Ovaj put pozvati ću se na osobu kojoj su palili knjige u vremenu početka nacističke okupacije u svijetu i koja je ostavila značajan trag i dan danas, pa evo ponajprije o autoru na kojeg se referiram kao i knjizi koju su nacisti palili u Berlinu 1933., a koja je objasnila dublji seksualni i psihološki problem podčinjene mase onda i danas, tu je i analiza u usporedbi sa svjetskim i Hrvatskim tekovinama - danas:
„Masovna psihologija fašizma“ (The Mass Psychology of Fascism) je najpoznatije političko-psihološko djelo Wilhelma Reicha, objavljeno prvi put 1933. godine, a proširivano u kasnijim izdanjima.
Knjiga pokušava objasniti zašto su mase privučene autoritarnim i fašističkim pokretima, ne samo preko ekonomskih i političkih faktora, nego preko psihološke strukture pojedinaca i društva.
U nastavku je sažetak ključnih ideja:
Glavne teze Reicha
1. Fašizam nije samo politički fenomen, nego i psihološki
Reich tvrdi da fašizam ne može biti objašnjen isključivo klasnom borbom ili ekonomskim krizama. On smatra da su emocionalna potčinjenost autoritetu, internalizirani strah i potisnuta agresija temeljni izvori podrške fašističkim pokretima.
2. „Autoritarni karakter“
Reich gradi na ranoj psihoanalitičkoj tradiciji:
U mnogim obiteljima dominiraju strogi patrijarhalni odnosi.
Djeca odrastaju u strukturi koja uči pokoravanje autoritetu i potiskivanje vlastitih želja.
Ta vrsta odgoja stvara autoritarni karakter — osobu koja istovremeno žudi za potčinjavanjem i traži nekoga nad kim može dominirati.
3. Seksualna represija kao politički faktor
Jedna od najkontroverznijih i originalnih Reichovih ideja:
Društva koja sustavno potiskuju seksualnost stvaraju nesigurne, tjeskobne, lako manipulabilne pojedince.
Seksualna represija vodi do neurotične poslušnosti, što olakšava širenje autoritarnih ideologija.
Fašističke ideologije često ističu „čistoću“, rigidne rodne uloge i moralnu strogoću — što prema Reichu odražava i pojačava psihološku represiju.
4. Zašto su radnici podržali fašizam?
Reich kritizira i ljevicu i desnicu. Smatra da je:
Ljevica potcijenila emocionalne faktore, fokusirajući se samo na ekonomiju.
Fašizam mobilizirao strasti, mitove, identitet, a ne racionalne argumente.
Drugim riječima, ljudi ne glasuju samo zbog ekonomskog interesa, nego zbog emocionalnih potreba.
5. Erotika, tijelo i oslobođenje
Reich zagovara radikalnu ideju da je socio-seksualno oslobođenje preduvjet političke slobode.
Utjecaj djela
Djelo je postalo klasik u kritičkoj teoriji, sociologiji, politologiji, psihoanalizi i studijama fašizma.
Inspiriralo je frankfurtsku školu, pogotovo Ericha Fromma.
Nakon 1960-ih postalo je važno u okviru kontrakulture, seksualne revolucije i teorija autoritarnosti.
E sad, idemo u moderna vremena:
1. Autoritarni karakter i današnje politike
Reich je smatrao da autoritarni karakter nastaje u društvima gdje dominiraju:
stroge hijerarhije
rigidne obiteljske strukture
moralna kontrola
potiskivanje individualnosti
Današnji kontekst:
U mnogim državama primjećujemo:
obnovu ideje „tradicionalne obitelji“ kao političkog simbola
glorifikaciju „čvrste ruke“ i „vođe koji ne popušta“
neprijateljstvo prema manjinskim grupama koje se smatraju prijetnjom „red“u
Ovo je psihološki mehanizam koji Reich opisuje:
Ljudi s dubinskom potrebom za stabilnošću i autoritetom privlače se liderima koji obećavaju jednostavna rješenja i jasno određene hijerarhije.
