Trenutačno je u tijeku javna rasprava o mjeri koja predviđa samo privremeni jednomjesečni prestanak ribolova pridnenim povlačnim mrežama. Stoga udruga Prijatelji životinja poziva na potpuno i trajno ukidanje koćarenja, jedinog rješenja koje može spasiti Jadransko more i smanjiti razoran utjecaj na klimatske promjene.
Već jedan prolaz masivnih mreža uništava do 40 % života
„Svake godine koćarenje uništi površinu od skoro četiri milijarda hektara svjetskog podmorja. Masivne mreže poput crne rupe uništavaju dno i proždiru sve pred sobom ostavljajući za sobom pustoš vidljivu iz svemira. Koćarice su neumoljive u svojoj neselektivnosti. U mrežama ne završavaju samo ribe koje žele uloviti, već i golem broj neželjenih životinja, od kojih su mnoge zakonski zaštićene. Samo jednim prolazom mreže može se uništiti i do nevjerojatnih 40 posto života na zahvaćenom području”, upozorava Tamara Bing, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.
Koće ne uništavaju samo more, već i klimu
Ukazuje da uništavanje morskoga dna ima i nevidljivu, ali dalekosežnu posljedicu: oslobađanje pohranjenog ugljika: „Koćarenje svake godine ispusti više CO₂ nego cijela zrakoplovna industrija. More, koje bi trebalo biti saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, zbog koća postaje dodatni izvor emisija. Dio iz podmorja prelazi izravno u atmosferu, dok ostatak uzrokuje povećanu kiselost vode dodatno ugrožavajući staništa. Pritom hrvatske koćarice spadaju među najgore zagađivače ugljikom u svijetu.”
Vrijeme je za stvarnu zaštitu mora i osiguravanje održive budućnosti
Djelomični oporavak morskih ekosustava traje od sedam i pol do 15 godina, a privremene zabrane, poput one kakva se sada predlaže, nikada ne mogu nadoknaditi razmjere štete. „Hrvatska je u Nici ove godine podržala globalni cilj zaštite najmanje 30 posto mora do 2030. Situacija je alarmantna i zahtijeva hitnu reakciju potpunog ukidanja pridnenih koća. Jadransko more nema vremena za privremene i postupne zabrane”, ističu Prijatelji životinja.
Podsjećaju i da sredstva predviđena za subvencije ribarima treba usmjeriti u pravednu tranziciju kroz održive izvore egzistencije obalnih zajednica kako bi more dobilo priliku za ozdravljenje, a ljudi budućnost bez ovisnosti o uništavanju prirode.
Prijatelji životinja pozivaju sve da sudjeluju u javnoj raspravi i zatraže trajnu, a ne privremenu zabranu pridnenih koća. Upute za sudjelovanje i ostale informacije o koćarenju možete pronaći na www.prijatelji-zivotinja.hr.
Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za Prijedlog pravilnika o provedbi mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti” pridnenim povlačnim mrežama - koćama za rujan/listopad 2025. godine
Udruga Prijatelji životinja ostavila je sljedeći komentar na javnoj raspravi o Prijedlogu pravilnika o provedbi mjere I.9. „Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti” pridnenim povlačnim mrežama - koćama za rujan/listopad 2025. godine:
Pridnene koće najdestruktivnija su ribolovna metoda u svijetu, pri čemu se tijekom samo jednog prolaza mreže može ukloniti i do 40 % morskog života na zahvaćenom području, dok se u praksi koćarenje odvija ponovljenim i učestalim prolazima na istim područjima. Uz to, koćarenje uzurpira morsko dno, oslobađa goleme količine ugljika pohranjenog u sedimentima te na taj način značajno pridonosi klimatskim promjenama.
Predviđena mjera odnosi se na privremeni jednomjesečni prestanak ribolovnih aktivnosti pridnenim povlačnim mrežama (koćama). Ovakve periodične obustave nisu proporcionalne ekološkoj šteti koja nastaje zbog koćarenja, niti su u skladu sa znanstvenim saznanjima o sporom oporavku morskog ekosustava koji u prosjeku traje između sedam i pol i 15 godina (ova istraživanja ne uzimaju u obzir kumulativni efekt učestalo ponavljanih prolaza tipičnih za ribolov). Umjesto simboličnih vremenski ograničenih obustava, udruga Prijatelja životinja traži reviziju samog Prijedloga, kao i usklađivanje Zakona o morskom ribarstvu s ciljem uvođenja potpune i trajne zabrane koćarenja. Istovremeno, sredstva koja se trenutačno predviđaju za subvencioniranje privremenih obustava trebala bi se preusmjeriti prema pravednoj i dugoročnoj tranziciji ribara, kroz ulaganja u održive aktivnosti koje ne ugrožavaju morski okoliš.
