Hrvatska je pred velikom infrastrukturnom i tehnološkom promjenom koja će značajno izmijeniti način korištenja autocesta. Prema planovima Hrvatskih autocesta (HAC) i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, novi model naplate cestarine, temeljen na tehnologiji slobodnog protoka, uskoro će zamijeniti dosadašnji sustav naplatnih kućica. Vozači će ubuduće prolaziti kroz kontrolne točke na autocestama bez zaustavljanja, dok će se naplata vršiti putem ENC uređaja ili automatskim prepoznavanjem registarskih pločica.
Ova reforma, koja je dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ima dvostruki cilj: modernizaciju prometne infrastrukture i usklađivanje s praksama Europske unije. Ključna promjena za korisnike autocesta bit će potpuno ukidanje gotovinskog plaćanja na izlazima s autocesta. Iako će vozači i dalje moći nadoplatiti ENC ili druge oblike elektroničkog plaćanja gotovinom na prodajnim mjestima, sama transakcija tijekom vožnje više se neće obavljati u fizičkom obliku.
Novi sustav predviđa da se svi korisnici unaprijed registriraju i odaberu način naplate, dok će za teretna vozila i motocikle ENC uređaji postati obavezni. Time će Hrvatska slijediti europske standarde prema kojima kamioni i autobusi koriste jedinstvenu opremu za pristup autocestama u više zemalja, smanjujući administrativne prepreke i troškove prijevoznicima.
Prema najavama, tehnologija koja će se koristiti uključuje mikrovalni prijenos podataka na frekvenciji od 5,8 GHz te automatsko prepoznavanje registarskih pločica. Dužnosnici ističu da će ovakav sustav omogućiti brži protok prometa, smanjiti zastoje te značajno smanjiti operativne troškove održavanja autocesta. Osim toga, nova platforma omogućit će po prvi put jedinstvenu elektroničku naplatu na cijeloj mreži hrvatskih autocesta, čime će se stvoriti integrirani sustav u skladu s europskim praksama.
Nacrt Zakona o naplati cestarine, koji predviđa formalno ukidanje gotovinskog plaćanja i uvođenje obvezne elektroničke naplate za određene kategorije vozila, trenutačno je u javnoj raspravi koja traje do 15. listopada 2025. godine. Nakon toga, očekuje se usvajanje zakona i početak postupne implementacije sustava.
U praksi to znači da će dugogodišnji prizor naplatnih kućica na ulazima i izlazima s autocesta uskoro postati stvar prošlosti. Hrvatska tako ulazi u fazu digitalizacije cestovne infrastrukture koja bi trebala donijeti brži, sigurniji i učinkovitiji prometni sustav, ali i zahtijevati prilagodbu svih korisnika na nove tehnologije i načine plaćanja.
Komparativna analiza: Hrvatska vs. Austrija vs. Slovenija
Slovenija ima oko 618 kilometara autocesta i brzih cesta (motorways i expressways) koji su uključeni u sustav naplate cestarine. U istom dokumentu se navodi da je mreža podijeljena u 126 odjeljaka naplate (tolling sections), pri čemu se naplata vrši zasebno za svaki od tih odjeljaka.
Austrija ima složeniji sustav s vinjetama i posebnim sekcijama („section tolls“) za određene dijelove autocesta koji prolaze kroz tunele ili zahtijevaju velike građevinske investicije, kao što su alpske dionice. Duljina mreže na kojoj se vinjeta primjenjuje nije izravno navedena u svakom izvoru, ali se vinjete i digitalne vinjete primjenjuju na cijeloj mreži autocesta i ekspresnih cesta za vozila do 3,5 tone.
Za Hrvatsku trenutačno nemam pouzdan, javno objavljen podatak o ukupnoj duljini autocesta u sustavu koji će se prelaziti na slobodni protok, niti precizne brojke koliko će kilometara i odjeljaka sustav obuhvatiti — budući da je zakon još u izradi i implementacija tek predstoji.
Slovenija je objavila da je u 2024. godini na njenom i stranom teritoriju pređena 22,8 milijardi vozilnih kilometara (vkm) od strane nacionalnih i stranih vozila, pri čemu su vozila registrirana u Sloveniji izvodila najveći dio tog prometa. Od toga su putnička vozila činila oko 79 % ukupnog prometa, a roba / teretna vozila su činila manji dio, premda značajan za autoceste.