2. Emocionalna mobilizacija umjesto racionalne politike
Reich tvrdi da fašistički pokreti uspijevaju zato što mobiliziraju:
strah
bijes
osjećaj poniženja
potrebu za pripadanjem
Danas
Moderni populizam često koristi iste emocije:
strah od „elita“, migranata, globalizacije
bijes zbog ekonomske nejednakosti
osjećaj da „narod gubi kontrolu“
zajednički identitet protiv „opasnog drugog“
Politička poruka je manje važna od emocionalnog učinka.
3. Seksualna i kulturna kontrola kao politička strategija
Jedna od Reichovih najkontroverznijih teza:
kontrola seksualnosti i privatnog života pojačava poslušnost i identitetsku rigidnost.
Danas
Ovo se vidi u:
pokušajima reguliranja reproduktivnih prava
„anti-gender“ i „anti-LGBT“ kampanjama
moralnim panikama oko „kvarenja djece“
insistiranju na „čistoći nacije“ ili „kulturi tradicionalnih vrijednosti“
Kontrola tjelesnosti i seksualnosti ponovno se koristi kao sredstvo političkog homogeniziranja.
4. Kult vođe
Reich je isticao da autoritarni karakter traži:
vođu koji izgleda snažan, nepotkupljiv
nekoga tko se predstavlja kao „otac nacije“
figuru koja utječe emocionalno, ne racionalno
Današnji paralele
U brojnim zemljama:
lideri se prikazuju kao „spasitelji“, „zaštitnici“ ili „outsideri“
kritika vođe se počinje tumačiti kao „napad na narod“
politička moć se personalizira
Osobnost vođe postaje važnija od institucija.
5. Polarizacija i potreba za neprijateljem
Reich naglašava da autoritarna politika treba stalnu:
prijetnju
paranoju
definiciju „unutarnjeg neprijatelja“
Današnji obrasci
migranti, LGBT zajednica, ideološki protivnici, „elita“, druga etnička ili vjerska grupa
teorije zavjere i osjećaj da „neprijatelji rade protiv nas“
narativi o „osuđenoj naciji“ ili „napadnutom narodu“
Stvaranje neprijatelja okuplja mase i učvršćuje moć.
6. Ekonomska frustracija kao gorivo, ali ne i glavni uzrok
Reich kaže:
Ekonomske krize potiču nezadovoljstvo, ali politička privlačnost dolazi iz emocionalnih potreba.
Danas
ekonomska nejednakost raste
nesigurnost je veća
ljudi osjećaju gubitak kontrole
To stvara teren za pokrete koji obećavaju:
sigurnost
jednostavna rješenja
povratak „veličine“
Ekonomski problemi postaju emocionalni problemi, koji se zatim kanaliziraju u političku agresiju ili podršku autoritarizmu.
7. Digitalna verzija Reichove teorije
Reich nije mogao predvidjeti internet, ali njegova analiza vrijedi i danas:
društvene mreže pojačavaju strah i bijes
identitetske grupe se „zbijaju“ u eho-komorama
lideri mogu komunicirati izravno s masama, mimo institucija
Digitalno okruženje stvara emocionalnu masu brže nego ijedna platforma u Reichovo vrijeme.
Zaključak:
Što Reich objašnjava u današnjici?
Ako primijenimo Reichove koncepte, današnji populizam i autoritarizam uspijevaju zato što:
odgovaraju ljudskim emocionalnim potrebama (sigurnost, identitet, pripadanje)
nude jednostavne narative u kompleksnom svijetu
igraju na strah i seksualno/kulturno konzervativne impulse
stvaraju figuru moćnog vođe koji daje osjećaj stabilnosti
manipuliraju potisnutim frustracijama i agresijom
Reich bi vjerojatno tvrdio da je glavni faktor današnjeg autoritarizma zapravo:
psihološka nesigurnost u postindustrijskom, ubrzanom, digitalno fragmentiranom društvu.
U nastavku su detaljne, ali sigurne i analitičke usporedbe po državama.
1. Mađarska – centralizacija moći i „kult tradicionalnih vrijednosti“
Reichova ideja:
autoritarni karakter + kulturna/sexualna kontrola
Reich tvrdi da autoritarni režimi koriste:
naglašavanje tradicionalne obitelji
rigidne rodne uloge
moralnu represiju
1. Današnja paralela u Mađarskoj
Pod aktualnom mađarskom vladom (Fidesz), dokumentirano je:
snažna retorika o „tradicionalnoj obitelji“
političke kampanje protiv „gender ideologije“
ograničavanje prostora za LGBT organizacije
koncentracija političke, medijske i institucionalne moći
Reich bi rekao da ovo služi stvaranju emocionalno homogenizirane mase i jačanju autoritarnog karaktera kroz kulturnu disciplinu.
2. Poljska (posebno u razdoblju vlade PiS-a do 2023.) – moralne panike kao političko oružje
Reichova ideja:
seksualna represija proizvodi političku poslušnost
Reich naglašava da autoritarni pokreti mobiliziraju strah od moralne dekadencije.
Paralelni moderni obrasci
Do 2023. u Poljskoj je bilo snažno dokumentirano:
retorika protiv „LGBT ideologije“
stroga kontrola reproduktivnih prava
naglašavanje katoličkih moralnih normi
podjela društva na „moralnu većinu“ i „opasne manjine“
Reich bi to protumačio kao mobilizaciju seksualno-moralne strogosti za jačanje političkog identiteta.
3. Sjedinjene Države – emocionalna politika, polarizacija i kult ličnosti
Reichova ideja:
mase reagiraju na jednostavne narative, vođu i emocionalnu mobilizaciju
Fašistički pokreti, po Reichu, uspijevaju kad:
politika postane emocionalna
vođa se shvaća kao „spasitelj“
društvo se podijeli na „pravi narod“ i „neprijatelje“
Paralele u SAD-u (razne faze posljednjih godina)
U SAD-u su dokumentirani:
jačanje političke polarizacije
identitetska mobilizacija obje strane
politizirane moralne panike (migracije, rodni identitet, kritička rasna teorija)
personalizacija politike oko pojedinih lidera
teorije zavjere i narativi o „izdanim“ građanima
Reich bi naglasio emocionalnu energiju koja pokreće politički identitet, analogno njegovim objašnjenjima masovne privlačnosti autoritarnim pokretima.
4. Rusija – militarizam, kult vođe i identitetska mobilizacija
Reichova ideja:
agresija kao rezultat represije + potreba za snažnim autoritetom
Reich povezuje:
nacionalizam
militarizam
hijerarhijsku strukturu društva
Paralele u Rusiji
U današnjoj Rusiji dokumentirano je:
snažna centralizacija moći
kult političkog vođe
militarizacija javnog diskursa
narativi o „vanjskim neprijateljima“
naglašavanje tradicionalnih, patrijarhalnih vrijednosti
Reich bi ovo vidio kao „klasičan autoritarni emocionalni okvir“:
stvaranje homogenog nacionalnog identiteta uz represiju razlika.
5. Turska – kombinacija religijskog konzervativizma i personalizacije moći
Reichova ideja:
integracija religijske moralnosti u političku mobilizaciju
Reich tvrdi da moralne strukture i religija mogu podržavati autoritarnu logiku.
Paralele u Turskoj
U Turskoj se dokumentira:
centralizacija moći oko predsjedničke funkcije
integracija religijskih normi u državne politike
mobilizacija birača kroz identitet i moralne teme
označavanje opozicije kao „prijetnje naciji“
Reich bi ovo opisao kao spajanje tradicionalnog moralnog autoriteta s političkom moći, što stvara visoku emocionalnu koheziju mase.
6. Brazil – moralni populizam i polarizacija
Reichova ideja:
seksualna/rodna moralnost kao polje političke borbe
Reich predviđa da društva s jakom tradicionalnom kulturom koriste seksualno-rodne teme za mobilizaciju.
Paralele u Brazilu
Zabilježeno je:
snažan „moralni populizam“
retorika protiv „moralne dekadencije“
polarizacija kroz teme poput LGBTQ+ prava, feminizma i religije
personalizirana politika oko jakih lidera
Reich bi to vidio kao emocionalno organiziranje političke mase oko osjećaja prijetnje tradicionalnom poretku.
7. Indija – etno-nacionalizam i moralni konzervativizam
Reichova ideja:
identitetska strogost u službi politike
Reichovo objašnjenje uključuje:
potrebu masa za „čistim“ identitetom
nacionalistički narativ kao odgovor na nesigurnost
Paralele u Indiji
Zabilježeni fenomeni uključuju:
sve snažniji etno-nacionalizam
moralne kampanje povezane s religijom
snažno identificiranje s vođom
stvaranje jasne podjele „mi protiv njih“ u političkom diskursu
Reich bi to protumačio kao mobilizaciju dubinskih emocionalnih i identitetskih potreba.
Zaključna sinteza
Reichov okvir može se primijeniti na mnoge suvremene kontekste, ali ne kao etiketa („fašist“) nego kao psihološko-socijalni model koji objašnjava:
1. Zašto se mase okupljaju oko snažnog vođe?
→ nesigurnost, emocionalna potreba za autoritetom
2. Zašto moralne i seksualne teme postaju središte politike?
→ stvaraju identitetsku koheziju i disciplinu
3. Zašto društva polariziraju?
→ autoritarna struktura treba neprijatelja da se održi
4. Zašto se politika emocionalizira?
→ racionalni faktori slabije motiviraju od straha, ponosa i bijesa
Usporedba po konceptima Reichove teorije
1. Autoritarni karakter i politička struktura
Reich tvrdi da društva u kojima dominira autoritarna obiteljska i društvena struktura proizvode ljude sklone poslušnosti i vođi.
foto: Marija Štrajh
U Hrvatskoj: glavni politički igrač zadnjih godina je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koji je bio na vlasti već niz godina, i koji se u izborima 2024. povezao s desnim pokretom Domovinski pokret — pokretom s nacionalističkim i socijal-konzervativnim komponentama.
To može ukazivati na dinamiku u kojoj politički sustav – umjesto da je radikalno autoritaran – koristi elemente stabilnosti, hijerarhije, jasnih tradicija i identiteta za mobilizaciju. Sustav nije klasični totalitarni režim, ali neke autoritarno-usmjerene strukture postoje.
2. Seksualna/kulturna represija i moralni diskurs
Reich ističe da seksualna represija i stroge moralne norme doprinose autoritarnosti i masovnoj poslušnosti.
U Hrvatskoj: postoji snažan pokret „anti-gender“ i „anti-LGBT“ udruga, koji su povezani s konzervativnim i katoličkim organizacijama.
Politički diskurs često uključuje teme „obrane tradicije“, „porodice“, „morala“, „prijetnje od strane kulturnih promjena“ — što točno odgovara Reichovim rečima o kulturnoj i seksualnoj disciplini kao podlozi autoritarizma.
3. Identitet, neprijatelj i nacionalizam
Reich ukazuje na to da autoritarni pokreti trebaju „neprijatelja“, jasnu granicu „mi protiv njih“, kao i mobilizaciju identiteta.
U Hrvatskoj: u političkoj retorici i medijima česte su reference na „vanjske prijetnje“ (npr. migranti), manjinske skupine, te pitanje nacionalnog identiteta — kao i spominjanje ratne prošlosti. Također, koalicija s Domovinskim pokretom isključila je tradicionalno partnerstvo s predstavnicima srpske manjine.
Dakle, dinamika „mi“ (dominantna nacionalna većina) vs „oni“ je prisutna, što u Reichovoj analizi predstavlja plodno tlo za autoritarnu mobilizaciju.
4. Emocionalna mobilizacija i vođa
Reich smatra da mase ne reagiraju primarno racionalno, nego emocionalno — traže vođu, sigurnost, pripadanje.
U Hrvatskoj: izbori i političke kampanje često obilježeni su jakim osobnostima, retorikom oko „spasa“, „obrane Hrvatske“, te polarizacijom između vođa. Također, revolt protiv etabliranih elita i osjećaj da „narod nije zastupljen“ su u porastu.
Tekući politički procesi (npr. potreba HDZ-u za koalicijom s ekstremnijim desnim pokretom) pokazuju kako je mobilizacija emocija i identiteta važna za održavanje moći.
5. Ekonomska i demografska nesigurnost
Reich nije isključivo ekonomist, ali naglašava da emocionalni efekti nesigurnosti – uključujući ekonomske i društvene – čine mase ranjivima.
U Hrvatskoj: problemi poput demografskog pada (“rođenih je svega ~32 000” u nedavnom izvješću) i emigracija mladih, stanarskih problema, nesigurnosti zaposlenja i sl.
Ove nesigurnosti stvaraju društveni teren na kojem identitet, pripadanje, autoritet – što Reich smatra – postaju važniji od isključivo racionalnih ekonomskih rješenja.
Gdje se Hrvatska podudara s Reichovim dijagnozama
Postoji kulturni i moralni konzervativizam koji uključuje pitanja roda, obitelji, identiteta.
Primijećen je uspon desnih/nacionalističkih pokreta i njihova uključenost u koaliciju vlasti.
Prisutan je osjećaj nesigurnosti - demografski, ekonomski, identitetski - što može povećavati podatnost na autoritarno-identitetsku mobilizaciju.
Politika koristi elemente emocionalne mobilizacije: pripadnost, vođa, priprema protiv prijetnje.
Gdje Hrvatska nije „klasični fašistički režim“ (i zašto je razlika važna)
Hrvatska funkcionira u okviru demokratskih institucija, članica je European Union i NATO, ima pluralizam političkih stranaka, slobodne medije u velikoj mjeri.
Ne postoji sustavna represija opozicije u vidu zatvaranja, nema totalne ideološke kontrole medija i društva kao u klasičnim fašističkim režimima.
Institucije (parlament, sudovi, mediji) i dalje djeluju — iako s izazovima — što znači da “autoritarni karakter” postoji, ali nije sveobuhvatan ili ekstreman.
Reichova analiza je model – ne automatska dijagnoza. Dakle, primjena je interpretativna, ne optužujuća.
Zaključak za Hrvatsku
Prema Reichovoj teoriji, Hrvatska pokazuje neke znakove koji odgovaraju obrascima autoritarne psihologije masa: kulturna i moralna konzervativnost, identitetska mobilizacija, koalicije desnice s nacionalističkim elementima, socijalna i demografska nesigurnost…
Međutim, Hrvatska nije prema ovom modelu u stanju potpune autoritarne kontrole i fašističke strukture. Ona se nalazi u-među: demokratski okvir u kojem egzistiraju autoritarni impulsi i desni uzleti.
Ključni podaci
1. Stavovi prema LGBT zajednici i istospolnim partnerstvima
Istraživanje iz 2023. pokazuje da je 64 % ispitanika izrazilo “umjereno do izrazito pozitivan stav” prema „dugini obiteljima” (istospolnim ili trans-obiteljima) u Hrvatskoj.
U istom istraživanju: 59 % podržava da istospolni parovi posvajaju djecu.
S druge strane, izvještaj agencije European Union Agency for Fundamental Rights (FRA) pokazuje da: 78 % osoba iz LGBT-skupine u Hrvatskoj izbjegava često ili uvijek držati ruku partneru u javnosti zbog straha od reakcije.
2. Stavovi prema reproduktivnim pravima / seksualnoj edukaciji
Anketa 2022.: 73 % ispitanika smatra da potpuna zabrana abortusa u Hrvatskoj nije prihvatljiva.
Ipak: izvještaji pokazuju da je Hrvatska “na dnu Europe” po znanju i dostupnosti kontracepcije.
Temeljna seksualna edukacija je slabije razvijena: oko 80 % mladih u Hrvatskoj uči o seksualnosti preko interneta, ne formalno.
3. Stavovi prema migracijama, manjinama i nacionalizmu
Istraživanje „Youth in Times of Uncertainty” pokazuje da mladih u Hrvatskoj: oko 25.6 % smatra da samo „pravi Hrvati” trebaju živjeti u Hrvatskoj.
U istraživanju 2024., samo 34 % građana smatra da Hrvatska treba biti otvorena za tražitelje azila.
Kako to povezati s Reichovim konceptima
A. Seksualna/kulturna represija & mobilizacija
Reich tvrdi da represija u sferi seksualnosti i kulture može ojačati autoritarnost. U Hrvatskoj imamo pokazatelje da:
Iako mnogi ljudi podržavaju prava LGBT osoba, značajan broj LGBT-osoba i dalje se osjeća nesigurno u javnosti (npr. izbjegavanje držanja ruku).
Znanje i dostupnost kontracepcije i seksualne edukacije je slabo razvijeno, što sugerira da tema seksualnosti nije u potpunosti “normalizirana” u institucionalnom smislu.
Ovi uvjeti mogu podupirati obrasce koje Reich opisuje: kulturna nejasnoća + represija daju teren autoritarnim mobilizacijama.
B. Identitet, neprijatelj i „mi protiv njih”
Reich naglašava važnost “unutarnjeg neprijatelja” i mobilizacije kroz identitet. U Hrvatskoj:
Dio mladih ima vrlo restriktivne stavove prema tko je “pravi Hrvat”.
Stav prema tražiteljima azila i manjinama je relativno negativan u velikog broja građana.
To ukazuje na identitetsku tenziju, koja može biti „gorivo” za autoritarne tendencije — u smislu da se mobilizira osjećaj “mi” protiv “oni”.
C. Emocionalna mobilizacija vs. racionalna politika
Reich je smatrao da autoritarni pokreti više rade s emocijama (strah, ponos, pripadanje) nego s racionalnim argumentima.
U Hrvatskoj:
Tema moralnosti, tradicionalnih vrijednosti, obitelji i kulture često igra značajnu ulogu u javnoj sferi.
Slabo razvijena institucionalna edukacija o seksualnosti i reproduktivnim pravima može značiti da su ljudi manje opremljeni za racionalnu javnu raspravu, pa emotivni narativi imaju prednost. Ovo sugerira da su uvjeti za emocionalnu mobilizaciju prisutni.
Sveukupna ocjena za Hrvatsku
Potencijal autoritarnih psiholoških obrazaca: Postoje uvjeti koji odgovaraju Reichovim obrazcima . kulturna/rodna tenzija, identitetska mobilizacija, nesigurnost u reproduktivnim i seksualnim pravima.
Izazovi za autoritarizam: Međutim, postoji i značajan broj građana koji podržavaju liberalnije stavove (npr. veća podrška LGBT pravima, veća podrška abortusu). Također, institucije i demokratske prakse i dalje funkcioniraju.
Dakle, Hrvatska je “u tranziciji” – ne klasičan autoritarni režim, ali s elementima koji mogu biti iskorišteni za autoritarne tendencije ako se kombiniraju s ekonomskom/političkom krizom, slabim institucijama i mobilizacijom straha.
Odabrani podaci
U istraživanju iz 2023. godine, 70 % ispitanika u Hrvatskoj reklo je da imaju umjereno do izrazito pozitivan stav prema „duginim obiteljima“ (istospolnim parovima) i njihovom posvajanju djece.
U istraživanju iz 2020. godine, 63,7 % ispitanika izjavilo je da ne podržava mogućnost da istospolni parovi u Hrvatskoj posvoje djecu.
→ To pokazuje kretanje prema većoj podršci za LGBT-prava u tom razdoblju.
U istraživanju o migracijama iz 2024., 34 % ispitanika smatra da Hrvatska treba biti otvorena za tražitelje azila, dok 45 % ih vidi dolazak migranata kao prijetnju.
Istraživanje iz 2023. također pokazuje da 48,5 % građana smatra da imigracija iz trećih zemalja u EU predstavlja lošu stvar, dok 28 % smatra da je dobra.
Što to govorijo za razvoj stavova u Hrvatskoj
Vidimo porast tolerancije prema LGBT-pravima (npr. posvajanju djece od strane istospolnih parova) kroz vrijeme — što ukazuje na društveni trend prema liberalizaciji jednog segmenta kulturne i seksualne sferi.
S druge strane, stavovi prema migracijama i tražiteljima azila ostaju relativno negativni/rezervirani, što pokazuje da identitetska i kulturna tenzija u društvu postoji i ostaje značajna.
Dakle - u nekim „kulturološkim/socijalnim“ pitanjima (rod, seksualnost) došlo je liberaliziranje, ali u drugim (migracije, nacionalni identitet) ostaje visoka razina opreza i negativnih stavova.
Povezivanje s Reichovom analizom
Prema Reichu, seksualna i kulturna represija pomaže u stvaranju autoritarnog karaktera. Međutim u Hrvatskoj vidimo smanjenje represije u jednom području (LGBT-pravima) - što je pozitivna promjena.
Ali - identitetska i kulturna tenzija prema „drugima“ (migranti, tražitelji azila) i dalje je visoka - što se poklapa s Reichovom tezom o potrebi definicije „mi“ vs „oni“ za autoritarnu mobilizaciju.
Kombinacija: liberalizacija u jednoj sferi + perzistiranje tenzije u drugoj može značiti da autoritarni potencijali ne nestaju automatski, nego se preusmjeravaju ili transformiraju.
Nalazi po dobnim skupinama
Prema istraživanju za mlađe generacije (14-29 godina) u Hrvatskoj: većina mladih smatra da stanje u zemlji nije dobro: “as many as 65% of Croatians aged 18-29 view the country’s socio-political climate negatively.”
Također: u te istoj dobnoj skupini 14-29 godina, veliki postotak mladih razmišlja o emigraciji.
Što se tiče LGBT-iskustava mladih: kod tinejdžera (15-17 godina) u Hrvatskoj samo 13% kaže da je njihov školski sustav “pozitivno ili uravnoteženo obradio LGBTIQ teme”.
Istraživanje mladih (14-29) pokazuje visoku polarizaciju: oko 70% mladih iz tog uzrasta kaže da im nije ugodno imati bliske prijatelje koji podržavaju političke stranke koje ne vole.
Interpretacija kroz Reichov okvir
Mladi koji vide situaciju u zemlji negativno i razmišljaju o odlasku pokazuju nesigurnost i osjećaj da nema kontrole - što Reich smatra jednim od uvjeta za autoritarnu psihologiju (potreba za jačim autoritetom, stabilnošću).
Nedostatak inkluzivnog obrazovanja o LGBTIQ-temama, kao što vidimo kod tinejdžera (15-17), znači da seksualna i kulturna sfera nije u potpunosti otvorena - a prema Reichu to može olakšati autoritarnu mobilizaciju kod onih koji traže sigurnost u “tradicionalnim vrijednostima”.
Visoka polarizacija među mladima (neugoda zbog prijateljstva s političkim protivnicima) znači da identitetska podjela („mi vs oni“) ima jak upliv kod mlađih - što je ključno u Reichovoj analizi autoritarnih masa.
Evo nekoliko konkretnih rezultata anketa koje pokazuju stavove starijih generacija u Hrvatskoj i razlike u odnosu na mlađe, kao i kratka interpretacija.
Neki nalazi po starijim generacijama
U anketi o stavovima osoba starijih od 45 godina: 60 % odgovorilo je da bi moglo „živjeti u jednopartijskom sustavu“ ako bi „dobro živjeli“.
U istoj anketi – samo 12 % ispitanika iznad 55 godina očekuje da im standard života bude bolji u budućnosti.
U istraživanju iz 2022., 70 % ispitanika (uključujući starije) smatra da je potreban „vođa čvrste ruke“. Taj stav je učestaliji među starijim i manje obrazovanim ljudima.
U anketi o stavovima prema istospolnim partnerima – radi uzorka od 15-75 godina, ali neki komentari navode da su starije dobne skupine tradicionalnije u stavovima.
Što to znači u kontekstu analize?
Visok udio starijih koji bi „mogli prihvatiti jednopartijski sustav ako žive dobro“ sugerira da za dio starije populacije postoje veća tolerancija prema autoritarnoj strukturi vlasti - što se može gledati u skladu s Wilhelm Reich-ovim konceptom autoritarnog karaktera kod društava koja cijene autoritet i stabilnost.
Manje očekivanje poboljšanja standarda života kod starijih generacija (samo ~12 % iznad 55 g) može ukazivati na osjećaj rezignacije ili prihvaćanja statusa quo — što može povećati spremnost na političke promjene u smislu traženja “sigurnosti” koje nude autoritarni narativi.
