Najnovija jesenska prognoza Europske komisije ponovno svrstava Hrvatsku u sam vrh najbrže rastućih gospodarstava Europske unije. Dinamika potrošnje kućanstava, potaknuta rastom realnih dohodaka, nastavlja stvarati snažan poticaj ukupnom gospodarskom rastu, dok se tržište rada i dalje kreće u smjeru rekordne zaposlenosti. Unatoč tome, upozorava se da iza pozitivnih brojki sve jasnije naziru strukturalni izazovi, među kojima su najizraženiji manjak radne snage, postojana inflacija i rastući proračunski manjak.
Prema procjenama Komisije, hrvatski BDP trebao bi u 2025. godini porasti za 3,2 posto, a zatim blago usporiti na 2,9 posto u 2026. godini. Riječ je o stopama koje višestruko nadmašuju prosjek Europske unije, gdje se očekuje rast od tek 1,4 posto, te eurozone, čija je prognoza 1,3 posto. U boljoj poziciji od Hrvatske su samo Irska, Malta i Cipar, što dodatno potvrđuje relativno povoljnu poziciju hrvatskog gospodarstva unutar europskog okvira.
Tržište rada: rekordna zaposlenost, ali i sve veći nedostatak radnika
Komisija ističe kako se tržište rada i dalje zateže. Zaposlenost je i ove godine nastavila rasti te se očekuje dodatno povećanje od 2,1 posto, dok bi stopa nezaposlenosti u 2025. mogla pasti na 4,7 posto, a godinu poslije na 4,5 posto. To Hrvatsku svrstava među države s najnižom nezaposlenošću u Uniji, znatno ispod europskog prosjeka od 5,9 posto. Na suprotnom kraju je Španjolska s dvoznamenkastom nezaposlenošću od 10,4 posto, dok Češka i dalje drži najnižu stopu od svega 2 posto. Ipak, iza ovako pozitivne slike krije se dubinski problem: već sada je vidljivo da će se Hrvatska sve teže nositi s manjkom radne snage, čak i uz nastavak intenzivnog uvoza radnika iz trećih zemalja.
U fiskalnom segmentu Hrvatska je zabilježila pozitivne pomake. Udio javnog duga u BDP-u, koji je u godinama krize dosegnuo najviše razine, prema projekcijama će pasti na 56,2 posto ove godine, te na 52,1 posto do 2026. godine. Takav trend oštro se razlikuje od Italije, gdje dug i dalje raste, te od Grčke, čije su razine duga i dalje vrlo visoke premda se blago smanjuju. Ipak, prepreka fiskalnoj konsolidaciji dolazi iz smjera deficita, koji se ponovno produbljuje, dijelom zbog snažnog rasta plaća i visokih proračunskih izdataka.
Inflacija - „najuporniji” hrvatski problem
Dok se javne financije popravljaju, inflacija ostaje najtvrdokorniji izazov. Očekuje se rast cijena od 4,3 posto ove godine, koji bi se trebao spustiti na 2,8 posto 2026. godine. Ipak, riječ je o stopama koje su osjetno iznad prosjeka EU-a i eurozone. Višu inflaciju bilježe tek Rumunjska, Estonija i Mađarska. Dodatni pritisak dolazi s tržišta nekretnina, gdje cijene i dalje rastu dvoznamenkastim tempom, što stvara rizike za stabilnost i dostupnost stanovanja, ali i za ukupne cijene u gospodarstvu.
Europska komisija upozorava da bi brži rast plaća, iako povoljan za standard građana, mogao dodatno potaknuti inflaciju. Time bi se smanjila vanjska konkurentnost hrvatskog gospodarstva, osobito u segmentima koji ovise o izvozu i globalnoj potražnji. Hrvatska se tako nalazi između dviju opasnosti: s jedne strane, nužno je održati rast plaća kako bi se nadoknadila inflacija i zadržala radna snaga, dok s druge strane pretjerana dinamika rasta može ugroziti dugoročnu održivost.
Rast uz sve izraženije strukturne izazove
Bruxelles procjenjuje da je gospodarski rast na razini EU-a „solidan“, no ističe globalne neizvjesnosti i rastući protekcionizam kao ključne prijetnje. Geopolitičke napetosti, poremećaji u lancima opskrbe, trgovinski ratovi i nesigurnosti na energetskom tržištu sve više oblikuju ekonomski horizont europskih država, uključujući i Hrvatsku. U tom kontekstu, jesenska prognoza za Hrvatsku zadržava kontinuitet proljetne, s jednom ključnom razlikom – inflacija sada izgleda otpornija nego što se ranije očekivalo.
Europska komisija potvrđuje kako Hrvatska ostaje jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije, uz stabilno tržište rada i povoljne trendove javnog duga. Međutim, ispod površine pozitivnih pokazatelja nalaze se izazovi koji bi mogli oblikovati ekonomske politike u godinama koje dolaze. Inflacija koja ne popušta, deficit koji se širi, tržište nekretnina koje ne usporava i rastući nedostatak radne snage daju naslutiti da će budući rast biti sve ovisniji o kvaliteti ekonomske strategije, a manje o inerciji dosadašnjeg razvoja. Croatia tako ulazi u novo razdoblje u kojem će se voditi borba za ravnotežu između rasta, stabilnosti i dugoročne održivosti.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Fotografija: Vidmir Raič