Naša, hrvatska energetska bilanca je negativna, a udio domaće vlastite opskrbljenosti energijom t.j. odnos ukupne proizvodnje primarne energije i ukupne potrošnje energije u 2022. godini iznosila je negativnih 44,5 posto
Poznato je da je na stranicama EK objavljen Integralni nacionalnog energetskog i klimatskog plana RH za razdoblje od 2021. do 2030. i to inačica od 04. srpnja 2023. godine.
(https://commission.europa.eu/publications/croatia-draft-updated-necp-2021-2030_en ).
Isto tako je na stranicama Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske otvoreno je e-Savjetovanje za ažuriranje Integralnog Plana na dan 12.11.2024. i traje 30 dana.
(https://mingo.gov.hr/vijesti/otvoreno-e-savjetovanje-za-azuriranje-integralnog-nacionalnog-energetskog-i-klimatskog-plana-rh-za-razdoblje-od-2021-do-2030/9882 )
U razgovoru s Željkom Kardumom koji sam vodio na HRT4 26. listopada 2024. godine istaknuo sam potrebu dopune "Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu iz veljače 2020." i koja je jedna od podloga za RH Integrirani NECP plan!?
Naša, hrvatska energetska bilanca je negativna, a udio domaće vlastite opskrbljenosti energijom t.j. odnos ukupne proizvodnje primarne energije i ukupne potrošnje energije u 2022. godini iznosila je 44,5 posto.
Estimated power plan capitales in the scenario with existing measerius (WEM)
Bilančne rezerve nafte, prirodnog plina i kondenzata se bilježe stalni pad od 2013. godine
Prvenstveni naglasak je na istovremenoj (i žurnoj) revitalizaciji i zamjeni starijih/dotrajalih jedinica mreže, s realizacijom kapitalnih investicija u mrežu koje omogućavaju integraciju OIE u EES.
Da danas počnemo taj proces treba nam 8 godina do osposobljenosti mreže i njene infrastrukture da preuzme planirane OIE.
U navedenoj strategiji se i inače navodi da se "U okviru energetske tranzicije očekuje porast korištenja energije iz OIE i diversifikacija korištenih izvora energije.
U scenariju S2 do 2030. korištenje OIE se povećava za 49%, a do 2050. godine za 81%, dok se u scenariju S1 do 2030. povećava za 42%, a do 2050. godine za 93%." RH hidro potencijal te energije sunca i vjetra procjenjuje se na oko 20.000 MW.
NECP investements
Strategija između ostalog predviđa korištenja energije iz OIE i diversifikacija korištenih izvora energije u Republici Hrvatskoj npr. u scenariju S1 (u 2030., 2040. i 2050.):
· Geotermalna energija 152,3 MW 373,5 MW 441,2 MW
· Hidro Potencijal 628,3 MW 656,7 MW 840,3 MW
· Energija vjetra 372,4 MW 617,7 MW 908,3 MW
· Energija sunca 157,4 MW 368,0 MW 584,8 MW
A snaga elektrana do 2050. godine prema scenariju S1 bi u 2030. bila 7.100 MW, u 2040. 9.800 Mw a u 2050. 12.900 MW.
Pri konačnom definiranju ili prijedlogu za Integralni nacionalnog energetskog i klimatskog plana RH predlažem korištenje tzv tablice Niveliranih troškova energije (IEA ili Lazardove LEVELIZED COST OF ENERGY) imajući na umu capacity factor za svaki oblik OIE.
Ovdje je važno naglasiti i najavljeni novi Blok 2 NEK ali i možebitno uključivanje najnovijih SMR tehnologija u hrvatsku energetski kolaž.
Ukupna procijenjena ulaganja do 2030. godine, uključujući i potrebne investicije u izgradnju novih zgrada (nZEB novogradnja) iznose oko 36 milijardi EUR a do 2050. 78 milijardi EUR.
A vezano na financijski Plan unutar Integriranog NECP npr. svojim iznosom se ističu troškovi na istraživanju ugljikovodika na kopnu i moru (do 2030. 3.225 i dodatnih 1.900 milijardi EUR do 2050.), iako je moratorij na istraživanje i proizvodnju ugljikovodika na Jadranu proglašen još u 2016.
Jedinične cijene EUR2020/kW iz tablice 4.6. s stranice 258 svakako je nužno ažurirati, želimo li postići ambiciozniju i kvalitetniju nacionalnu dugoročnu strategiju u pogledu klimatske neutralnosti nastojeći postati netto izvoznik energije!?
Izjavio je za naš news portal Dalibor Mikulić.
Mr.sc. Dalibor Mikulić (rođen 1966. godine) stručnjak za energetiku, rođen u Imotskom, tridesetogodišnju uspješnu profesionalnu karijeru gradio je u domaćem i međunarodnom energetskom i infrastrukturnom sektoru. U poslovnom okruženju, prošao karijerni put od pripravnika, inženjera na gradilištu, glavnog inženjera, direktora sektora pa sve do člana i predsjednika uprave kako u domaćim tako i u međunarodnim kompanijama, već više desetljeća član je Matice Hrvatske.
ilustracije: privatna arhiva Dalibor Mikulić
foto: screenshot HRT