Priča o Marku Zuckerbergu i Facebooku započinje 2004. godine na Harvardu, kada je tada 19-godišnji student informatike lansirao jednostavnu društvenu mrežu namijenjenu povezivanju studenata elitnih američkih sveučilišta. U toj fazi Facebook nije bio tehnološka revolucija, nego društvena inovacija: digitalni imenik s elementima identiteta, pripadnosti i statusa. Ključni uspjeh tog razdoblja bio je organski rast i snažan „network effect“, koji je već do 2006. doveo do otvaranja platforme široj javnosti i brzog globalnog širenja.
Razdoblje od 2007. do 2012. obilježeno je pretvaranjem Facebooka u infrastrukturu interneta. Uvođenje News Feeda, sustava „lajkova“ i algoritamskog rangiranja sadržaja postavilo je temelje za poslovni model temeljen na oglašavanju i prikupljanju podataka. U tom kontekstu, izlazak Facebooka na burzu 2012. godine bio je simbol zrelosti kompanije, ali i prvi ozbiljan test povjerenja investitora. Iako je IPO u početku doživljen kao razočaranje, Facebook je ubrzo konsolidirao poslovni model i dokazao da je sposoban monetizirati pažnju milijardi korisnika.
Strateški najuspješnije razdoblje dolazi između 2012. i 2016., kada Zuckerberg donosi dvije presudne odluke: akviziciju Instagrama i WhatsAppa. Kupnja Instagrama 2012. za tada kontroverznih milijardu dolara pokazala se jednom od najuspješnijih tehnoloških akvizicija desetljeća, jer je Meta time preuzela dominantnu platformu vizualne komunikacije i osigurala generacijsku obnovu korisnika. WhatsApp, kupljen 2014., dodatno je učvrstio globalni doseg kompanije, posebno izvan Zapada, i učinio Metu infrastrukturnim akterom digitalne komunikacije.
No od 2016. započinje faza dubokih kriza i reputacijskih lomova. Facebook se našao u središtu globalnih rasprava o političkoj manipulaciji, dezinformacijama i privatnosti, osobito nakon američkih izbora i afere Cambridge Analytica. U tom razdoblju Zuckerbergov imidž tehnološkog vizionara postupno se transformira u imidž moćnog, ali defanzivnog upravitelja digitalne platforme s golemim društvenim posljedicama. Regulacija, kazne i politički pritisci postaju trajna značajka poslovanja.
AI ofenziva
Prekretnica dolazi 2021. godine, kada Facebook mijenja ime u Meta Platforms i službeno proglašava metaverzum novim strateškim horizontom. Projekt metaverzuma, oslonjen na virtualnu stvarnost i prethodno kupljeni Oculus, zamišljen je kao sljedeća računalna platforma nakon pametnih telefona. Međutim, upravo taj potez danas se smatra najvećim strateškim promašajem Zuckerbergove karijere. Unatoč desecima milijardi dolara ulaganja, metaverzum nije pronašao masovno tržište, a tehnološka i društvena spremnost korisnika pokazala se znatno manjom od očekivanja.
Razdoblje od 2023. do 2026. obilježeno je povlačenjem i redefinicijom prioriteta. Meta provodi masovna otpuštanja, gasi ili smanjuje metaverzum projekte i okreće se umjetnoj inteligenciji kao novom „motoru rasta“. Za razliku od metaverzuma, AI se pokazuje kao tehnologija s neposrednim komercijalnim učinkom, ali i kao nužan odgovor na konkurenciju drugih globalnih tehnoloških divova. Zuckerberg time implicitno priznaje da vizija bez tržišne spremnosti, koliko god bila dugoročno fascinantna, može ugroziti stabilnost cijele kompanije.
Povijesno gledano, Zuckerbergova karijera oscilira između iznimne strateške intuicije i ambicioznih, ali prerano lansiranih vizija. Facebookov uspon temeljen je na razumijevanju ljudske društvenosti i ekonomije pažnje, dok su najveći neuspjesi proizašli iz pokušaja da se tehnološki i društveni razvoj „preskoči“. Upravo ta napetost između realnog tržišta i futurističke ambicije danas definira novu fazu Mete – fazu opreza, konsolidacije i traženja ravnoteže između moći, odgovornosti i profita.
