Prema prikazanim podacima u tablici iznad, riječ je o projekcijama udjela starijih osoba u ukupnoj populaciji po zemljama u razdoblju od 2025. do 2100. godine. Vidljivo je da su i Hrvatska i većina članica Europske unije suočene s kontinuiranim i značajnim starenjem stanovništva, pri čemu se udjeli starijih od 65 godina penju na razine koje će imati dubok demografski, ekonomski i socijalni utjecaj.
U 2025. godini Hrvatska se s udjelom od 23,6 posto nalazi u gornjem dijelu europske ljestvice, blizu razine Njemačke (23,7 %) i ispred Francuske (22,5 %), Slovenije (22,2 %) i Španjolske (21,6 %). U kontekstu Europske unije, takvi podaci ukazuju na već izražen proces demografskog starenja, koji Hrvatsku svrstava u skupinu država koje će vrlo brzo osjećati pritisak na mirovinski sustav, zdravstvenu skrb i tržište rada. Već u ovoj početnoj fazi jasno je da je Hrvatska demografski starija od prosjeka EU-a.
Do 2075. Hrvatska ulazi u zonu od 33,8 posto starijih osoba, što znači da će više od trećine stanovništva biti u dobi iznad 65 godina
Do 2050. godine projekcija pokazuje da Hrvatska doseže udio od 30,7 posto starijih, čime se svrstava u društvo izrazito starih europskih zemalja poput Portugala (33,1 %), Grčke (34,6 %) i BiH (34,0 %). Taj rast od više od sedam postotnih bodova u svega 25 godina ilustrira snažan kumulativni učinak niske stope nataliteta, povećanja životnog vijeka i nastavka emigracijskih trendova mlađe populacije. U europskom kontekstu, Hrvatska će se u tom razdoblju kretati prema gornjoj trećini ljestvice, s demografskim opterećenjem znatno iznad današnjeg prosjeka EU.
Do 2075. Hrvatska ulazi u zonu od 33,8 posto starijih osoba, što znači da će više od trećine stanovništva biti u dobi iznad 65 godina. Ova razina starenja predstavlja izazov bez presedana za nacionalnu ekonomiju. Istodobno, mnoge članice EU dosegnut će slične ili više razine – primjerice Italija 36,7 %, Španjolska 35,6 %, dok će pojedine azijske ekonomije (Japan, Južna Koreja, Tajvan) dosezati i preko 40 %. U takvim okolnostima, Hrvatska će biti dio šireg europskog trenda, ali s dodatnim poteškoćama zbog manje fleksibilnog gospodarstva i osjetljivog mirovinskog sustava.
Konačno, projekcija za 2100. godinu predviđa da će Hrvatska imati udio od 35,9 posto starijih, što je blago ispod razine Italije (37,5 %) i Španjolske (36,3 %), ali i dalje znatno iznad demografskog minimuma potrebitog za održivu dobnu strukturu. U usporedbi s ostatkom EU, Hrvatska ostaje u grupi demografski vrlo starih društava, a proces starenja se stabilizira na visokoj razini.
Zaključno, podaci jasno potvrđuju da Hrvatska prati, a u nekim razdobljima i predvodi, opći europski trend starenja stanovništva. Za EU u cjelini, projekcije pokazuju da će većina država članica do sredine stoljeća imati između 30 i 35 posto starijih, dok će neke, poput Grčke, Italije i Portugala, prelaziti te granice. Za Hrvatsku to znači da će ključni izazovi biti očuvanje radne snage, prilagodba mirovinskog i zdravstvenog sustava te kreiranje politika koje će ublažiti posljedice ubrzanog demografskog starenja. Bez značajnih intervencija, rizik od usporavanja gospodarskog rasta, rasta javnog duga i smanjenja socijalne kohezije bit će sve izraženiji.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Fotografija: Bože Ujević
Grafika: Vidmir Raič
izvor: https://www.visualcapitalist.com