Stav “potreban je vođa čvrste ruke” koji je učestaliji među starijima i manje obrazovanima – direktno odražava Reichovu tezu da autoritarnost jače privlači one koji osjećaju manjak kontrole ili imaju manju institucionalnu moć.
Tradicionalniji stavovi starijih u pitanjima poput prava istospolnih parova ukazuju na to da starije generacije mogu pružati “kulturnu bazu” za mobilizaciju oko konzervativnih vrijednosti . što Reich vidi kao jedan od stupova za autoritarne ideologije.
napisala: Marija Štrajh
*za više informacija i pomoć javite se na:
ossariuss@gmail.com
*naslovnice mojih knjiga u najavi
*a knjige se mogu naručiti na engleskom i hrvatskom jeziku na mail adresu
ossariuss@gmail.com
Marija Štrajh - Potential Connection
Marija Štrajh - Maintain Happiness
Marija Štrajh multimedijalna umjetnica koja je od ranih dana tražila način umjetničkog izričaja kroz riječ i izvedbu pa onda i multimediju kako se uz njeno odrastanje tehnologija razvijala. Pa je tako već s 16. godina, turnejom haiku performansa PRVI UDARAC U ZADNJICU obišla sve države ex Yu te izvedbom bila u interakciji s publikom, a sami fem haikui oslobađali su žensku energiju u punom smislu te riječi.
Projekti iz 80-tih IZMIŠLJOTINA u Hrvatskom kulturnom domu u Rijeci, mjuziklu u četiri čina pokazala je kao i STRAH ME JE, interaktivnom rock performansu, potom 90-tih LUTKINA KUĆA 1 i 2, performansima, URLIKANJA te ISPOVJED ISPRANOG MOZGA, kao i off sexy cabaret s parodijom KRV I MED….2000- tih nastavlja koristiti radijski i TV medij kao sredstvo performansa da bi rušila seksualne tabue i ubrzavala svjetske medijske procese detabuiziranja u mladoj HR, pa potom odlaskom u SAD snima kratki film NEW YORK RAFT ON THE ROAD koji je poslije prikazivan na sub festivalima Ispod tepiha u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, a gdje je spojila na Danima performansa u Rijeci s performansom o ljudskim pravima čime se i film bavi.
U MMSU Rijeka postavlja platformu 22 performansa riječkih umjetnika koji su unutar prostorno velikog autorskog DNA autoričinog ključa pod nazivom METAFIZIKA KRVI ILI KLJUČ DNK gdje objedinjava riječke performere u glavnu DNK spiralu.
Potom slijedi niz organizacija kao što su Kultur šok 2014. te subverzivnu festival performansa NA RUBU gdje objedinjuje umjetnike te svoj performans o žrtvama koncetracionih logora JADNOVO.
U međuvremenu u vlastitom prostoru na otoku Krku registrira galeriju ART AVANGARD gdje prvih godina ustupa promociju akademskim i drugim umjetnicima da bi nakon smrti oca koristila vlastiti prostor kao neovisni od institucija, političkih i drugih tzv. muških alata kao vremensku i prostornu crtu za instalacije za istraživački rad i neovisne izvedbe kao što su CONTACT ME gdje iskušava vremenske uvjete na instalaciji koja opstaje nesrušena godinu dana, potom JUST ONE CALL, FLOWERS 2034 te na kraju i aktualnu ANIMAL ART ACADEMY gdje psi slikaju.
Inače je diplomirala medijski management u Zagrebu, okultne teozofske škole te stekla 7 stupnjeva eksterne chi kung naobrazbe kao i arhatic yogu u SAD-u.
2023. svoju digitalnu umjetnost je izlagala u galerijama diljem svijeta, NYC artexpo, Miami, Los Angeles, potom SVISS artexpo na glavnom kolodvoru, u Berlinu te Dubaiju.
Napisala je knjigu intervjua “Rock n Stock generacija” kao i vegansku kuharicu te je ušla u međunarodnu antologiju književnih kratkih formi pričom KIHAVICA. Objavljivala u književnim časopisima i portalima, a trenutno piše za mojzagreb.info i adriapress.hr.
foto: osobni album Marija Štrajh