoj niti jedan pokušaj sustavnog skretanja pozornosti na greške koje se u medijskom svijetu svakodnevno ponavljaju a koje bitno utječu na pozicioniranja ideja i pristupa u sveukupnom medijskom prostoru. Pa čak i na svjetskoj razini nema prepoznatljive kritičko-medijske britve koja bi i secirala i predlagala i bila na neki način oslonac pokušajima ustanovljenja neovisnih medija.
Koja bi struktura suradnika bila odgovarajuća za jedan tako zahtjevan projekt?
Za to su potrebni ljudi najrazličitijih profila neovisno o akademskoj razini. To mogu biti sveučilišni radnici, profesori, asistenti, predavači, ali i književnici, aktivisti, umjetnici.
Posebno su važni ljudi koji su osjetili, osvijestili i koji znaju da sustav medijskog posredovanja nudi uglavnom već oblikovane 'činjenice' koje odgovaraju interesima neke politike, neke hijerarhije, neke korporacije i slično.
Znači li to da ne vjerujete previše medijima?
Ne vjerujem uopće. Mediji i nisu tu da im se vjeruje. Mediji bi nam trebali donositi neobrađene činjenice i jasno odvojene komentare. Današnji mediji nude samo PR i skrivanje istine zabavom odnosno spektaklom.
prof. dr. sc. Sead Alić
Da li će se vremenom otvarati još neke linije istraživanja?
Da, praktički svaki član instituta moći će (u dogovoru s ostalima) pokretati/otvarati nova područja istraživanja. Već sada se tako priređuju materijali za ulazak u područje propitivanja starih i novih oblika fašizma i nacizma, odnosno propitivanja starih i novih oblika antifašizma i antinacizma.
Jedna od linija će vjerojatno biti linija kulturoloških analiza činjenica kulture i načina na koje se one obrađuju u medijima.
Propitivanje medijskih pristupa teološkim temama jedno je od možda najinteresantnijih tema danas. Treba omogućiti konstruktivan dijalog ljudima različitih svjetonazora. Tako ćemo nešto naučiti i sebe i okoliš u kojemu pokušavamo živjeti.
Koje bismo odrednice onda mogli pripisati ovoj novoj fazi Instituta? Teoretičnost? Aktivizam? Političnost?
Zapravo sve. Samo su omjeri ono što bi trebalo oblikovati pristup Instituta. Naime, članovi mogu biti dio neke političke platforme ali Institut ne. Institut će inzistirati na promišljanju nekih tema čiji je zaborav omogućio ponovno pojavljivanje fašističkih i nacističkih ideologija i to u sredinama u kojima se najmanje očekivalo. Šutnjom mediji kreditiraju zlo a da toga nisu svjesni.
Kako se zainteresirani mogu uključiti u rad Instituta?
Na stranicama Instituta bit će prijavni obrazac. Ostalo je stvar razgovora.
razgovor vodio: Petar Kolovrat u lipnju 2025. godine
*web sjedište Instituta za medije JI Europe
https://institut-ime.hr/
Institut za medije je projekt interdisciplinarno orijentiranih intelektualaca regije jugoistoka Europe. Zamišljen je kao projekt koji se iz nukleusa analiza dimenzije medijskih posredovanja, preko razvijanja svijesti o nužnosti ekologije medija – želi uzdići do respektabilne znanstveno-istraživačke institucije.
Svaki je početak težak, ali i inspirirajući i obećavajući.
Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da nam se pridruže na nekom od projekata kojima smo suorganizatori, odnosno da predloži projekte koji bi odgovarali profilu naše institucije.
prof. dr. sc. Sead Alić
Sead Alić, rođen je 1956. u Donjoj Vraci kod Zenice (BiH). Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je i diplomirao filozofiju i jugoslavistiku. Kao student bio je demonstrator profesoru Danku Grliću te urednik u redakciji Studentskog lista. Tijekom 1980-ih i 1990-ih radio je sljedeće poslove: urednik i voditelj na zagrebačkom Radiju 101; honorarni asistent na predmetu Marksizam na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu; urednik u izdavačkoj kući „August Cesarec“; urednik i autor u televizijskom programu Z3; te copywriter i kreativni direktor u podružnicama svjetskih marketinških agencija BBDO i PUBLICIS. U suradnji s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Institutom „Otvoreno društvo Hrvatska“ realizirao je seriju filmova o demokraciji, surađivao je u projektima Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te producirao tridesetak dokumentarnih filmova i oko 120 televizijskih emisija u ciklusu „Knjigom u glavu“.
Magistrirao je 1985. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom Iskustvo estetičke misli Waltera Benjamina (mentorica: Nadežda Čačinovič). Na poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci obranio je 2007. doktorsku disertaciju u polju znanosti o književnosti pod naslovom Filozofija i književnost. Od ideologija zavođenja do manipuliranja medij(im)a (mentor: Elvio Baccarini). Na poslijediplomskom doktorskom studiju filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obranio je 2009. doktorsku disertaciju u polju filozofije pod naslovom Filozofija medija Marshalla McLuhana (mentorica: Nadežda Čačinovič). 2012. je izabran u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika u polju filozofije, a 2017. u zvanje znanstvenog savjetnika, nakon čega ga je Senat Sveučilišta Sjever (Koprivnica/Varaždin) izabrao u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto izvanrednog profesora za humanističke znanosti u polju filozofije, gdje i danas predaje u zvanju redovitog profesora.
Dugogodišnji je aktivni član Hrvatskog filozofskog društva, u kojemu je u jednom mandatu obnašao dužnost člana Upravnog odbora, a na njegovu inicijativu je osnovana Sekcija za filozofiju medija Hrvatskog filozofskog društva, čiji je voditelj od osnivanja. Član je Hrvatskog komunikološkog društva i voditelj njegove grupe za medije. Osnivač je i voditelj Centra za filozofiju medija i mediološka istraživanja u Zagrebu. Pokretač je i dugogodišnji predsjednik Organizacijskog odbora međunarodnih simpozija Filozofija medija (Cres, Opatija, Zagreb) i Na Sjeveru s Pavlom Vuk-Pavlovićem (Koprivnica, Zagreb). Također je pokretač i glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa In medias res. Osnivač je Kulturnog centra Centra Kaptol KCCK) u Zagrebu.
Objavljivao je znanstvene, stručne, esejističke i publicističke članke u brojnim domaćim i inozemnim časopisima i zbornicima radova, te je objavio osam autorskih knjiga i uredio šest znanstvenih zbornika.
Sudjelovao je na pedesetak međunarodnih znanstvenih skupova te održao brojna javna predavanja iz područja filozofije medija, mediologije, komunikologije i estetike, što su glavna područja njegovog znanstvenog i stručnog interesa.
Redoviti profesor na Sveučilištu Sjever.
izvor biografije: http://seadalic.com/
foto: Ognjen Karabegović