Za Austriju, detaljniji podaci postoje za vinjete i troškove pojedinih dijelova, ali ne pronalazim u dostavljenim izvorima broj ukupnih vozilnih kilometara u sustavu vinjeta + sekcijskih cestarina u kontekstu slobodnog protoka kao u Sloveniji.
Za Hrvatsku — s obzirom da novi sustav nije još uveden — nema konkretnih službenih podataka o očekivanom broju vozila koji će koristiti ENC uređaj ili sustav prepoznavanja registarskih pločica, niti o očekivanom porastu ili smanjenju prometa zbog novih uvjeta. Može se pretpostaviti da će promet na autocestama u sezoni (turističkoj) imati izraženiji učinak, baš kao što se u Sloveniji bilježi značajan dio voznih kilometara upravo u sezoni, posebno od stranih vozila.
Troškovi uvođenja sustava i operativni troškovi
Kod Slovenije, operativni troškovi i troškovi uvođenja elektroničkog naplatnog sustava (DARS GO) uključivali su izgradnju infrastrukture za slobodni protok (gantries / portali), opremu za vozila (tag-uređaji ili ENC-ekvivalenti), postavljanje kamera za prepoznavanje registarskih pločica, kao i softverske sustave za naplatu, obračun i administraciju. Ovi troškovi se ne pojavljuju u javno dostupnim izvorima u vrlo detaljnoj brojki, ali se zna da su mali-i-srednji prijevoznici posebno ukazivali na troškove nabave i održavanja uređaja u vozilima te na troškove usklađivanja s novim tarifikacijama (osovine, emisije, dionice).
U Austriji su dodatni troškovi bili vezani za održavanje posebnih “section toll” dionica (tunele, brdovite dijelove) — troškovi koji su često vrlo visoki zbog geografske konfiguracije, potrebne sigurnosne i tehničke opreme, te održavanja tunela i infrastrukturnih objekata. Također su znatno uložili u digitalne prodajne kanale (aplikacije, online kupnju, automatske kartične sustave), kao i sustave nadzora registarskih pločica. Izvori navode da vinjete i digitalne proizvode za Austriju nude više opcija (digitalna vinjeta, vinjeta naljepnica, digital section toll, FLEX opcija), što implicira i troškove razvoja sustava fleksibilnih i kombiniranih opcija.
Za Hrvatsku se troškovni okvir još ne objavljuje u javnim dokumentima koliko je meni poznato. Međutim, budući da se planira mikrovalna tehnologija (5,8 GHz), automatsko prepoznavanje registarskih pločica, te uklanjanje fizičkih naplatnih kućica, troškovi će uključivati instalaciju portala, kamere, senzore, kabliranje ili bežične veze, softver, integraciju ENC-uređaja, komunikacijske i obračunske sustave, te obuku i administraciju. Uz to, morat će se pokriti troškovi servisiranja, nadzora te potencijalnih sankcija za neplatiše.
Očekivani učinci reforme za Hrvatsku
Iako nemamo točne brojke, na temelju slovenskog i austrijskog iskustva moguće je formulirati očekivanja. Uvođenje sustava slobodnog protoka vodit će prema značajnim smanjenjima čekanja na naplatnim kućicama, što će skratiti vrijeme putovanja, posebno u vršnim satima i turističkim sezonama. To će smanjiti troškove goriva i emisija zbog stajanja u kolonama te poboljšati učinkovitost prijevoza zbog manje potrošnje vremena i resursa.
Za prijevoznike kamiona i autobusa reforma donosi olakšanje — smanjuje administrativne prepreke (uklanjanja gotovinskih plaćanja, optimizacije ruta, bolje planirane naplate prema dionicama i emisijama). S druge strane, inicijalni troškovi za primjenu sustava u vozilima i registraciju mogu biti značajni, osobito za male operatere.
Za državu i HAC, koristi se očekuju kroz smanjenje operativnih troškova održavanja i rada naplatnih stanica, manje troškove osoblja, manje fizičke infrastrukture, ali veće troškove tehnološke podrške i održavanja digitalnog sustava i infrastrukture.
Tekst i fotografija: Petar Kolovrat