U razdobljima kada financijska tržišta gube oslonac, a globalni poredak pokazuje znakove pucanja, plemeniti metali ponovno izbijaju u prvi plan kao klasična, ali i dalje iznimno relevantna sigurna utočišta. Ovotjedni skok cijena zlata i srebra na nove povijesne rekorde, iznad 5000 dolara za uncu zlata i oko 117 dolara za uncu srebra, snažan je signal duboke nesigurnosti koja prožima svjetsko gospodarstvo. Geopolitičke napetosti, ratovi, fragmentacija globalne trgovine i sve neizvjesniji smjer monetarne politike vodećih središnjih banaka stvaraju okruženje u kojem investitori traže imovinu koja nadilazi povjerenje u valute i financijske instrumente.
Zlato, kao najprepoznatljiviji i povijesno najvažniji plemeniti metal, još je jednom potvrdilo svoj status krajnjeg osigurača vrijednosti. U posljednjih dvanaest mjeseci njegova je prosječna mjesečna cijena porasla za više od 70 posto, što predstavlja izniman rast čak i u kontekstu volatilnih tržišta. Takvo kretanje ne proizlazi isključivo iz kratkoročnih špekulacija, već iz strukturnih promjena u ponašanju investitora i država. Središnje banke diljem svijeta nastavljaju povećavati zlatne rezerve kako bi smanjile ovisnost o dolaru i ojačale monetarni suverenitet, dok privatni ulagači zlato sve češće promatraju kao zaštitu od inflacije, valutnih šokova i sistemskih kriza.
Još izraženiju dinamiku pokazuje srebro, metal koji istodobno nosi obilježja investicijske imovine i ključne industrijske sirovine. Njegova cijena porasla je s oko 30 dolara po unci u siječnju 2025. na prosječnih 90 dolara po unci krajem siječnja ove godine, što predstavlja gotovo trostruko povećanje vrijednosti u samo dvanaest mjeseci. Takav rast rezultat je dvostrukog pritiska. S jedne strane, srebro dijeli status sigurnog utočišta sa zlatom u uvjetima geopolitičke nestabilnosti, dok s druge strane bilježi snažan rast industrijske potražnje, ponajprije u sektorima obnovljivih izvora energije, solarnih panela, električnih vozila i napredne elektronike. Ograničenja u ponudi, uz rastući interes financijskih fondova, dodatno su pojačala uzlazni trend cijena.
Platina, iako često u sjeni zlata i srebra, također je doživjela snažan povratak na investicijsku kartu svijeta. Njezina cijena porasla je s oko 955 dolara po unci u siječnju 2025. na gotovo 2400 dolara po unci u prosjeku ovog mjeseca, što predstavlja rast od približno 150 posto. Ključni pokretač tog rasta leži u poremećajima na strani ponude, osobito zbog sankcija i ograničenja vezanih uz glavne proizvođače, ali i u stabilnoj industrijskoj potražnji, prije svega u automobilskom sektoru. Platina ostaje nezamjenjiv element u proizvodnji katalizatora i tehnologija za smanjenje emisija, što joj daje dodatnu stratešku vrijednost u tranziciji prema čišćoj mobilnosti.
Zajednički nazivnik snažnog rasta cijena svih plemenitih metala jest duboko ukorijenjena nesigurnost u globalni ekonomski i politički sustav. Za razliku od financijskih instrumenata čija vrijednost počiva na povjerenju u institucije i politike, plemeniti metali nude opipljivu, univerzalno prepoznatu vrijednost. Upravo zato u razdobljima krize ponovno preuzimaju ulogu sidra stabilnosti, bilo kao zaštita portfelja, industrijska sirovina ili strateška rezerva.
Ako aktualni trendovi potraju, plemeniti metali mogli bi i u nadolazećem razdoblju ostati među najatraktivnijim klasama imovine. Njihov sjaj danas ne proizlazi samo iz tržišne euforije, već iz duboke poruke koju šalju: svijet traži sigurnost, a zlato, srebro i platina ponovno su se nametnuli kao njezini najpouzdaniji simboli.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija, grafika: Vidmir Raič
Izvor podataka: Statista