Ukupni depoziti kućanstava u Hrvatskoj na kraju 2025. godine dosegnuli su 42,3 milijarde eura, što predstavlja povijesni maksimum i nastavak dugogodišnjeg uzlaznog trenda štednje. Prema podacima Hrvatske narodne banke koje prenosi, riječ je o povećanju od 2,74 milijarde eura ili 6,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Na prvi pogled, riječ je o snažnom signalu financijske stabilnosti kućanstava. Međutim, nominalni rast depozita ne znači nužno i stvarno povećanje bogatstva. Inflacija u proteklim godinama „pojela“ je dio vrijednosti štednje, pa realna kupovna moć tih 42,3 milijarde eura nije proporcionalna njihovom nominalnom rastu.
Drugim riječima, građani danas imaju više novca na računima, ali si tim novcem mogu kupiti manje nego prije nekoliko godina.
Novac stoji, ali ne radi
Ključni nalaz analize portala Financije.hr jest da se struktura štednje značajno promijenila. Sve veći dio depozita nalazi se na tekućim i žiro računima, odnosno u tzv. prekonoćnim depozitima, dok oročena štednja stagnira ili pada.
To znači da novac uglavnom nije investiran niti aktivno „radi“, već stoji kao likvidna rezerva. Razlozi su višestruki. Niske kamatne stope na oročenu štednju, koje su se kretale oko 1,5 do 2 posto, destimuliraju dugoročnije vezivanje sredstava.
Istodobno, rast plaća i zaposlenosti povećava raspoloživi dohodak, pa dio novca jednostavno ostaje na računima kao sigurnosni buffer.
No ključna teza analize je da hrvatska kućanstva i dalje preferiraju sigurnost u odnosu na prinos. Bankovni depoziti ostaju dominantan oblik štednje, unatoč činjenici da u realnim uvjetima često generiraju negativan prinos kada se uračuna inflacija.
Štednja i zaduživanje istodobno
Zanimljivo je da se paralelno s rastom depozita ubrzano povećava i zaduženost građana. Krediti kućanstvima krajem 2025. dosegnuli su 27,4 milijarde eura, što je rast od oko 13 posto na godišnjoj razini.
Ovaj fenomen ukazuje na dvostruku dinamiku: građani istodobno štede i posuđuju. To je tipično za razdoblja relativno stabilnog rasta, ali i za ekonomije u kojima štednja nije optimalno alocirana.
Drugim riječima, dio stanovništva akumulira likvidnost, dok drugi dio povećava zaduženost – najčešće kroz stambene i gotovinske kredite.
Kamo novac zapravo ide?
Analiza portala Financije.hr otvara ključno pitanje: ako štednja raste, zašto se taj kapital ne prelijeva snažnije u investicije?
Odgovor leži u nekoliko strukturnih ograničenja hrvatskog financijskog sustava i ponašanja građana. Prvo, ulaganja na tržištu kapitala i dalje su relativno slabo zastupljena u odnosu na razvijenije europske ekonomije. Građani preferiraju sigurnost depozita, čak i uz niske prinose.
Drugo, alternativni instrumenti poput državnih obveznica i trezorskih zapisa za građane počinju preuzimati dio štednje, ali još uvijek ne u mjeri koja bi bitno promijenila strukturu financijske imovine.
Treće, dio novca zapravo se „ne vidi“ kao investicija jer se koristi za financiranje potrošnje ili kao kolateral za kreditno zaduživanje.
Štednja bez kapitalizacije
U širem europskom kontekstu, Hrvatska se i dalje nalazi ispod prosjeka po razini financijske aktivacije štednje. Stopa štednje kućanstava iznosi oko devet posto raspoloživog dohotka, što je niže od prosjeka eurozone.
To implicira da hrvatski građani, iako štede, ne koriste u dovoljnoj mjeri instrumente koji bi omogućili rast kapitala – poput investicijskih fondova, dionica ili mirovinskih proizvoda višeg rizika.
Rezultat je paradoks: rekordna štednja koegzistira s relativno niskom razinom akumuliranog bogatstva u odnosu na razvijenije zemlje EU.
Rekord koji skriva slabosti
Rekordnih 42,3 milijarde eura depozita snažan je signal financijske stabilnosti, ali i indikator strukturnih slabosti. Hrvatska kućanstva uspijevaju štedjeti, no ta štednja često ostaje pasivna i izložena inflacijskom erodiranju.
Ključno pitanje za naredno razdoblje nije hoće li štednja nastaviti rasti – jer hoće – nego hoće li se njezina struktura promijeniti. Bez snažnijeg prelijevanja u produktivne investicije, ovaj rekord ostat će više statistički nego razvojni uspjeh.
....
Priredio: Petar Kolovrat
Infografika. Vidmir Raič