Prema analizi poliklinike Sursum Corda, u samo deset godina broj osoba sa šećernom bolesti na 1.000 stanovnika u Hrvatskoj gotovo se udvostručio. Ako se sadašnji trend nastavi, do 2030. Hrvatska će imati više od 500.000 registriranih dijabetičara, a u pet županija svaki šesti stanovnik imat će dijagnozu šećerne bolesti.
Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj je u 2024. godini evidentirano 453.969 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Uz 3.866.233 stanovnika prema procjeni DZS-a, to znači da gotovo svaki osmi stanovnik danas ima tu dijagnozu.
No apsolutni brojevi prikrivaju stvarnu sliku jer ne uzimaju u obzir koliko ljudi živi u pojedinoj županiji. Kada se podaci preračunaju per capita, ranking se potpuno mijenja, a na površinu izlaze županije o kojima se rijetko govori u kontekstu ove bolesti.
Trenutno stanje: prevalencija šećerne bolesti po županijama
Kombinirajući podatke HZJZ-a o broju oboljelih s procjenom stanovništva DZS-a za 2024., Poliklinika Sursum Corda izradila je per capita analizu za svih 21 županiju.
Nacionalni prosjek iznosi 117,4 oboljele osobe na 1.000 stanovnika, ali razlike među županijama su dramatične.
|
#
|
Županija
|
Oboljelih
|
Stanovnika
|
Na 1.000
|
|
1.
|
Karlovačka
|
15.513
|
109.823
|
141,3
|
|
2.
|
Šibensko-kninska
|
13.230
|
95.622
|
138,4
|
|
3.
|
Vukovarsko-srijemska
|
18.904
|
137.509
|
137,5
|
|
4.
|
Krapinsko-zagorska
|
16.318
|
119.204
|
136,9
|
|
5.
|
Sisačko-moslavačka
|
18.051
|
134.663
|
134,0
|
|
6.
|
Ličko-senjska
|
5.583
|
43.058
|
129,7
|
|
7.
|
Bjelovarsko-bilogorska
|
12.431
|
98.596
|
126,1
|
|
8.
|
Požeško-slavonska
|
7.611
|
60.976
|
124,8
|
|
9.
|
Virovitičko-podravska
|
8.212
|
67.554
|
121,6
|
|
10.
|
Zagrebačka
|
37.420
|
307.815
|
121,6
|
|
11.
|
Koprivničko-križevačka
|
11.981
|
99.229
|
120,7
|
|
12.
|
Dubrovačko-neretvanska
|
13.747
|
115.912
|
118,6
|
|
13.
|
Istarska
|
23.907
|
202.844
|
117,9
|
|
14.
|
Osječko-baranjska
|
29.405
|
250.767
|
117,3
|
|
15.
|
Brodsko-posavska
|
14.817
|
126.444
|
117,2
|
|
16.
|
Primorsko-goranska
|
30.180
|
265.223
|
113,8
|
|
17.
|
Splitsko-dalmatinska
|
48.625
|
428.680
|
113,4
|
|
18.
|
Zadarska
|
18.338
|
164.323
|
111,6
|
|
19.
|
Varaždinska
|
16.897
|
158.818
|
106,4
|
|
20.
|
Grad Zagreb
|
82.342
|
774.225
|
106,4
|
|
21.
|
Međimurska
|
10.457
|
104.948
|
99,6
|
Grad Zagreb, koji u apsolutnom broju vodi sa 82.342 oboljele osobe, per capita pada na 20. mjesto. Na vrhu je Karlovačka županija gdje svaki sedmi stanovnik ima dijagnosticiranu šećernu bolest, dok je u Međimurskoj to svaki deseti. Razlika između najgore i najbolje rangirane županije iznosi 42%.
Vidljiv je jasan geografski obrazac: svih pet najlošije rangiranih županija pripada kontinentalnoj Hrvatskoj, dok se primorske županije dosljedno nalaze u donjoj polovici tablice.
