U Hrvatskoj je posljednjih godina zabilježen rekordni rast plaća, osobito u javnom i državnom sektoru, što je izazvalo snažne reakcije poslodavaca te nove analize o strukturi rada, produktivnosti i konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber upozorava da su trenutni trendovi dugoročno neodrživi te da stvaraju strukturalne disbalanse na tržištu rada i u gospodarstvu.
U razgovoru za domaće medije Weber je istaknula kako Hrvatska trenutno bilježi povijesno najveću razliku između prosječnih plaća u javnom i privatnom sektoru, koja prelazi 30 posto u korist javnog sektora. To je rezultat snažnog rasta mase plaća u državnim proračunima — procjenjuje se kako je ukupni iznos troška plaća u javnom sektoru porastao za gotovo 48 posto u jednoj godini, što je znatno više nego što privatni sektor može pratiti unutar svojih produktivnosti i profitnih marži.
Prema šefici HUP-a Weber, strukturalni pokazatelji jasno pokazuju da 23 posto ukupno zaposlenih radi u javnom i državnom sektoru, dok dodatnih 9 posto zaposlenika radi u poduzećima u državnom vlasništvu — što znači da gotovo svaki treći zaposleni u Hrvatskoj radi za državu ili u državnom vlasništvu. Takav omjer, kako ističe, negativno utječe na tržišnu dinamiku, učinkovitost i sposobnost privatnog sektora da se natječe na domaćem i međunarodnom tržištu.
Uz to, Weber navodi da je kontinuirani rast troška rada — uključujući i povećanja minimalne plaće — doveo do situacije u kojoj mnoge tvrtke, osobito u prerađivačkoj industriji, posluju s vrlo niskim profitnim marginama ili čak bez profita, prisiljavajući ih na ograničavanje ulaganja i, u nekim slučajevima, na smanjenje broja zaposlenih. HUP je stoga apelirao na Vladu RH da odgodi daljnje povećanje minimalne plaće u 2026. godini, jer bi nastavak dosadašnje dinamike mogao dodatno ugroziti radna mjesta i konkurentnost gospodarstva.
Upravo je rast minimalne plaće i njen tempo tema intenzivne rasprave. Prema službenim podacima, minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi oko 970 eura bruto mjesečno od početka 2025., a planirano je njeno daljnje postupno povećanje do 2028. godine. HUP predlaže da se buduća usklađivanja plaća povežu s jasnom formulom koja bi automatski pratila inflaciju i rast produktivnosti, umjesto da se određuju ad-hoc politikama koje ne odražavaju realne kapacitete gospodarstva.
Istodobno, ministri i ekonomski analitičari ističu da bi prebrz rast plaća, osobito u javnom sektoru, mogao imati proinflatorne učinke i usporiti proces smanjenja inflacije, koji u Hrvatskoj pokazuje prve znakove stabilizacije. Takav rast standarda plaća u praksi, smatraju neki stručnjaci, mora biti uravnotežen s mjerama koje potiču produktivnost i investicije, a ne samo nominalne rastove primanja.
Tržište rada u zemlji također prolazi kroz dodatne promjene, uključujući promjene u zakonskoj regulativi koja bi, primjerice, povećala transparentnost plaća i osigurala ravnopravnost plaćanja između spolova, u skladu s EU direktivama — što bi dodatno utjecalo na strukturu plaća i percepciju o socijalnoj pravednosti na radnom mjestu.
Ukupno gledano, Hrvatska se nalazi na prekretnici u kojoj su temeljna pitanja rasta plaća, održivosti fiskalne politike, konkurentnosti privatnog sektora i tržišnih reformi postala okosnica javne i gospodarske debate. Poslodavci pozivaju na uravnotežen pristup koji će omogućiti daljnji rast standarda, ali i očuvanje stabilnosti radnih mjesta i poticanje investicija — ključnih faktora za dugoročni gospodarski razvoj.
...
Tekst i foto: Petar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič