Hrvatski obrtnički sektor prolazi kroz najdinamičnije razdoblje u svojoj novijoj povijesti, potvrđujući da se struktura domaćeg gospodarstva i tržišta rada ubrzano mijenja. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, Hrvatska je prošlu godinu završila sa 133.640 registriranih obrta, što predstavlja rast od 10.578 obrta ili 8,6 posto u odnosu na prosinac 2024. Još je ilustrativnija dugoročna usporedba s 2020. godinom, kada je bilo čak 42.672 obrta manje, odnosno gotovo 47 posto u odnosu na današnje stanje. Takav rast jasno pokazuje da se obrtništvo iz sektora koji se često percipirao kao marginalan ili zastario pretvara u jedan od ključnih nositelja gospodarske aktivnosti.
Obrt kao odgovor na nesigurnost tržišta rada
Prema ocjenama Hrvatske obrtničke komore, kontinuirani porast broja obrta potvrđuje otpornost obrtništva na ekonomske poremećaje i njegovu sve veću privlačnost. Obrt se sve češće percipira kao održiva alternativa klasičnom zapošljavanju, osobito u uvjetima inflacije, rasta troškova života i nesigurnosti dugoročnih radnih odnosa. Mladi ljudi prepoznaju obrtništvo kao put prema većoj autonomiji, fleksibilnijem radnom vremenu i mogućnosti bržeg ostvarivanja financijske neovisnosti, dok tržište istodobno bilježi kronični nedostatak kvalificiranih majstora u nizu zanimanja.
Strukturno gledano, najizraženiji rast zabilježen je u uslužnim djelatnostima, koje su samo u prošloj godini dobile 8.215 novih obrta, što predstavlja povećanje od gotovo 12 posto. U kombinaciji s ugostiteljstvom i turizmom, uslužni obrti danas čine oko dvije trećine svih obrta u Hrvatskoj. Iako su ugostiteljstvo i turizam u posljednjem razdoblju rasli tek marginalno, snažan uzlet bilježe frizerske i kozmetičke djelatnosti, fitness i wellness usluge, prijevoznički obrti te dio proizvodnih obrta koji se uspješno prilagođavaju manjim serijama, personaliziranoj proizvodnji i lokalnom tržištu.
Tradicionalni obrti pod pritiskom
Suprotno tim trendovima, pojedini tradicionalni sektori, poput maloprodaje, ribarstva, marikulture i poljoprivrede, bilježe blagi pad broja obrta. Hrvatska obrtnička komora upozorava da su neki tradicionalni zanati, uključujući izradu šešira, obuće i kišobrana, sve teže ekonomski održivi. Razlozi se nalaze u snažnom pritisku industrijskog uvoza, promjenama potrošačkih navika te nedostatku mladih koji bi preuzeli obiteljske zanate. Time se otvara pitanje očuvanja nematerijalne baštine i prijenosa znanja, ali i potrebe za novim modelima potpore tim djelatnostima.
Rast zaposlenosti i nova zanimanja
Rast broja obrta prati i snažan rast zaposlenosti. U obrtništvu danas radi 236.280 ljudi, što je za više od 50.000 radnih mjesta ili 27 posto više nego 2020. godine. Posebno je zanimljiva pojava novih obrtničkih djelatnosti, koje prate promjene životnih stilova i potrošačkih prioriteta. Njega kućnih ljubimaca postala je jedna od najbrže rastućih aktivnosti, što je potvrđeno i na prvoj nacionalnoj konferenciji posvećenoj toj djelatnosti održanoj prošle godine. Takvi primjeri pokazuju koliko je obrtništvo prilagodljivo i osjetljivo na nove društvene trendove.
Pozitivan signal za dugoročnu održivost sektora dolazi i iz obrazovnog sustava, budući da je više od 8.300 učenika upisano u strukovne programe povezane s obrtništvom. Time se postupno smanjuje jaz između potreba tržišta rada i obrazovne ponude. Dodatni iskorak predstavlja i velika reforma uvedena ove godine, kojom se umirovljenicima omogućuje nastavak vođenja obrta uz istodobno primanje 50 posto mirovine. Ta mjera ne samo da potiče aktivno starenje, već omogućuje prijenos znanja i iskustva na mlađe generacije te zadržavanje vrijednih vještina unutar lokalnih zajednica.
Svi ovi pokazatelji upućuju na to da obrtništvo u Hrvatskoj više nije tek dopunski segment gospodarstva, već sve važniji stup njegova razvoja. Dinamičan rast, prilagodba novim tržišnim nišama i snažna povezanost s lokalnim potrebama čine obrtnički sektor jednim od ključnih alata za jačanje otpornosti hrvatskog gospodarstva u godinama koje dolaze.
...
Tekst i foto: Petar Kolovrat