Zuckerberg otpušta 1500 zaposlenika i gasi projekt metaverzuma
U siječnju 2026. godine Meta Platforms, kompanija čiji je izvršni direktor Mark Zuckerberg, objavila je jednu od najznačajnijih strateških promjena u svojoj povijesti. Reality Labs — odjel unutar Mete odgovoran za razvoj virtualne i proširene stvarnosti — suočio se s otpuštanjem oko 1 500 zaposlenika, što čini otprilike 10 % radne snage te jedinice, u sklopu šire reorganizacije usmjerene na umjetnu inteligenciju i nosive uređaje. Ovaj potez, koji se događa četiri godine nakon što je Facebook preimenovan u Meta u skladu s ambicijama oko metaverzuma, označava realan prekid nekih od najizazovnijih vizija kompanije i nagovještava promjenu u tehnološkom fokusu koji će oblikovati njezin budući razvoj.
Odjel Reality Labs bio je središte Zuckerbergovog sna o metaverzumu — sveobuhvatnom digitalnom prostoru u kojem bi ljudi mogli raditi, igrati se, komunicirati i surađivati u potpuno virtualnim okruženjima. Meta je u ove projekte uložila desetine milijardi dolara, ali unatoč masivnim investicijama i snažnom brandiranju, metaverzum se nikada nije proširio izvan uskih niša entuzijasta. Platforme poput Horizon Worldsa nisu uspjeli steći široku publiku, a javni interes i angažman ostali su skromni. Taj poslovni neuspjeh bio je dodatno obilježen izrazitim gubicima koje je Reality Labs generirao u proteklim godinama, procjenjuju se na više od 70 do 77 milijardi dolara od svog osnutka.
Meta je u posljednjih nekoliko mjeseci već signalizirala pomicanje prema drugim tehnološkim segmentima. Umjetna inteligencija postala je središnja komponenta Zuckerbergove vizije budućnosti, a kompanija je povećala ulaganja u AI infrastrukturu, uključujući ogromne kapitalne izdatke i akvizicije u tom području. Fokus na AI-u obuhvaća i razvoj nosivih uređaja, posebno pametnih naočala s AI integracijom, koje bi teoretski mogle pronaći širu tržišnu primjenu u odnosu na VR headsetove.
Otplata dijela izgubljenih vremena i resursa u metaverzumu ne znači potpuno otpisivanje koncepta virtualnih svjetova — Horizon Worlds ostaje aktivan, ali sa značajno smanjenim kapacitetima i resursima. Meta je zatvorila nekoliko VR studija i smanjila budžete za neke projekte unutar Reality Labs, formalno signalizirajući da metaverzum više nije glavni strateški prioritet.
Jesu li ovi rezovi i promjena fokusa pravovremeni ili tek odgoda problema koji proizlaze iz neizvjesnosti tehnoloških investicija, predmet je intenzivne rasprave među analitičarima. Nekoliko komentatora tvrdi da Meta preusmjerava resurse na područja s većim komercijalnim potencijalom, prepoznajući da je metaverzum ostao konceptualno zanimljiv, ali praktično teško ostvariv u realnom vremenu i s postojećim tehnološkim mogućnostima. Drugi pak upozoravaju da velika ulaganja u AI i nosive uređaje također ne garantiraju uspjeh, posebno s obzirom na konkurenciju u industriji, regulatorne izazove i moguće probleme s privatnošću koji prate napredne AI proizvode.
U konačnici, potezi Mete u siječnju 2026. predstavljaju prekretnicu za jednu od najambicioznijih tehnoloških vizija posljednjeg desetljeća. Zuckerbergova odvažna strategija metaverzuma, koja je definirala novu eru brenda i usmjeravala velike kapitalne tokove, sada je u velikoj mjeri „pročitana“ i revidirana. Promjena kursa prema umjetnoj inteligenciji i komercijalno održivijim tehnologijama signalizira prilagodbu realnosti tržišnim i tehnološkim trendovima, kao i priznanje da vizije koje nadilaze trenutnu potražnju mogu biti preskupa lekcija za svaku kompaniju, pa i onu od gotovo 80 000 zaposlenika i globalnog utjecaja poput Mete.
...
Tekst: Vidmir Raič
Ilustracija: AI generirano