Koćarenje je ekstremno destruktivna metoda. Masivne mreže vuku se po dnu i fizički sravnjuju staništa. Svake godine koćarenje uništi površinu od oko četiri milijarda hektara podmorja, dok se usporedno posiječe 25 milijuna hektara šume. U Jadranskome moru zaštićene livade posidonije, ključni „plućni” ekosustav Sredozemlja, temelj bioraznolikosti i stabilnog morskog dna, drobe se i čupaju. Gube se koraljni i spužvasti grebeni, a složene zajednice bentosa (trpovi, školjkaši, ježinci, zvjezdače) razaraju se do točke izostanka funkcija koje održavaju proizvodnost i bioraznolikost.
Koćarenje je u potpunosti neselektivno. Osim masovnog izlovljavanja komercijalnih vrsta i rapidnog smanjenja njihovih populacija, u mreži završi i golem broj neželjenih životinja, tzv. prilov. U EU-u koćarenje je odgovorno za više od 90 % odbačenih riba, a u mrežama završavaju i kornjače, morske ptice i morski sisavci. Prema svjetskim procjenama, godišnje se slučajno ubije oko 300 tisuća malih kitova i dupina, 250 tisuća ugroženih glavatih želvi i kritično ugroženih sedmoprugih usminjača te 300 tisuća morskih ptica. Dubokomorske vrste riba, koje su primarni ulov pridnenom koćom, osobito su osjetljive jer sporo rastu, kasno sazrijevaju i ne podnose intenzivni ribolovni pritisak. Mnoge od tih zajednica zakonom su zaštićene, no koćarenjem nestaju u sekundi.
Koćarenje ne uzrokuje samo ogromnu štetu morskom životu, već ima i značajan utjecaj na klimatske promjene. Oceani i mora prirodno apsorbiraju višak CO₂ stabilizirajući klimu. Pridneni ribolov po dnu remeti sedimente i oslobađa ugljik pohranjen u morskom dnu. Prema nedavnim istraživanjima, koćarenje godišnje uzrokuje do 370 milijuna tona CO₂ u atmosferi. Od te količine, oko 60 % ugljika oslobođenog iz podmorja prelazi izravno u atmosferu, dok ostatak uzrokuje povećanu kiselost vode dodatno ugrožavajući staništa. Učinak koćarenja na klimatske promjene usporediv je s cjelokupnom emisijom zrakoplovne industrije. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature 2021. (Sala, E. i sur. 2021. Protecting the global ocean for biodiversity, food and climate. Nature, 592, 397–402. https://doi.org/10.1038/s41586-021-03371-z), hrvatske koćarice spadaju među najgore zagađivače ugljikom u svijetu, a Jadransko more navedeno je kao jedno od tri svjetska mora čija bi poboljšana zaštita mogla smanjiti emisiju ugljika i poboljšati biološku raznolikost.
I Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva upoznato je sa štetnim djelovanjem pridnenih koća. U dokumentu „Strateška studija utjecaja na okoliš: Nacionalni plan razvoja akvakulture u Republici Hrvatskoj 2021.-2027.” navodi se da u otvorenom Jadranu glavni pritisci na morski okoliš uključuju ribolov pridnenim koćama i dredžama.
Hrvatska je 2025. godine na Trećoj UN-ovoj konferenciji o oceanima podržala cilj 30×30, odnosno zaštitu najmanje 30 % ukupnog hrvatskog mora do 2030. Ova obaveza nije deklarativna: zaštita mora biti stvarna i funkcionalna, što podrazumijeva isključenje destruktivnih aktivnosti i omogućavanje oporavka oštećenih ekosustava. Koćarenje, kao najdestruktivnija metoda ribolova, potpuno je nespojiva s ovim ciljem. Ako Hrvatska želi učinkovito zaštititi trećinu svojega mora do 2030., koćarenje mora biti u potpunosti zabranjeno. Samo trajna zabrana i stvarna zaštita daju ekosustavima priliku za oporavak, obnavljanje bioraznolikosti i očuvanje morskih i ekoloških resursa za buduće generacije. Financijske mjere pomoći treba preusmjeriti sa subvencioniranja privremenih zatvaranja na pravednu tranziciju kroz održive izvore egzistencije obalnih zajednica
Koćarenje, osim što je ribolovna tehnika s „kolateralnim” utjecajem, također multiplicira ekološke i klimatske rizike. Periodičnost privremenih obustava ne prati razinu uništavanja i sporost prirodnog oporavka, a čim se ribolov ponovno otvori, destrukcija se nastavlja na degradiranom polazištu. Situacija je alarmanta i zahtijeva hitnu reakciju potpunog ukidanja pridnenih koća jer u protivnom više nećemo imati što spašavati. Zato predlažemo promjenu paradigme.
Zakonodavstvo mora pratiti stvarne potrebe zaštite mora. Postupna ili privremena obustava koćarenja u trajanju od nekoliko tjedana nije zaštita. Prava zaštita znači prestanak destrukcije, omogućavanje oporavka i ulaganje u održivu budućnost. Pozivamo Ministarstvo da preispita predloženu mjeru i pokrene zakonodavni paket za trajnu zabranu koćarenja te uspostavu no-take režima ondje gdje priroda to najviše treba.
…
Tekst I Fotografije: Prijatelji životinja, www.prijatelji-zivotinja.hr.