Per capita prevalencija porasla 71% u deset godina
Ovi podaci nisu nastali preko noći. Prema CroDiab registru, per capita prevalencija šećerne bolesti u Hrvatskoj kontinuirano raste:
|
Godina
|
Na 1.000 stanovnika
|
|
2014.
|
60,0
|
|
2018.
|
74,4
|
|
2022.
|
100,7
|
|
2024.
|
102,4
|
Iza tog rasta stoji dvostruki mehanizam: broj oboljelih raste zbog pretilosti i starenja, dok se ukupan broj stanovnika smanjuje emigracijom i negativnim prirodnim prirastom. Hrvatska danas ima 3,87 milijuna stanovnika, gotovo 50.000 manje nego 2020. godine.
Projekcija za 2030.
Kombinirajući stopu rasta prevalencije od 2% godišnje, konzistentnu s projekcijama Međunarodne dijabetičke federacije za Hrvatsku, s demografskom projekcijom DZS-a koja predviđa daljnji blagi pad stanovništva na oko 3,84 milijuna, projekcija pokazuje porast na oko 511.000 oboljelih i per capita stopu od 133 na 1.000 stanovnika. To je pomak sa "svakog osmog" na "svakog sedmog" stanovnika.
No najdramatičnija slika vidljiva je na županijskoj razini, gdje rast broja oboljelih i pad stanovništva stvaraju dvostruki udarac:
|
Županija
|
2024.
|
2030. (projekcija)
|
|
Karlovačka
|
141
|
163 (svaki 6. stanovnik)
|
|
Vukovarsko-srijemska
|
138
|
161 (svaki 6. stanovnik)
|
|
Šibensko-kninska
|
138
|
158 (svaki 6. stanovnik)
|
|
Krapinsko-zagorska
|
137
|
157 (svaki 6. stanovnik)
|
|
Sisačko-moslavačka
|
134
|
156 (svaki 6. stanovnik)
|
Na drugom kraju, Međimurska (113), Grad Zagreb (120) i Varaždinska (120) ostaju najniže, ali i kod njih projekcija prelazi 110 na 1.000.
Pretilost i prehrana kao ključni pokretači
Prema CroDiab registru za 2024., 84,86% osoba sa šećernom bolesti u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a 46,18% je pretilo. Hrvatska je pri vrhu EU po pretilosti odraslih: 23% naspram EU prosjeka od 16%. Samo 20% građana zadovoljava preporučene razine tjelesne aktivnosti.
Kontinentalna Hrvatska, koja dominira na vrhu tablice, tradicionalno ima prehranu bogatiju prerađenim mesom, bijelim brašnom i zasićenim mastima. Primorske županije, koje su pri dnu, imaju veću zastupljenost mediteranskog obrasca prehrane koji dokazano smanjuje rizik za dijabetes tipa 2 za 20 do 30%.
Tko bi se trebao testirati?
Šećerna bolest tipa 2 godinama napreduje bez simptoma. Prema IDF-u, 28,5% oboljelih u Hrvatskoj nema postavljenu dijagnozu. Testiranje se preporučuje osobama s jednim ili više rizičnih čimbenika: dob iznad 45 godina, ITM iznad 25, dijabetes u obitelji, povišen krvni tlak, povišeni trigliceridi ili gestacijski dijabetes u anamnezi. Osnovni testovi su glukoza natašte i HbA1c.
"Podatak da bi u Karlovačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji svaki šesti stanovnik mogao imati dijagnozu nije senzacionalizam, već posljedica dviju činjenica: prevalencija bolesti raste, a stanovništvo tih županija se smanjuje. Pozivamo sve građane, posebno one s rizičnim čimbenicima, da naprave osnovne laboratorijske pretrage", kažu iz Poliklinike Sursum Corda.
....
Tekst i grafika: Krešimir Ćorlukić