Nakladničko-knjižarska djelatnost u Hrvatskoj posljednjih godina potvrđuje stabilan uzlazni trend, a očekivanja za 2026. godinu dodatno su optimistična. Sektor se sve snažnije profilira kroz tri ključna pravca razvoja – jačanje vidljivosti knjige, širenje dostupnosti kroz knjižarsku mrežu i rast izvoza domaćih izdanja. Upravo su ti naglasci istaknuti na konferenciji Hrvatska gospodarska komora, gdje su najavljeni i ključni događaji poput Noć knjige te proljetnih sajmova knjiga koji sve više postaju generator čitateljske kulture.
Ekonomski pokazatelji potvrđuju otpornost sektora. Ukupni prihodi nakladničko-knjižarske djelatnosti u 2024. godini dosegnuli su 184 milijuna eura, uz rast od 6,8 posto, dok je već godinu ranije zabilježen rast od 7,4 posto. Time se jasno nazire obrazac postupnog, ali održivog razvoja tržišta, unatoč inflatornim pritiscima i rastu troškova proizvodnje, papira i logistike.
Knjižare se vraćaju u fokus
Pozitivan signal dolazi i iz maloprodaje. Tijekom 2025. godine otvoreno je pet novih knjižara u Karlovcu, Križevcima, Splitu i Zagrebu, što ukazuje na stabilnu potražnju za knjigom i postupno jačanje knjižarske infrastrukture. U kontekstu dugogodišnjeg zatvaranja manjih knjižara, ovaj trend predstavlja svojevrsni zaokret i signal oporavka fizičkog tržišta knjiga.
Istodobno, digitalna prodaja bilježi kontinuirani rast, osobito u segmentu specijaliziranih izdanja i publicistike, čime se tržište sve više razvija u hibridnom smjeru – kombinirajući tradicionalne i digitalne kanale distribucije.
Uloga države i kulturne politike
Važan stabilizacijski faktor predstavlja kontinuirana suradnja s Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, koje kroz programe potpore, otkup knjiga za knjižnice i poticanje čitanja aktivno sudjeluje u razvoju sektora. Otkup knjiga za javne knjižnice osobito je važan za manje nakladnike, jer im omogućuje održivost i razvoj kvalitetnih, ali tržišno zahtjevnijih izdanja.
Takav model javne potpore pokazuje se ključnim u očuvanju bibliodiverziteta, odnosno raznolikosti izdavačke produkcije, što je preduvjet za dugoročnu kulturnu vitalnost.
Sajmovi kao pokretači čitateljskih navika
Sajmovi i književne manifestacije imaju sve značajniju ulogu u oblikovanju tržišta. Osim što generiraju prodaju, oni stvaraju neposredan kontakt između autora i čitatelja, čime se jača kulturna dimenzija knjige. Noć knjige dodatno proširuje taj učinak kroz uključivanje škola, knjižnica i lokalnih zajednica, čime čitanje postaje društveni događaj.
Primjeri velikih sajmova, poput zagrebačkog Interlibera, ali i manjih regionalnih manifestacija, potvrđuju važnost decentralizacije kulture i dostupnosti knjige izvan glavnih urbanih središta.
Međunarodni iskorak i izvozni potencijal
Sve veći naglasak stavlja se na međunarodnu prisutnost hrvatskih nakladnika. Sudjelovanje na vodećim europskim sajmovima knjiga, posebice u Frankfurtu, otvara prostor za prodaju autorskih prava i prijevoda domaćih autora. U tom kontekstu raste interes za suvremenu hrvatsku književnost, ali i za publicistiku i dječju literaturu.
Iako izvoz knjiga još uvijek ne čini dominantan udio u ukupnim prihodima, riječ je o segmentu s izraženim potencijalom rasta, osobito u okviru europskog kulturnog i jezičnog prostora.
Promjene čitateljskih navika i novi formati
Nakladnička djelatnost suočava se i s promjenama u ponašanju publike. Iako je dugogodišnji pad interesa za čitanje zaustavljen, čitateljske navike se transformiraju. Raste interes za publicistiku, naslove vezane uz aktualne društvene teme i osobni razvoj, ali i za digitalne formate poput e-knjiga i audioknjiga.
Ovaj pomak pokazuje da čitanje ne nestaje, već se prilagođava novim tehnološkim i društvenim okolnostima, pri čemu ključnu ulogu imaju dostupnost sadržaja i prilagodba formata novim generacijama čitatelja.
Konsolidacija i budući razvoj
Hrvatsko nakladništvo danas ulazi u fazu konsolidacije i transformacije. Riječ je o sektoru koji sve manje ovisi isključivo o tradicionalnim modelima prodaje, a sve više o kombinaciji kulturne politike, tržišnih inovacija i međunarodne suradnje.
U takvom kontekstu, knjiga ostaje ne samo temeljni kulturni proizvod, već i sve važniji gospodarski resurs s potencijalom daljnjeg rasta – kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu.
...
Tekst i foto: Petar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič